Connect with us

Aktuelno

Svako jutro pila vodu sa sodom bikarbonom, ovo su njene promene

Pexels

Život bez sode bikarbone danas skoro da je nezamisliv. Pored toga toga što se koristi kao sredstvo za čišćenje, odličan je saveznik kada je zdravlje u pitanju.

Soda bikarbona rešiće mnoge muke koje imate. Žena je pila svako jutro čašu vode sa pola kašičice sode bikarbone, te ostala zatečena rezultatima.

Njen organizam se preporodio, a ovo su neki od razloga zbog čega je to tako:

Prirodni antacid

Jedan od glavnih razloga popularnosti ovog prirodnog sastojka jesu antacidna svojstva koja ima. Voda i soda bikarbona neutrališu želudačnu kiselinu i time pomažu u suočavanju sa refluksom ili žgaravicom. Soda razmućena u vodi smanjuje zapaljenje i formiranje gasa, što brzo ublažava stanje, na primer u slučaju probavnih smetnji.

Alkalizuje telo

Naša hrana uglavnom proizvodi kiseline, dok kiselo okruženje u telu doprinosi razvoju raznih bolesti. Kiselost tela nosi veliki rizik od osteoporoze, artritisa, pa čak i raka. Soda idealno neutrališe kiseline u telu i ima alkalizujući efekat.

Kako ne biste preterali u alkalizovanju tela, sodu bikarbonu pijte u minimalnim količinama ili po 1 kašičicu razmućenu u čaši vode, ali samo nedelju dana uzastopnog konzumiranja.

Antiseptik

Ovaj napitak može da se koristi u borbi protiv različitih virusa i bakterija koje uzrokuju bolesti. Soda bikarbona leči upalu grla, te upalu usne duplje. Postupak je jednostavan: isperite grlo sodom bikarbonom razmućenom u čaši vode.

Leči infekcije urinarnog trakta

Kašičica sode bikarbone razmućena u čaši vode može da spreči i izleči urinarne infekcije, a sve zahvaljujući sposobnosti da smanji nivo kiselosti u urinu. U ovom slučaju lečenje se sprovodi što se uz ispijanje sode bikarbone, ispija i sok od brusnice.

Borba protiv gihta i bolesti

Povišen nivo mokraćne kiseline u urinu i krvi, kao i u tkivima u organizmu mogu prouzrokovati različite hronične bolesti, kao što je giht ili artritis.

Voda sa sodom bikarbonom stvara ravnotežu u krvi, smanjujući mokraćnu kiselinu i tako efikasno pomaže protiv ovih bolesti.

Povećava fizičku izdržljivost

Mlečna kiselina koja se oslobađa u našem telu tokom fizičke aktivnosti, može da se akumulira u mišićima i zglobovima, što dovodi do osećaja umora. Ako hoćete da povećate fizičku izdržljivost popijte sodu bikarbonu svako jutro. Ona će vam dati preko potrebnu energiju, a pri tome će blagotvorno da opusti mišiće.

Reguliše nivo holesterola

Voda sa sodom bikarbonom ima tu moć da krv očisti od lošeg holesterola. Međutim, osobe koje pate od hipertenzije ne bi smele da piju sodu bikarbonu zbog velikog nivoa natrijuma.

Kako se pije soda bikarbona?

Ako lečite neku od gore navedenih bolesti, sodu bikarbonu pijte tri puta dnevno pre jela i to tako što ćete u čaši vode da razmutite pola kašičice sode bikarbone.

Ako lečite simptome gripa, postupak je sledeći:

Prvi dan: Pola kašičice sode bikarbone razmutite u čaši vode pa pijte svaka tri sata. Ukupno se pije 5 puta dnevno.

Drugi dan: Ista doza, ali samo 3 puta dnevno.

Treći dan: Ista doza, dva puta dnevno, posle ručka i posle večere.

Kako stignete do trećeg dana, simptomi gripa će potpuno nestati.

