Connect with us

Magazin

Šta ne smete da jedete za doručak?

Pixabay

Stručnjaci su saglasni da prvi obrok treba pojesti oko 9 ili 10 ujutro. Ako se probudite u 7, imate doručak u 10, ručak u 14 sati i večeru oko 17 ili 18 sati – to je sasvim u redu.

Neki ljudi ne izlaze iz kuće a da ne pojedu najvažniji obrok u danu. Drugima, pak, doručak, sticajem okolnosti, postaje ručak, jer prvi obrok jedu tek u podne. Pa šta je najbolje i gde leži istina? Stručnjaci kažu da je doručak izuzetno važan obrok. Obezbeđuje vam energiju potrebnu za dan, a neka istraživanja pokazuju i da može smanjiti osećaj gladi i rizik od razvoja gojaznosti i drugih metaboličkih poremećaja. Sve ovo ne znači da morate jesti čim otvorite oči. Ako ste gladni odmah ujutro, onda svakako jedite, a ako niste, u redu je i da pričekate. Vrlo je važno da slušate svoje telo, rekla je za „Health“ dijetetičarka Bet Blustouns s Instituta „Klivlendska klinika zdravlja“ i upozorila da je pravo vreme za obrok kada počnete da osećate glad. Nikako nemojte odlagati obrok, jer vas može dovesti do toga da brže-bolje zgrabite neki nezdravi obrok poput krofne ili nekog drugog peciva…

Kada je krajnje vreme da jedete?

Stručnjaci su saglasni da prvi obrok treba pojesti oko 9 ili 10 ujutro. Ako se probudite u 7, imate doručak u 10, ručak u 14 sati i večeru oko 17 ili 18 sati 0 to je sasvim u redu. Ali, ako doručkujete u podne i tokom dana imate vremena za samo još jedan obrok, onda to znači da preskačete obroke. Treba da jedete barem na svaka četiri sata, objasnila je dijatetičarka Sandra Arevalo iz Američkog udruženja za dijabetes.

Jesti ili ne jesti pre jutarnjeg treninga?

Postoje i izuzeci kada je reč o pravilu “slušajte svoje telo”. Naime, dobro je da jedete pre treninga ako vežbate ujutro, jer vam to može pomoći da izbegnete hipoglikemiju. Neka istraživanja pokazuju da će vežbanje na prazan želudac poboljšati sagorevanje masnoća, ali to ne znači da sve skupa vodi do bržeg i boljeg mršavljenja, pišu Vijesti, a prenosi Superžena.

Kako izbalansirati obrok?

Poželjno je jesti oko 10 grama proteina (grčki jogurt ili dva jaja) kako biste se osećali sito. I masnoće su bitne, ali važno je da pazite odakle dolaze (orašasti plodovi, ekstradevičansko maslinovo ulje). Izbegavajte slaninu i druge prerađene namirnice. I na početku dana obavezno pazite na unos vlakana za osećaj sitosti i zdravu probavu (voće, povrće, celovite žitarice…).

Predlozi zdravih obroka i šta nikako ne treba jesti!

Kako bi prvi obrok bio zdrav, dobra ideja je da pojedete sledeće kombinacije: grčki jogurt s orašastim plodovima ili voćem, kajganu s nekim povrćem ili zeleni smuti s, recimo, maslacem od orašastih plodova. Ali još je važnije da vam doručak ne bude – desert, odnosno slatko, ili kafa sa slatkim pecivom, jer će vam podići energiju i naglo je spustiti.

Da li užurban život pravi problem (ne)doručkovanja?

Jutarnja žurba je pravi problem i za mnoge najveći krivac zašto jedu nezdravu i brzu hranu ili s druge strane – uopšte ne jedu doručak. Uz malo dobre volje i malo vremena, doručak možete pripremiti i veče pre…

Jaja možete umutiti sa solju i biberom i staviti u frižider.
Naseckajte voće ili pripremite orašaste plodove za jutarnji jogurt ili ovsenu kašu.
Smrznite sastojke za vaš omiljeni smuti i ujutro samo izblendajte.

A šta sa kafom?

Kafe se ne morate odricati. U umerenim dozama, ona je zdrav stimulans. Za većinu, to znači tri šoljice dnevno. Struka upozorava da sve više od toga može biti nezdravo, uticati loše na spavanje, povećavati krvni pritisak… Važno je pripaziti i koliko šećera stavljate u kafu.

 

(B.I)

Continue Reading
Advertisement akcija ams


e arhiva
Click to comment

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Magazin

Stručnjaci otkrivaju: „Koliko kafe može da izazove smrt?“

Photo: Unsplash

Pored privremenog povećanja energije, istraživanja su dovela kafu u vezu sa nizom dugoročnih posledica.

Istraživanja sugerišu da je redovna konzumacija kafe povezana sa smanjenim rizikom od raka, srčane insuficijencije i dijabetesa tipa 2. Međutim, postoje studije koje su otkrile da previše kafe može povećati rizik od demencije i moždanog udara, posebno kod ljudi sa visokim krvnim pritiskom. Zato je dobra ideja pronaći ravnotežu i voditi računa o svom zdravlju kada uživate u svakodnevnoj šolji kafe.

Iako je kafa sigurna i zdrava za većinu ljudi, ljudi sa određenim zdravstvenim problemima mogu iskusiti više njenih negativnih nuspojava, piše NBC njuz.

„Nikada ne bih preporučila da pojedinci koji ne piju napitke sa kofeinom počnu da ih unose u svoj dan iz bilo kog razloga“, rekla je nutricionistkinja Triša Psota.

„Malo je verovatno da će većina ljudi doživeti ozbiljne neželjene efekte od kofeina, kao što su nepravilni otkucaji srca, povraćanje, napadi, pa čak i smrt, osim ako ne konzumiraju 1.200 miligrama kofeina, ili oko 12 šoljica kafe, u jednom danu“, ističe Psota.

Ali čak i konzumiranje 400 miligrama kofeina dnevno ponekad može dovesti do neželjenih nuspojava, uključujući nemir, anksioznost i poteškoće sa spavanjem, primećuje Psota. Trudnicama i dojiljama ne preporučuje više od 200 miligrama kofeina ili otprilike dve šoljice kafe dnevno.

Navika pijenja kafe razvija se u tinejdžerskim godinama

Dejvid Buholc, pedijatar u Medicinskom centru Irving Univerziteta Kolumbija, kaže da primećuje da pacijenti počinju da razvijaju naviku ispijanja kafe u tinejdžerskim godinama, kada steknu veću kontrolu nad ishranom i suočavaju se sa većim radnim opterećenjem i rasporedom. Buholc ne bi preporučio više od 100 miligrama kofeina dnevno za tinejdžere, ili oko jedne šoljice kafe od 230 mililitara.

Iako kafa nudi zdravstvene prednosti u umerenim količinama, važno je biti svestan potencijalnih rizika. Održavanje ravnoteže i razmišljanje o sopstvenom zdravlju ključno je za odgovorno uživanje u kafi i izbegavanje neželjenih posledica.

I. S.

Continue Reading

Sponzorisano

Sponzorisano

Oznake

Istaknuto na YouTube

U trendu