Biznis
Rekord na tržištu nepokretnosti u Srbiji

Ukupan obim novčanih sredstava na tržištu nepokretnosti u Srbiji u trećem kvartalu 2021. godine iznosio je 1,5 milijardi evra.
To predstavlja povećanje od 27 % u odnosu na isti kvartal 2020. godine, odnosno od 74 % u odnosu na treći kvartal 2018. godine, navodi se u novom kvartalnom izveštaju Republičkog geodetskog zavoda.
Najveći udeo u ukupnim novčanim sredstvima u trećem kvartalu – 56 % imao je promet stanova 841,1 milon evra, od čega je u Beogradu za stanove izdvojeno 524,7 miliona evra.
Za stambene objekte izdvojeno je 160,6 miliona evra (11 %), za građevinsko zemljište 118,1 miliona evra (8 %), za poslovne prostore 58,0 miliona evra (4 %), za poljoprivredno zemljište 46,1 miliona evra (3 %), navodi se u izveštaju.
Kako je saopšteno iz Geodetskog zavoda, u izveštaju se dodaje da je ukupan broj kupoprodaja na tržištu nepokretnosti u trećem kvartalu 2021. godine u Srbiji 34.767, što je maksimum za treći kvartal u poslednje četiri godine.
U trećem kvartalu 2021. godine broj kupoprodaja u Srbiji veći je za 4,5 % u odnosu na treći kvartal 2020. godine, a 32,8 % u odnosu na treći kvartal 2018. godine.
U trećem kvartalu 2021. godine u odnosu na treći kvartal 2020. godine zabeležen je rast broja kupoprodaja u Beogradu za 379 ugovora (4,9 %), u Novom Sadu za 62 ugovora (2,3 %) i u Nišu za 20 ugovora (2,1 %), a pad u Kragujevcu za 37 ugovora (5,5 %), dodaje se u izveštaju.
Na osnovu prikupljenih podataka iz kupoprodajnih ugovora, u trećem kvartalu 2021. godine 14 % nepokretnosti je plaćeno iz kreditnih sredstava, a 86 % gotovinom.
U trećem kvartalu 2021. stanovi u Srbiji su u 32 % slučajeva plaćeni iz kreditnih sredstava, a u 68 % gotovinom.
Učešće stanova u ukupnom prometu nepokretnosti u Srbiji u trećem kvartalu 2021. godine iznosi 28 %, koliko je iznosilo i u trećem kvartalu 2020. godine.
Promet stanova na nivou države bio je veći za 9 % u odnosu na isti kvartal prethodne godine.
You may like
Biznis
Da li je zlato pouzdana zaštita u kriznom vremenu od inflacije?