Continue Reading
Advertisement akcija ams


e arhiva
Click to comment

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Aktuelno

Potreba pravne regulacije veštačke inteligencije – Regulacija Evropske unije o veštačkoj inteligenciji

Foto: Pexels
U eri ubrzanog tehnološkog razvoja, veštačka inteligencija (AI) postaje neizostavan deo svakodnevnice, nezaustavljivo prodirući gotovo u sve oblasti naših života, preko biznisa,  obrazovanja, zabave, transporta, medicine i mnoge druge. Ova oblast računarske nauke, koja obuhvata mašinsko učenje, duboko učenje i druge tehnologije, donosi sa sobom inovacije i efikasnost, ali i kompleksne izazove. Rapidan napredak AI sistema zahteva da se postave mnoga pitanja u vezi etike, privatnosti i sigurnosti. Sa sveprisutnim rizicima, od potencijalno opasnih algoritamskih odluka, do pretnji privatnosti, zakonsko regulisanje ove oblasti postaje imperativno.
 
Predložena Regulacija Evropske unije o veštačkoj inteligenciji (EU AI Act), koju je prvi put predstavila Evropska komisija još 2021. godine, mogla bi da ima značajan uticaj na razvoj i upotrebu veštačke inteligencije unutar EU. Ovaj akt koji reguliše razvoj, upotrebu i korišćenje veštačke inteligencije biće obavezujuć pravni okvir za sve kompanije sa sedištem u zemljama članicama EU koje razvijaju i poseduju AI sisteme. Iste obaveze postojaće i za sve drudge entitete iz trećih zemalja koji uvode AI sisteme na tržište EU. Trostrani pregovori između Saveta EU, Evropskog parlamenta i Evropske komisije, s ciljem finalizacije teksta EU AI Act, sada su u odmakloj fazi, a namera je postizanje sporazuma pre kraja ove godine.

Foto: Pexels

 
Paralelno sa regulativnim napretkom EU, širok spektar inicijativa za donošenje međunarodnih regulativa je u fazi razvoja. Lideri zemalja G7 su u maju ove godine postigli sporazum da uspostave Hiroshima AI Process, pozivajući na stvaranje međunarodnih smernica koje će regulisati upotrebu generativne veštačke inteligencije do kraja 2023. godine. Istovremeno, Savet Evrope razmatra tekst  Konvencije o veštačkoj inteligenciji i ljudskim pravima, demokratiji i vladavini prava, za koji se očekuje da bude završen početkom 2024. godine.
 
Iako postoji globalni konsenzus o potrebi regulisanja veštačke inteligencije, još uvek nema saglasnosti o načinu na koji to treba postići. Kako različite regulative o veštačkoj inteligenciji ne bi ostale samo slovo na papiru, od ključne je važnosti da njihov pristup regulisanju ove oblasti bude usklađen.
 
Iza zatvorenih vrata, tehnološki divovi lobiraju kod nadležnih organa EU da napredni sistemi veštačke inteligencije ne budu obuhvaćeni pravnim regulativama. Većina naprednih sistema veštačke inteligencije, poznatih kao ‘foundation models’, poput ChatGPT, uglavnom se razvijaju od strane najvećih tehnoloških kompanija, kao što su Google i Microsoft. Ove kompanije koje imaju gotovo monopol u oblasti veštačke inteligencije, dodatno učvršćuju svoj primat kroz partnerske odnose sa ‘start-ap’ kompanijama, ulažući milijarde dolara u njih. Primer ovakvih simbioza su uspostavljena saradnja između Amazona i Anthropic ili Microsofta i OpenAI.

Foto: Pexels / Da li je AI pretnja ili ne?

 
Usvajanje regulativa poput EU AI Act predstavlja značajan korak ka stvaranju balansa između tehnoloških inovacija i očuvanja osnovnih vrednosti koje čine temelj ljudskog društva. Iako su postojali nesporazumi između najuticajnijih članica EU, Nemačke, Francuske i Italije, čini se da su ove zemlje postigle saglasnost vezi sa načinom regulisanja veštačke inteligencije. Postalo je očigledno da je neophodno usvojiti sveobuhvatnu regulativu koja će normirati brojne izazove i rizike koje veštačka inteligenija donosi. Pred EU je prilika da pokaže liderstvo na globalnom nivou i postane pionir u zakonskom uređenju dinamične oblasti razvoja veštačke inteligencije.
 
Autor: Nemanja Injac, advokat
Advokatska kancelarija Injac | Ilić

Continue Reading

Sponzorisano

Sponzorisano

Oznake

Istaknuto na YouTube

U trendu