Connect with us

Aktuelno

Zašto je kafa s automata slatka i kada uzmete onu bez šećera? – Zbog ovoga je možda više nećete piti

Unsplash

Automati za kafu danas se nalaze svuda oko nas – u kancelarijama, bolnicama, javnim ustanovama… Pritom, mislimo na specijalne tzv. vending mašine, koje vam nude instant rešenje, odnosno mnogo opcija kafe – od filter do latea, kapućina sa čokoladom itd. Milioni ljudi na ovaj način „utapaju“ svoju potrebu za kofeinom, jer su automati lako dostupni, jednostavni za upotrebu, a sama pića su jeftina u poređenju sa ponudom iz kafića. Ali, naravno, kvalitet nije baš zadovoljavajući.

Doduše, kako tehnologija napreduje, tako se osmišljavaju i inovativniji automati za kafu – stariji modeli su mahom koristili instant kafu ili koncentrovanu tečnu kafu i toplu ili kipuću vodu, a mogli su se dodati pavlaka i šećer.

Neki moderni aparati/automati pripremaju različite kafene napitke, kao što su moka i late, i koriste mlevenu kafu ili, čak, sveže mlevena zrna, jer u samoj mašini postoji mlin. Sami aparati za kafu gde se koristi čista kafa i klasično mleko – predstavljaju adekvatniju opciju, ali kada je reč o automatima, tu je situacija uvek manje-više ista.

Takve mašine koriste mleko u prahu koje može biti sporno zbog svog sastava, posebno za neke grupe ljudi.

Posebno obratite pažnju ako vodite računa o šećeru u ishrani, jer čak i ako odaberete opciju „kafa bez šećera“, odnosno „oduzmete“ šećer na skali za biranje – to ne znači da je kafa bez šećera. Verovatno ste i sami primetili da, iako odaberete kafu bez šećera, ona ima slatkast ukus. Proverili smo sastav mleka u prahu, koje se uglavnom koristi u vending mašinama za tople napitke, a ovo je spisak sastojaka – surutka u prahu, glukozni sirup, obrano mleko u prahu, nehidrogenizovane kokosove masti, šewćer, laktoza, sredstvo protiv zgrušavanja E551, stabilizator E340ii, emulgator E471.

Surutka u prahu važi za zdravu i hranljivu namirnicu, koja nastaje kao nusproizvod proizvodnje sira, ali se to isto ne može reći za glukozni sirup. U pitanju je tečni zaslađivač, najčešće korišćen u proizvodnji komercijalne hrane, čija je uloga da pospeši ukus. Ima dosta kalorija i šećera i nije dobro koristiti ga svakodnevno, kažu stručnjaci sa healthline.com. Od spornih sastojaka tu je svakako i šećer, čija tačna doza nije poznata, ali može naštetiti ljudima kojima je konzumiranje šećera strogo zabranjeno.

Emulgator E551 ili silicijum-dioksid je posebna kristalna materija, koja nema nijanse boja, a ima relativno visok stepen čvrstoće i tvrdoće. Njime se najčešće „obogaćuju“ šećer, kajmak, so, pšenično brašno, začini, čips i druge grickalice, alkoholna pića, konditorski proizvodi.

Prema zvaničnim tvrdnjama, siguran je za upotrebu (u određenim dozama), ali imajte na umu da je, ipak, aditiv. Osim njega, mleko za prah za kafene napitke iz automata sadrži i stabilizator E340ii, odnosno emulgator E471.

Continue Reading
Advertisement akcija ams


e arhiva
Click to comment

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Aktuelno

Potreba pravne regulacije veštačke inteligencije – Regulacija Evropske unije o veštačkoj inteligenciji

Foto: Pexels
U eri ubrzanog tehnološkog razvoja, veštačka inteligencija (AI) postaje neizostavan deo svakodnevnice, nezaustavljivo prodirući gotovo u sve oblasti naših života, preko biznisa,  obrazovanja, zabave, transporta, medicine i mnoge druge. Ova oblast računarske nauke, koja obuhvata mašinsko učenje, duboko učenje i druge tehnologije, donosi sa sobom inovacije i efikasnost, ali i kompleksne izazove. Rapidan napredak AI sistema zahteva da se postave mnoga pitanja u vezi etike, privatnosti i sigurnosti. Sa sveprisutnim rizicima, od potencijalno opasnih algoritamskih odluka, do pretnji privatnosti, zakonsko regulisanje ove oblasti postaje imperativno.
 
