Hrana
Ovo je jedna od najzdravijih namirnica na svetu, a smatrala se hranom za siromašne

Ako ste se već zasitili masne hrane koja dolazi s hladnijim danima, vreme je za detoksikaciju organizma i laganije obroke.
Jedna od najtraženijih namirnica u ovo doba svakako je raštan ili raštika, odnosno lisnati kelj, zeljasto mediteransko povrće koje nije ostalo zaboravljeno. A i zašto bi? Proglašeno je jednom od najzdravijih namirnica na svetu i dostupno je skoro cele godine. Ipak, najtraženija je tokom zimskih mesece jer joj je ukus tada – najslađi.
Raštan je, kao i ostale kupusnjače, bogata sumpornim materijama koje štite od raka, a odličan je i izvor kalcijuma koji je važan za čvrstoću kostiju. Obiluje i kalijumom, cinkom, manganom, magnezijumom, fosforom i gvožđem, beta-karotenom (vitamin A), luteinom, zeaksantinom, vitaminima B, C, E i K kao i omega-3 masnim kiselinama i triptofanom koji reguliše san.
Niskokalorična namirnica
Uz sve ove blagodeti za ljudski organizam, raštan je i niskokalorična namirnica pa bi se svakako na našem meniju trebala naći znatno češće, 100 grama raštana sadrži samo 30 kalorija i bogata je vlaknima. Odličan je izbor za detoksikaciju organizma, posebno nakon praznika i kalorične hrane.
Osim za probavu, raštan je odličan saveznik i u borbi protiv mnogih bolesti. Smanjuje rizik od bolesti srca, poboljšava zdravlje očiju, jača kosti, obiluje folnom kiselinom pa se preporučuje i trudnicama, prenosi Avaz.
Kuvajte ga na pari
Kuhajte ga na pari ili u vrućoj vodi, ali nemojte ga prekuvati kako ne bi izgubilo vredne nutrijente i postao gorak, a osim supa, čorbica i sl., možete pripremiti i japrak, odnosno sarmu s listovima raštana. Za ovo jelo birajte mlade listove.
Hrana
„Ruska salata“ nije ruska, ali zato salata „vinegret“ jeste (RECEPT)

Kada neko kaže „ruska salata“ obično svima na pamet padne salata koja je nezaobilazni deo naše novogodišnje trpeze, ipak, prava ruska salata zapravo je nešto sasvim drugo i zove se „vinegret“.
Salate su jedno od najpopularnijih jela u Rusiji navodi „Jandeks“, na osnovu analize pretraživanja kulinarskih zahteva Rusa. Međutim, iako danas nema ničeg čudnog u tome, pre samo jednog veka salate ovog tipa nisu bile u ovolikoj meri rasprostranjene. Tajna popularnosti ove ruske salate je jednostavna – sastojci su više nego dostupni. Cveklu, šargarepu, krompir, krastavčiće i grašak, svako može da priušti.
Danas postoji nekoliko verzija kako je „vinegret“, najpopularnija ruska salata, dobila svoj naziv – neke su sasvim realne, dok su neke na granici smeha.
Verzija #1 – izgubljeni u prevodu
Pri dvoru jednog od najvećih ruskih imperatora Aleksandra Prvog, svojevremeno služio je poznati francuski kuvar Antuan Karem. Kada je video kako su njegove ruske kolege pripremile njemu nepoznatu mešavinu iz hladnog kuvanog povrća i u nju dodaju sirće, zbunjeno je uzviknuo: „Vinaigre?“ odnosno sirće, ali kako ruski kuvari nisu znali francuski, samo su klimnuli glavom i složili se sa njim. Tako je u ruskom jeziku ostao naziv vinegret za ovu poznatu salatu sa cveklom.
Verzija #2 – narodski rečeno
„Fi! Ne greto“ – uzviknula je ruska imperatorka Ekaterina Druga, jedva okusivši novo jelo servirano tokom ručka na dvoru. Ipak, bez obzira na njeno nezadovoljstvo ovim gastronomskim specijalitetom, on se zadržao u ruskoj tradicionalnoj kuhinji baš kao i naziv „finegreto“, koji se tokom vremena transformisao u vinegret zbog lakšeg izgovora.
Verzija #3 – vinegret kroz istoriju
Sve do sredine 18. veka u Rusiji salate nisu bile deo trpeze, a kuvano povrće se služilo kao prilog mesu na tanjiru u celosti.
Istorija vinegreta počinje tek 1792. godine, kada je u novom kuvaru predstavljeno jelo sa haringom koje se služi hladno – vinegret. Samo par godina kasnije, 1797. godine u drugom kuvaru, ovo jelo opisali su kao „jelo od ostataka raznog prženog mesa“ sa kiselim krastavčićima, maslinama, limunom, jabukama i cveklom, u koje se na samom kraju dodavao dresing od ulja i sirćeta.
1830-ih godina ovo jelo našlo se na menijima svih restorana Rusije, doduše u raznim varijacijama – sa mesom, ribom, pa čak i pečurkama. Ipak – dresing je ostao isti: sirće i ulje. Novitet je bio u tome što se salata servirala na ledu, kako se ne bi ugrejala do sobne temperature.
Vinegret kakav danas znamo nastao je tek početkom 20. veka, a svoju popularnost stekao je tokom Sovjetskog saveza – ova salata od kuvanog povrća bila je dosta povoljna, a ipak jako ukusna i kalorična. Kako je sezona slava u samom jeku, donosimo vam recept ruske salate kojom ćete iznenaditi sve goste, ali i želudac – jer nema majoneza koji se vari tri dana.

Izvor: RT Balkan
Sponzorisano
Sponzorisano

Dodeljene Evropske filmske nagrade

Otvorena izložba metalnih posuda od 13. do 19. veka u Narodnom muzeju

Održana premijera predstave „Limeni doboš“ u JDP-u

Srbija takmičenje na SP završila porazom od Japana

20. kolo Superlige Srbije i zvanično odloženo za februar 2024.

Violinista Jurij Revič sutra u sali Beogradske filharmonije

Bronza Petrovića za kraj juniorske karijere

Sedmi Doček u Novom Sadu: Proslava koja je promenila imidž grada

Otkazan koncert Kolje i Grobovlasnika u Beogradu

Milan Burda objavio video spot za pesmu „Jesen je“

Milan Burda – Ko te voli više nego ja

Makeba: Pesma koja je osvojila svet i Srbiju

Srušio se most u Mrčajevcima; Spasojević: Sve snage usmerene na evakuaciju i spasavanje ljudskih života

Predrag Daničić objavio video za „Oath Of Silence“

Dušan Petrović ima novi video – pogledajte „De Bop“!

Muzička industrija 10 – Direktor ZIS Vladimir Marić

Muzička industrija 9 – Rodoljub Stojanović

Muzička industrija 8 – Ana Stanić
Oznake
Istaknuto na YouTube
U trendu
- Hrana2 dana ago
„Ruska salata“ nije ruska, ali zato salata „vinegret“ jeste (RECEPT)
- Aktuelno2 dana ago
Pet trikova koji će vam pomoći da ne odustanete od vežbanja
- Aktuelno2 dana ago
Strana na kojoj spavate može imati uticaj na kvalitet sna i jačanje mozga
- Aktuelno2 dana ago
Zimski detoks u samo 6 koraka
- Magazin2 dana ago
Osećanje da smo nesrećni može nas učiniti starijim nego što jesmo
- Kultura6 dana ago
ZLATNE GODINE #38: Woody Guthrie
- Magazin6 dana ago
Naučnici otkrili: Koliko dugo će Zemlja postojati?