Uticaj inflacije na životni standard građana
Sigurno ste primetili da su cene u prodavnicama, pumpama i restoranima u poslednje vreme dosta porasle. Nažalost, to je rezultat inflacije koja se događa ne samo u našoj zemlji već i u drugim delovima sveta. Prema novim izveštajima, stopa inflacije je porasla na rekordnih 10% u Nemačkoj i Sjedinjenim Američkim Državama, dok je u Srbiji stopa inflacije dostigla 15% u novembru 2022. godine. Naravno, ova situacija je veoma teška za sve nas kao potrošače, ali nadamo se da će se uskoro stabilizovati.
Za mnoge ljude, da li živeli u Nemačkoj, SAD-u ili kod nas u Srbiji, to znači stezanje kaiša ili oslanjanje na ušteđevinu. Isto tako će ubrzani razvoj inflacije značajno smanjiti i finansijsku imovinu građana. Uprkos višestrukom povećanju kamatne stope FED-a (Federalnih rezervi) kao i od strane NBS-a, razmak između nominalnih kamatnih stopa i inflacije nastavio se povećavati. Uz kamatnu stopu od trenutnih 5%, štediše u Srbiji gube realno 10% godišnje. Kamata na štednju 5% – Inflacija 15% = sagorevanje imovine -10%.
U sledećih deset godina oko 61,5% kapitala navodno sigurnih ulaganja poput štednih knjižica ili stambene štednje će nestati u vazduhu. Ukupna finansijska imovina domaćinstva u Srbiji od 88,2 milijarde RSD (stanje 30.09.2022, prema NBS-u) imala bi u 2032. godini kupovnu moć od samo 34,0 milijarde RSD, dok bi 54,2 milijarde RSD sagorelo negativnim realnim kamatnim stopama.
Međutim, ulagači u globalu smatraju zlato sigurnim utočištem, tako da ulaganje u žuti plemeniti metal često služi za osiguranje kupovne moći u turbulentnim vremenima. Ali, trenutno se postavlja pitanje:
Da li je zlato pouzdana zaštita u kriznom vremenu od inflacije?
Kada pogledamo kretanje cene zlata u poslednjih nekoliko meseci, vidimo da se situacija promenila. Nakon invazije na Ukrajinu, cena zlata je naglo porasla i skoro dostigla najvišu vrednost ikada, od 2.050 dolara po unci. Međutim, cena je nakon toga počela da opada, iako se rat u Ukrajini nastavlja, a u Kini preti nova mera izolacije, a inflacija i dalje raste. Slične situacije su se dešavale i u prošlosti, kada je cena zlata padala iako je stopa inflacije bila visoka. Ipak, treba imati na umu da je cena zlata vrlo nestabilna i zavisi od mnogih faktora, uključujući stabilnost valuta, ponudu i potražnju. U poslednjih nekoliko godina, cena zlata se pokazala kao dobro ulaganje u kriznim situacijama, kada inflacija raste. Trenutno, cena zlata se vraća na nivo iz prethodne godine, uz pratnju rasta inflacije. Stoga, ulaganje u zlato može biti dobar način za postizanje pozitivnih prinosa, čak i nakon odbitka inflacije, ali je važno ulagati na pravi način i uzeti u obzir sve faktore koji utiču na cenu zlata.
Logično je da cena zlata raste i pada, a to zavisi od stabilnosti valuta kao što je us-dolar ili evro tj. od ponude i potražnje i DA istina je da se u posljednjih 50 godina u manjim intervalima dogodilo to da zlato nije raslo uz inflaciju, već je delomično palo. Međutim, problem u takvoj analizi je kratko vremensko upoređenje. Isto tako možemo pratiti kretanje cene zlata u privrednoj krizi 2008. godine, gde je inflacija rasla kao i cena zlata ili takođe u ekonomskoj krizi u 2017/2018. gde je inflacija identično rasla sa cenom zlata. Što više vreme odmiče pojavljuje se slična slika zbivanja iz istorije. Od novembra 2022. do danas 23. marta 2023. cena zlata se vraća pravcu iz prethodne godine uz pratnju inflacije i iznosi 1.977 us-dolara. Zato je od velike važnosti na pravi način ulagati u zlato, kako bi mogli postići pozitivne prinose čak i nakon odbitka inflacije.
Papirni novac dolazi i odlazi, dok zlato je preživelo sve privredne i ekonomske krize
U poslednjih 50 godina prosečna godišnja stopa inflacije u SAD-u iznosila je oko 4%. To znači da za istu potrošačku korpu u vrednosti od 10.000 us-dolara iz 1972. potrošači danas moraju odvojiti 71.000 us-dolara, više od sedam puta. Sa druge strane, us-dolar izgubio je oko 86% svoje vrednosti u poslednjih pet decenija. Ulagači u zlato uspeli su više nego nadoknaditi taj gubitak vrednosti u istom razdoblju.
Pošto unca zlata 1972. godine koštala je 65 us-dolara, a na današnji dan kao što smo upoznali 1977 us-dolara po unci = +2941% (kroz zaštitu imovine). To konkretno znači da se 1972. godine moglo za 10.000 us-dolara kupiti oko 154 unce zlata, današnje vrednost od 304.458 us-dolara (154×1977$). Dok je u istom vremenskom periodu papirni novac izgubio drastično na kupovnoj moći i to na 1.400$. Takođe početkom 2016. se moglo za isti iznos kupiti ca. 9 unci zlata, današnje vrednosti od 17.793 us-dolara. Što je u ca. 7 godina prinos od 78%. …ili početkom 2002. godine za 10.000 us-dolara ca. 36 unci, današnje vrednosti od 71.172 us-dolara = 611%.
Zlato kao sidro u doba inflacije
Zaista, inflacija je bila jedan od glavnih pokretača u poslednjih 50 godina za porast cene zlata. Od 1971 godine cena zlata porasla je u proseku godišnje za 11%, prema statistikama svetskog veća za zlato (World Gold Council/WGC). Nakon nekoliko godina stabilnih cena, trenutno je inflacija izuzetno visoka. Mala verovatnoća je da će to tako ostati. Većina finansijskih analitičara očekuje da će inflacija u srednjeročnom razdoblju biti iznad 3%. Taj vetar u leđa trenutno cenu zlata donekle usporava kroz rast kamatnih stopa. Međutim, pravi vetar u leđa pojaviće se itekako ako realna kamatna stopa prinosa na desetogodišnje američke ili nemačke državne obveznice ostanu pozitivne, a to znači veće od stope inflacije. Takođe se pitamo, da li su upravo visoke kamatne stope razlog za bankrot jedne od najveće us-banke SVB, vredna 213 milijardi us-dolara, rođena pre četiri decenije, a propala u dva dana?! Uglavnom to može biti sigurno jedan scenario koji bi mnoge visoko zadužene države doveo u bankrot.
Ne moramo nužno stalno trgovati zlatom da bismo ostvarili pozitivne prinose, ali treba biti svestan da cena zlata može rasti i padati u kratkom roku, a da se dugoročno pokazuje kao stabilna investicija. Kao i kod drugih investicija, važno je pratiti kretanje tržišta i donositi odluke o kupovini i prodaji zlata na osnovu informacija o trenutnim ekonomskim i političkim uslovima.
NAŠA PREPORUKA:
Zaštitite svoju imovinu i kupujte isključivo fizičko investiciono zlato u visini do maksimalno 30% vaše imovine, u zavisnosti od vaše finansijske situacije i doba starosti. Ne ulažite u zlato kratkoročno, pošto ste onda u ulozi ulagača za špekulacije. Zlato već vekovima služi ljudima kao „sigurna investicija“ za novac. Uprkos svim ekonomskim i finansijskim krizama, zlato ostaje i dalje sigurna mogućnost zaštite od opadanja vrednosti valuta. Iz tog razloga ulažite u zlato dugoročno kako bi ste profitirali od korekcije tj. pada cene zlata i obezvređenja valuta (papirnog novca).
Za više informacija i besplatan savet, obratite nam se u poverenju na tel. br.: +381 (64) 254 3555 ili pište nam na sledeći emajl: [email protected]
Autor: Vaš specijalist za investiciono zlato Premium Gold SRB d.o.o.
„Rukovodstvo kompanije Premium Gold SRB trguje investicionim zlatom bez prestanka od 2008. godine u više država i sarađuje tj. zastupa direktno rafinerije koje su po LBMA-GoodDelivery kvalitete“.
Sponzorisano