Predložena Regulacija Evropske unije o veštačkoj inteligenciji (EU AI Act), koju je prvi put predstavila Evropska komisija još 2021. godine, mogla bi da ima značajan uticaj na razvoj i upotrebu veštačke inteligencije unutar EU. Ovaj akt koji reguliše razvoj, upotrebu i korišćenje veštačke inteligencije biće obavezujuć pravni okvir za sve kompanije sa sedištem u zemljama članicama EU koje razvijaju i poseduju AI sisteme. Iste obaveze postojaće i za sve drudge entitete iz trećih zemalja koji uvode AI sisteme na tržište EU. Trostrani pregovori između Saveta EU, Evropskog parlamenta i Evropske komisije, s ciljem finalizacije teksta EU AI Act, sada su u odmakloj fazi, a namera je postizanje sporazuma pre kraja ove godine.

Foto: Pexels

 
Paralelno sa regulativnim napretkom EU, širok spektar inicijativa za donošenje međunarodnih regulativa je u fazi razvoja. Lideri zemalja G7 su u maju ove godine postigli sporazum da uspostave Hiroshima AI Process, pozivajući na stvaranje međunarodnih smernica koje će regulisati upotrebu generativne veštačke inteligencije do kraja 2023. godine. Istovremeno, Savet Evrope razmatra tekst  Konvencije o veštačkoj inteligenciji i ljudskim pravima, demokratiji i vladavini prava, za koji se očekuje da bude završen početkom 2024. godine.
 
Iako postoji globalni konsenzus o potrebi regulisanja veštačke inteligencije, još uvek nema saglasnosti o načinu na koji to treba postići. Kako različite regulative o veštačkoj inteligenciji ne bi ostale samo slovo na papiru, od ključne je važnosti da njihov pristup regulisanju ove oblasti bude usklađen.
 
Iza zatvorenih vrata, tehnološki divovi lobiraju kod nadležnih organa EU da napredni sistemi veštačke inteligencije ne budu obuhvaćeni pravnim regulativama. Većina naprednih sistema veštačke inteligencije, poznatih kao ‘foundation models’, poput ChatGPT, uglavnom se razvijaju od strane najvećih tehnoloških kompanija, kao što su Google i Microsoft. Ove kompanije koje imaju gotovo monopol u oblasti veštačke inteligencije, dodatno učvršćuju svoj primat kroz partnerske odnose sa ‘start-ap’ kompanijama, ulažući milijarde dolara u njih. Primer ovakvih simbioza su uspostavljena saradnja između Amazona i Anthropic ili Microsofta i OpenAI.

Foto: Pexels / Da li je AI pretnja ili ne?

 
Usvajanje regulativa poput EU AI Act predstavlja značajan korak ka stvaranju balansa između tehnoloških inovacija i očuvanja osnovnih vrednosti koje čine temelj ljudskog društva. Iako su postojali nesporazumi između najuticajnijih članica EU, Nemačke, Francuske i Italije, čini se da su ove zemlje postigle saglasnost vezi sa načinom regulisanja veštačke inteligencije. Postalo je očigledno da je neophodno usvojiti sveobuhvatnu regulativu koja će normirati brojne izazove i rizike koje veštačka inteligenija donosi. Pred EU je prilika da pokaže liderstvo na globalnom nivou i postane pionir u zakonskom uređenju dinamične oblasti razvoja veštačke inteligencije.
 
Autor: Nemanja Injac, advokat
Advokatska kancelarija Injac | Ilić

Continue Reading

Sponzorisano

Sponzorisano

Oznake

Istaknuto na YouTube

U trendu