Connect with us

Biznis

Biznis i finansije: „Tržište rada u Srbiji neće moći da isprati izgradnju objekata za EXPO 2027“

Photo: Unsplash

Ovi projekti, koji će državu većinom iz kredita koštati 12 milijardi evra, kako je navedeno neće biti ugroženi, jer se ona oslanja na strane kompanije i uvoz radne snage.

Rešenje za nedostatak radne snage su strani radnici, što je olakšano usvajanjem novog zakona kojim skraćena i pojednostavljena procedura dobijanja radnih dozvola kojih je 2020. izdato 13.000, zatim je 2021. izdato 25.000 i 2022. bilo ih je 35.000, a procene su da će taj broj do kraja ove godine biti udvostručen.

Najviše radnika je angažovano u građevini gde se procenjuje da od oko 170.000 zaposlenih trećinu čine straci, zatim u poljiprivredi, a ima mnogo neprijavljenih sezonskih radnika.

„Pored ranije prisutnih radnika iz Bosne i Crne Gore, akcenat je već neko vreme na onima iz Jugoistočne Azije, Indije, Pakistana, Bangladeša, Filipina, Šri Lanke“, rekao je za Biznis i finansije profesor beogradskog Ekonomskog fakulteta Mihail Arandarenko.

On objasnio da prilivu stranaca pogoduje i jak trend rasta evro-plata u Srbiji, i dodao da su iskustva sa stranim radnicima protivurečna, od ocena da su nepouzdani i lako napuštaju posao do tvrdnji da su neki od njih surovo eksploatisani i obespravljeni.

„Srbija svake godine izgubi 50.000 potencijalno zaposlenih. Naime, kategorija oko 65 godina, koja broji 120.000 ljudi, odlazi u penziju, dok onih sa 20, koji dolaze na tržište rada, ima tek oko 70.000“, kazao je Arandarenko.

On je ocenio da će se Srbija sve više suočavati sa nestašicama radne snage, što je posledica „hidraulike“, jer ljude iz Srbije povlači razvijeni Zapad, a Srbija povlači one koje može, sa bližih ili daljih destinacija.

Predsednik Sindikata radnika građevinarstva Saša Torlaković kazao je da su damping cene pod pritiskom stranih radnika jedan od većih problema, zbog čega su sindikati često reagovali.

„Ne možete u neoliberalnom kapitalizmu da zamerate investitoru što je uzeo stranca, to čini i država, a sve funkcioniše po poznatom sistemu. Uzme se kredit od strane banke, ona dovede svoju firmu kao izvođača, a oni onda uzmu naše podizvođače“, predočio je Torlaković.

On je istakao da bi domaće građevinske kompanije, kada bi bile angažovane „mogle zajedno da iznesu taj investicioni ciklus, a naši radnici bi primali plate“.

„To se, međutim, ne dešava, a na ruku planiranom velikom uvozu radnika ide i tek usvojen Zakon o zapošljavanju stranaca, koji je vlast verovatno tempirala baš u susret ovoj priči oko EXPO 2027“, rekao je Torlaković.

I. S.

Continue Reading
Advertisement akcija ams


e arhiva
Click to comment

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Biznis

NOVINE U VEZI UPISA U KATASTAR NEPOKRETNOSTI

Notari i katastar
Uvođenjem javnih beležnika u pravni poredak Republike Srbije i izmenama i dopunama Zakona o postupku upisa u katastar nepokretnosti i katastar infrastrukture, nesumnjivo se može potvrditi da je povećana pravna sigurnost kod prometa nepokretnosti. Osim što javni beležnici prethodno kontrolišu urednost papirologije vezano za stan, u smislu, da li je nepokretnost uknjižena, da li je prodavac evidentiran kao nosilac prava svojine, da li postoje tereti i ograničenja u pogledu raspolaganja, odnosno da li zgrada poseduje upotrebnu dozvolu i slično, dužni su da nakon izvršenog prometa, bilo da je reč o kupoprodaji, poklonu ili da se radi o nasleđivanje nepokretnosti, o tome, odmah obaveste nadležnu Službu za katastar nepokretnosti, koja docnije evidentira nastalu promenu.
 
Međutim, postavlja se pitanje kako rešavati situacije kada je reč o prometu nepokretnosti koji su nastali pre uvođenja obaveze javnim beležnicima da obaveštavaju nadležne Službe za katastar nepokretnosti kada je došlo do otuđenja nepokretnosti. Nažalost, postoje brojni primeri u praksi da promet nepokretnosti nije evidentiran u katastru nepokretnosti, što izaziva brojne probleme, jer je vlasništvo nad nekretninom i dalje upisano u korist prodavca. S tim u vezi, najčešće dolazi do dvostrukog prometa nekretnine od strane nesavesnih prodavaca ili prinudnog izvršenja od strane poverilaca preko javnih izvršitelja. 
 
U takvim situacijama, stranka, odnosno vlasnici nepokretnosti su samostalno, ali najčešće uz pravnu podršku advokata, podnosili zahteve za upis svog prava vlasništva nad nekretninom. Najnovijim izmenama i dopunama Zakona o upisu katastar nepokretnosti i katastar infrastrukture, koje su stipile na snagu 04. novembra 2023. godine, zakonodavac je predivideo da se postupak pred Službom za katastar nepokretnosti može inicirati isključivo preko E-šalter sistema, odnosno preko profesionalnih korisnika ovog sistema. Radi pojašnjenja, profesionalni korisnici mogu biti advokati i geodetske organizacije, sa kojima Republički Geodetski Zavod ima zaključen ugovor. Lista profesionalnih korisnika se može pronaći na zvaničnoj internet stranici Republičkog Geodetskog Zavoda. Drugim rečima, stranke ne mogu samostalno podnositi zahteve za uknjižbu prava vlasništva, to jest nužno je angažovanje profesionalnih korisnika. 
 
Svakako da ovo zakonsko rešenje ima svoje negativne strane, ali i svoje pozitivne aspekte. Negativna strana se ogleda u tome što građanstvo ne može, ukoliko ne želi da angažuje advokate, samostalno da sebe predstavlja u postupku upisa u katastar nepokretnosti. Sa druge strane, smatramo da će ova zakonska novina učiniti postupak efikasnim, jer su angažovani profesionalni korisnici, koji mogu da podnesu uredan i kompletan zahtev, putem E-šalter sistema, što olakšava rad i nadležnim Službama.
 
Ostaje nam da u narednom periodu sagledamo efekte ovih izmena i dopuna.
 
Miloš Ilić, advokat
Injac|Ilić advokatska kancelarija

Continue Reading

Sponzorisano

Sponzorisano

Oznake

Istaknuto na YouTube

U trendu