U Knjaževcu izvedena „Čehovljeva soba“

Druženje sa Zoranom Arunović

Boston deklasirao Milvoki

Zoran Knežević izabran za novog predsednika SANU

Književni konkurs „Čitalački maraton“ do 1. jula

Rock opera 5. oktobra u mts Dvorani

Srbija sa EIB potpisala grant od 175 miliona evra, druga tranša za brzu prugu Beograd – Niš

Objavljene nove cene goriva – važiće do 7. aprila

Otvorena konferencija „Književnost i Strip Samit“

Predrag Daničić objavio video za „Oath Of Silence“

Dušan Petrović ima novi video – pogledajte „De Bop“!

Muzička industrija 10 – Direktor ZIS Vladimir Marić

Muzička industrija 9 – Rodoljub Stojanović

Muzička industrija 8 – Ana Stanić

Dušan Petrović objavio spot za pesmu „Costa Blues“

Muzička industrija 7 – Dragan Brajović

Muzička industrija – Novinar i autor Aleksandar Žikić

Iggy Pop ima novi spot – pogledajte video za „Strung Out Johnny“
Oznake
Istaknuto na YouTube
U trendu
- LifeStyle5 dana ago
Uređenje malog stana nikad nije bilo jednostavnije – Trikovi za bolju organizaciju malog prostora
- Kultura6 dana ago
Preminuo hrvatski reditelj Žare Batinović
- Zanimljivosti6 dana ago
„Najlepši“ pripejd broj košta 10.000 EUR – Ljudi u zamenu nude kuće i automobile
- Kultura4 dana ago
Mehanizam objavio album „Sunce našeg neba“
- Kultura7 dana ago
Koncert pijaniste Nikole Todorovića
- Izložbe7 dana ago
Izložba „Oslobađanje forme“ u Novom Sadu
- Crna Gora6 dana ago
Gorivo, mleko i meso u Crnoj Gori skuplje nego u Hrvatskoj