Connect with us

Biznis

Nestašica čipova za automobile sve do 2023. godine

Foto: Unsplash

Nedostatak čipova, koji remeti globalnu proizvodnju automobila mogao bi se nastaviti do 2022., pa čak i do 2023. godine, rekao je jedan od vodećih nemačkih proizvođača automobilske industrije.

Covid 19 je bio stres test za industriju, koja je trebala temeljan pregled svojih lanaca snabdevanja, rekao je predsednik Daimlera Ola Källenius.

Isporuke poluvodičkih čipova nisu uspele zadovoljiti potražnju u širokom spektru industrija. To uključuje proizvodnju automobila, koja je omogućila brzi oporavak od pandemije, prenosi portal Klix.ba.

„Nedostaci su uzrokovali zatvaranje u Maleziji i mogli bi značajno uticati na proizvodnju i prodaju u trećem tromesečju“, rekao je za BBC Källenius, koji je i šef Mercedes-Benza.

To je značilo da bi nestašica mogla potrajati do 2023. godine, ali se Källenius nada da će to biti na nivou ozbiljnosti,  koji su doživeli poslednjih nekoliko meseci.

Källenius je rekao da je Covid 19 bio stres test i „prometna gužva“ za automobilsku industriju. Proći će, dodao je, neko vreme dok se sve ne pokrene, prenosi portal Klix.ba.

„Naučićemo iz ovog stresnog testa i još dublje razmotriti sve nivoe lanca distribucije, kako bismo sistem učinili robusnijim“, rekao je Källenius.

Harald Kroeger, član uprave Boscha – jednog od najvećih svetskih dobavljača delova i sistema, rekao je za BBC da je glavni razlog smanjenja ponude na tržištu automobila taj što je potražnja dramatično porasla, što je, prema njegovim rečima, dobra vest za industriju.

„Pre samo godinu bili smo u mračnom dobu korona virusa, prodaja je pala i niko nije očekivao tako brz oporavak tržišta automobila. Sada definitivno žurimo da pokušamo ispuniti taj zahtev“, rekao je.

Continue Reading
Advertisement akcija ams


e arhiva
Click to comment

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Biznis

NOVINE U VEZI UPISA U KATASTAR NEPOKRETNOSTI

Notari i katastar
Uvođenjem javnih beležnika u pravni poredak Republike Srbije i izmenama i dopunama Zakona o postupku upisa u katastar nepokretnosti i katastar infrastrukture, nesumnjivo se može potvrditi da je povećana pravna sigurnost kod prometa nepokretnosti. Osim što javni beležnici prethodno kontrolišu urednost papirologije vezano za stan, u smislu, da li je nepokretnost uknjižena, da li je prodavac evidentiran kao nosilac prava svojine, da li postoje tereti i ograničenja u pogledu raspolaganja, odnosno da li zgrada poseduje upotrebnu dozvolu i slično, dužni su da nakon izvršenog prometa, bilo da je reč o kupoprodaji, poklonu ili da se radi o nasleđivanje nepokretnosti, o tome, odmah obaveste nadležnu Službu za katastar nepokretnosti, koja docnije evidentira nastalu promenu.
 
Međutim, postavlja se pitanje kako rešavati situacije kada je reč o prometu nepokretnosti koji su nastali pre uvođenja obaveze javnim beležnicima da obaveštavaju nadležne Službe za katastar nepokretnosti kada je došlo do otuđenja nepokretnosti. Nažalost, postoje brojni primeri u praksi da promet nepokretnosti nije evidentiran u katastru nepokretnosti, što izaziva brojne probleme, jer je vlasništvo nad nekretninom i dalje upisano u korist prodavca. S tim u vezi, najčešće dolazi do dvostrukog prometa nekretnine od strane nesavesnih prodavaca ili prinudnog izvršenja od strane poverilaca preko javnih izvršitelja. 
 
U takvim situacijama, stranka, odnosno vlasnici nepokretnosti su samostalno, ali najčešće uz pravnu podršku advokata, podnosili zahteve za upis svog prava vlasništva nad nekretninom. Najnovijim izmenama i dopunama Zakona o upisu katastar nepokretnosti i katastar infrastrukture, koje su stipile na snagu 04. novembra 2023. godine, zakonodavac je predivideo da se postupak pred Službom za katastar nepokretnosti može inicirati isključivo preko E-šalter sistema, odnosno preko profesionalnih korisnika ovog sistema. Radi pojašnjenja, profesionalni korisnici mogu biti advokati i geodetske organizacije, sa kojima Republički Geodetski Zavod ima zaključen ugovor. Lista profesionalnih korisnika se može pronaći na zvaničnoj internet stranici Republičkog Geodetskog Zavoda. Drugim rečima, stranke ne mogu samostalno podnositi zahteve za uknjižbu prava vlasništva, to jest nužno je angažovanje profesionalnih korisnika. 
 
Svakako da ovo zakonsko rešenje ima svoje negativne strane, ali i svoje pozitivne aspekte. Negativna strana se ogleda u tome što građanstvo ne može, ukoliko ne želi da angažuje advokate, samostalno da sebe predstavlja u postupku upisa u katastar nepokretnosti. Sa druge strane, smatramo da će ova zakonska novina učiniti postupak efikasnim, jer su angažovani profesionalni korisnici, koji mogu da podnesu uredan i kompletan zahtev, putem E-šalter sistema, što olakšava rad i nadležnim Službama.
 
Ostaje nam da u narednom periodu sagledamo efekte ovih izmena i dopuna.
 
Miloš Ilić, advokat
Injac|Ilić advokatska kancelarija

Continue Reading

Sponzorisano

Sponzorisano

Oznake

Istaknuto na YouTube

U trendu