Connect with us

Biznis

Stigla nova aplikacija – „Katastarski alarm“

Foto: Unsplash

„Katastarski alarm“ je najnovija aplikacija Republičkog geodetskog zavoda.

RGZ je aplikaciju kreirao sa ciljem da vlasnika ili bilo koga ko ima pravni interes alarmira o svim promenama u vezi sa nepokretnošću.

Na taj način građani će biti obavešteni u realnom vremenu i ukoliko neko zlonamerno pokuša da podnese zahtev za: promenu vlasništva ili upis zabeležbi i tereta, vođenje sudskog spora, ispravku greške, kao i bilo koje druge radnje, koje mogu da nanesu štetu vlasniku i ugroze njegova prava.

Da bi korisnik dobijao informacije o svim promenama na nepokretnosti koju prati, potrebno je da popuni zahtev na sajtu RGZ-a verifikovan elektronskim potpisom, a sva obaveštenja će mu stizati putem elektronske pošte bez odlaska na šalter ili svakodnevnog proveravanja u aplikaciji eKatastar na sajtu RGZ-a.

Masovna primena ove aplikacije direktno će uticati na promenu loših navika u društvu: pokušaje reketiranja vlasnika nepokretnosti i korišćenje pravnog okvira za prevarne radnje, saopšteno je iz RGZ-a.

Kako se navodi, kreiranjem „Katastarskog alarma“ Republički geodetski zavod je zaokružio sistem koji efikasno štiti prava građana nad nepokretnostima. Taj sistem obuhvata korišćenje ePečata, servisa za potvrđivanje autentičnosti elektronskih dokumenata i najmoderniju aplikaciju za odbranu od sajber napada.

Relevantne međunarodne organizacije, i pre uvođenja ovog sistema, svrstale su Srbiju na deseto mesto u Evropi i četrnaesto globalno po sigurnosti vlasništva, a sa ovim sistemom, koji je jedinstven u svetu, Srbija je utvrdila svoju lidersku poziciju u toj oblasti, navodi se u saopštenju. Građanima i svim investitorima obezbedila je najveći stepen pravne sigurnosti za sve nepokretnosti upisane u katastar.

Kako se dodaje, svojim digitalnim servisima RGZ je maksimalno pojačao odbrambene redove prema korupciji i uveo politiku nulte tolerancije za iznudu – reket. Međutim, da bi se problem u potpunosti rešio, RGZ je intenzivirao, već visoko razvijenu saradnju sa MUP-om.

„Apelujemo na vlasnike nepokretnosti da koriste ‘Katastarski alarm’ kako bi pravovremeno mogli da prijave MUP-u i sudovima lica koja zloupotrebljavaju podnošenje zahteva da bi pribavili protivpravnu korist i napravili štetu“, navodi se u saopštenju Republičkog geodetskog zavoda.

Katastar nepokretnosti je mesto u sistemu državne uprave, koje identifikuje sve prevare i propuste nastale pre postupka upisa. Novim uslugama RGZ je stavio tačku na pokušaje zloupotrebe unutar sistema zemljišne administracije van katastra, a koji ugrožavaju vlasnike, dodaje se.

Nepokretnosti upisane u katastar više nikada ne mogu biti predmet prevarnih radnji, duplih prodaja, ugrožavanja prava vlasništva nad nepokretnostima ili drugih malverzacija, jer sada digitalni sistem RGZ-a to automatski detektuje i alarmira.

Za više informacija na sajtu alarm.rgz.gov.rs/katalarm.

Continue Reading
Advertisement akcija ams
akcija skener
Click to comment

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Biznis

Biznis i finansije: „Tržište rada u Srbiji neće moći da isprati izgradnju objekata za EXPO 2027“

Photo: Unsplash

Ovi projekti, koji će državu većinom iz kredita koštati 12 milijardi evra, kako je navedeno neće biti ugroženi, jer se ona oslanja na strane kompanije i uvoz radne snage.

Rešenje za nedostatak radne snage su strani radnici, što je olakšano usvajanjem novog zakona kojim skraćena i pojednostavljena procedura dobijanja radnih dozvola kojih je 2020. izdato 13.000, zatim je 2021. izdato 25.000 i 2022. bilo ih je 35.000, a procene su da će taj broj do kraja ove godine biti udvostručen.

Najviše radnika je angažovano u građevini gde se procenjuje da od oko 170.000 zaposlenih trećinu čine straci, zatim u poljiprivredi, a ima mnogo neprijavljenih sezonskih radnika.

„Pored ranije prisutnih radnika iz Bosne i Crne Gore, akcenat je već neko vreme na onima iz Jugoistočne Azije, Indije, Pakistana, Bangladeša, Filipina, Šri Lanke“, rekao je za Biznis i finansije profesor beogradskog Ekonomskog fakulteta Mihail Arandarenko.

On objasnio da prilivu stranaca pogoduje i jak trend rasta evro-plata u Srbiji, i dodao da su iskustva sa stranim radnicima protivurečna, od ocena da su nepouzdani i lako napuštaju posao do tvrdnji da su neki od njih surovo eksploatisani i obespravljeni.

„Srbija svake godine izgubi 50.000 potencijalno zaposlenih. Naime, kategorija oko 65 godina, koja broji 120.000 ljudi, odlazi u penziju, dok onih sa 20, koji dolaze na tržište rada, ima tek oko 70.000“, kazao je Arandarenko.

On je ocenio da će se Srbija sve više suočavati sa nestašicama radne snage, što je posledica „hidraulike“, jer ljude iz Srbije povlači razvijeni Zapad, a Srbija povlači one koje može, sa bližih ili daljih destinacija.

Predsednik Sindikata radnika građevinarstva Saša Torlaković kazao je da su damping cene pod pritiskom stranih radnika jedan od većih problema, zbog čega su sindikati često reagovali.

„Ne možete u neoliberalnom kapitalizmu da zamerate investitoru što je uzeo stranca, to čini i država, a sve funkcioniše po poznatom sistemu. Uzme se kredit od strane banke, ona dovede svoju firmu kao izvođača, a oni onda uzmu naše podizvođače“, predočio je Torlaković.

On je istakao da bi domaće građevinske kompanije, kada bi bile angažovane „mogle zajedno da iznesu taj investicioni ciklus, a naši radnici bi primali plate“.

„To se, međutim, ne dešava, a na ruku planiranom velikom uvozu radnika ide i tek usvojen Zakon o zapošljavanju stranaca, koji je vlast verovatno tempirala baš u susret ovoj priči oko EXPO 2027“, rekao je Torlaković.

I. S.

Continue Reading

Sponzorisano

Sponzorisano

Oznake

Istaknuto na YouTube

U trendu