Connect with us

Aktuelno

Kada je idealno vreme za ručak?

Pixabay

Ručak je važan obrok u toku dana, a znati kada jesti ručak važno je iz nekoliko razloga.

Pomaže u održavanju stabilnog nivoa šećera u krvi, sprečava pad energije i razdražljivost.

Redovni obroci takođe podržavaju cirkadijalne ritmove tela, poboljšavajući varenje i opšte zdravlje. Ručak u isto vreme pomaže u kontroli porcija jer glad može dovesti do prejedanja. Promoviše svesne navike u ishrani, što olakšava izbor hranljivih opcija, izveštava Times of India.

Dodatne pogodnosti

Usklađivanje ručka sa vašim radnim ili školskim rasporedom pomaže u poboljšanju produktivnosti i koncentracije sprečavanjem ometanja gladi.

Optimalno planiranje ručka doprinosi fizičkom i mentalnom blagostanju, stvarajući zdraviji i produktivniji dan.

Idealno vreme za ručak

– Pravo vreme za ručak može da varira u zavisnosti od kulturnih normi, ličnih preferencija i dnevnih rasporeda. U mnogim zapadnim zemljama, ručak obično pada između 12 i 13 časova sa varijacijama u zavisnosti od radnog ili školskog rasporeda. Međutim, ključno je uzeti u obzir vaše individualne potrebe i način života prilikom određivanja pravog vremena za ručak – kaže dr Shveta Gupta, šef dijetetike u bolnici „Fortis Shalimar Bagh“.

Faktori koje treba uzeti u obzir

Dr Gupta savetuje da uzmete u obzir sledeće faktore kada odlučujete o vremenu ručka.

Kada jedete ručak može zavisiti od vašeg radnog ili školskog rasporeda. Pokušajte da planirate vreme obroka oko odmora ili ručka. Slušajte svoje telo. Ako u određeno vreme počnete da osećate glad, to je dobar znak da je vreme za ručak.

Uspostavljanje dosledne rutine obroka može vam pomoći da regulišete apetit i održite nivo energije. U nekim kulturama, ručak je najveći obrok u danu i može se desiti kasnije popodne, dok je u drugim to lakši podnevni obrok.

Neki više vole manji ručak i veću večeru, dok drugi više vole suprotno. Vaše lične navike u ishrani i preferencije treba da utiču na vaš izbor vremena za ručak. Ako pratite određenu dijetu ili plan obroka iz zdravstvenih razloga ili razloga za kontrolu težine, konsultujte se sa zdravstvenim radnikom kako biste odredili najbolje vreme za obroke.

Ali važno je imati na umu da je obrok izbalansiran, tako da je osećaj gladi manji, a nedostatak hranljivih materija manji. Na kraju krajeva, pravo vreme za ručak je vreme koje najbolje odgovara vašoj dnevnoj rutini i individualnim potrebama.

Važno je da slušate svoje telo i izaberete vreme koje vam omogućava da uživate u uravnoteženom i zasitom obroku.

Trebalo bi jesti šest kratkih i čestih obroka dnevno

Praši Janju, glavni klinički nutricionista smatra da, „treba da se konzumira šest kratkih i čestih obroka dnevno, koji uključuju tri glavna obroka i tri manja obroka, što pomaže u održavanju i kontroli apetita (sprečava prejedanje), sprečava glad, bolove i takođe pomažu u jačanju metabolizma“.

– Vreme obroka može da varira od jedne osobe do druge u zavisnosti od njihove dostupnosti, rasporeda rada ili rasporeda smena, ali idealno bi bilo da jedete šest kratkih i čestih obroka sa dva sata i 30 minuta između svakog obroka i trebalo bi da imate 5-satnu pauzu nakon svakog većeg obroka – dodaje ona.

Idealan plan ishrane

Praši Janju je podelila idealan plan obroka za jedan dan i on ovako izgleda:

7.00 – svako prirodno piće poput kokosove vode, mlake vode, limuna sa medom…

8.30-9.00 – Doručak

11.30 – Jutarnje užine kao što su – voće, klice, limunada, sve sveže domaće supe…

13.30 – 14.00 – Ručak

16.30-17.00 – Večernji čaj sa grilovanim grickalicama

19.30 – Večera

21.30 – Obrano mleko posle večere

Takođe, idealno bi bilo da glavni obroci budu izbalansirani obroci koji uključuju svih pet glavnih grupa namirnica – žitarice, mahunarke (ili bilo koji izvor proteina), sezonsko povrće, voćnu salatu/zelatu salatu, mleko i mlečne proizvode.

Continue Reading
Advertisement akcija ams


e arhiva
Click to comment

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Aktuelno

Potreba pravne regulacije veštačke inteligencije – Regulacija Evropske unije o veštačkoj inteligenciji

Foto: Pexels
U eri ubrzanog tehnološkog razvoja, veštačka inteligencija (AI) postaje neizostavan deo svakodnevnice, nezaustavljivo prodirući gotovo u sve oblasti naših života, preko biznisa,  obrazovanja, zabave, transporta, medicine i mnoge druge. Ova oblast računarske nauke, koja obuhvata mašinsko učenje, duboko učenje i druge tehnologije, donosi sa sobom inovacije i efikasnost, ali i kompleksne izazove. Rapidan napredak AI sistema zahteva da se postave mnoga pitanja u vezi etike, privatnosti i sigurnosti. Sa sveprisutnim rizicima, od potencijalno opasnih algoritamskih odluka, do pretnji privatnosti, zakonsko regulisanje ove oblasti postaje imperativno.
 
Predložena Regulacija Evropske unije o veštačkoj inteligenciji (EU AI Act), koju je prvi put predstavila Evropska komisija još 2021. godine, mogla bi da ima značajan uticaj na razvoj i upotrebu veštačke inteligencije unutar EU. Ovaj akt koji reguliše razvoj, upotrebu i korišćenje veštačke inteligencije biće obavezujuć pravni okvir za sve kompanije sa sedištem u zemljama članicama EU koje razvijaju i poseduju AI sisteme. Iste obaveze postojaće i za sve drudge entitete iz trećih zemalja koji uvode AI sisteme na tržište EU. Trostrani pregovori između Saveta EU, Evropskog parlamenta i Evropske komisije, s ciljem finalizacije teksta EU AI Act, sada su u odmakloj fazi, a namera je postizanje sporazuma pre kraja ove godine.

Foto: Pexels

 
Paralelno sa regulativnim napretkom EU, širok spektar inicijativa za donošenje međunarodnih regulativa je u fazi razvoja. Lideri zemalja G7 su u maju ove godine postigli sporazum da uspostave Hiroshima AI Process, pozivajući na stvaranje međunarodnih smernica koje će regulisati upotrebu generativne veštačke inteligencije do kraja 2023. godine. Istovremeno, Savet Evrope razmatra tekst  Konvencije o veštačkoj inteligenciji i ljudskim pravima, demokratiji i vladavini prava, za koji se očekuje da bude završen početkom 2024. godine.
 
Iako postoji globalni konsenzus o potrebi regulisanja veštačke inteligencije, još uvek nema saglasnosti o načinu na koji to treba postići. Kako različite regulative o veštačkoj inteligenciji ne bi ostale samo slovo na papiru, od ključne je važnosti da njihov pristup regulisanju ove oblasti bude usklađen.
 
Iza zatvorenih vrata, tehnološki divovi lobiraju kod nadležnih organa EU da napredni sistemi veštačke inteligencije ne budu obuhvaćeni pravnim regulativama. Većina naprednih sistema veštačke inteligencije, poznatih kao ‘foundation models’, poput ChatGPT, uglavnom se razvijaju od strane najvećih tehnoloških kompanija, kao što su Google i Microsoft. Ove kompanije koje imaju gotovo monopol u oblasti veštačke inteligencije, dodatno učvršćuju svoj primat kroz partnerske odnose sa ‘start-ap’ kompanijama, ulažući milijarde dolara u njih. Primer ovakvih simbioza su uspostavljena saradnja između Amazona i Anthropic ili Microsofta i OpenAI.

Foto: Pexels / Da li je AI pretnja ili ne?

 
Usvajanje regulativa poput EU AI Act predstavlja značajan korak ka stvaranju balansa između tehnoloških inovacija i očuvanja osnovnih vrednosti koje čine temelj ljudskog društva. Iako su postojali nesporazumi između najuticajnijih članica EU, Nemačke, Francuske i Italije, čini se da su ove zemlje postigle saglasnost vezi sa načinom regulisanja veštačke inteligencije. Postalo je očigledno da je neophodno usvojiti sveobuhvatnu regulativu koja će normirati brojne izazove i rizike koje veštačka inteligenija donosi. Pred EU je prilika da pokaže liderstvo na globalnom nivou i postane pionir u zakonskom uređenju dinamične oblasti razvoja veštačke inteligencije.
 
Autor: Nemanja Injac, advokat
Advokatska kancelarija Injac | Ilić

Continue Reading

Sponzorisano

Sponzorisano

Oznake

Istaknuto na YouTube

U trendu