Zašto proces starenja naglo ubrzava između 44 i 60 godina? – Kako sat da vratimo nazad
Objavljeno 17/02/2026
0
Nije nikakvo otkriće da naše zdravlje popušta kako godine prolaze. Ali istraživači veruju da se, umesto da bude postepen, linearan proces, starenje zapravo dešava u dva dramatična „naleta“.
Godine 2024, istraživači sa Univerziteta Stanford opširno su pratili molekularne promene tokom perioda do sedam godina kod ljudi (muškaraca i žena) starosti od 25 do 75 godina i otkrili dva skoka u našem starenju – jedan oko 44. i drugi sa 60. godine.
Profesor Majkl Snajder, stručnjak za genetiku i glavni autor studije, kaže: Zaista želite da vodite računa o sebi kako se približavate ovim periodima. Bolja ishrana će pomoći kod pada metabolizma lipida, koji se javlja u 40-im godinama. A trening snage je važan, posebno kada uđete u 60-te, kada dolazi do gubitka mišićne mase. Uvek pokušavajte da pratite svoje stanje posebnim pregledima, kako biste bili sigurni da je sve u redu tokom ovih perioda.
Niko ne želi da bude bolestan, pa je intervencija ključna. A kada je u pitanju zdravlje, vreme izgleda da je od suštinskog značaja.
Dok se menopauza često krivi za nagli porast zdravstvenih problema među ženama srednjih godina, izveštaj Stanforda otkrio je sličan skok u problemima povezanim sa starenjem među muškarcima u četrdesetim godinama. Takođe je potvrdio ono što već znamo: naša sposobnost da obrađujemo alkohol se smanjuje, tekstura kože i mišića slabi, a način na koji se nosimo sa kofeinom, mastima i šećerima je ugrožen.
Ljubitelji bifteka, obratite pažnju. Istraživanje Stanforda nam govori da promene u našem metabolizmu lipida znače da je našem telu teže.
Kada telo ne upravlja holesterolom, on se taloži duž zidova arterija i začepljuje ih. To stvara dodatno opterećenje na srce da pumpa krv i tako krvni pritisak raste.
Hrana koja sadrži zasićene masti (na primer, prerađeno meso, mlečni proizvodi, pečena i pržena hrana) je na listi krivaca.
Nakon 40. godine, vredi pratiti svoje metaboličko zdravlje, odnosno treba ići na zdravstveni pregled na pet godina. Obavezna je provera krvnog pritiska i holesterola.
Savet: Kada kuvate ili pripremate prelive, izbegavajte puter, gija, loj, kokosovo ulje i palmino ulje. Zdrave alternative uključuju biljna ulja, poput devičanskog maslinovog ulja, suncokretovog, kikirikijevog i avokadovog ulja.
Studija Stanforda pokazuje da se mišićno-skeletni problemi povećavaju nakon 40. godine. Kraljevsko društvo za osteoporozu (ROS) potvrđuje da dostižemo vrhunac zdravlja kostiju u 30. godini. Kako starimo, tkivo unutar naših kostiju prirodno opada, ali to posebno važi za žene oko menopauze kada se nivo estrogena smanjuje. I dok osteoporoza nesrazmerno pogađa žene, svako može da pati.
Podaci pokazuju da će jedna od dve žene i jedan od pet muškaraca starijih od 50 godina slomiti kost zbog osteoporoze; to je eskalirajuća kriza javnog zdravlja, naveli su iz ROS-a.
Vežbe sa tegovima sa snažnim dejstvom, poput hodanja ili trčanja, i vežbe za jačanje mišića, poput pilatesa ili treninga sa tegovima, održaće kosti jakim, a što ranije u životu počnete, to bolje – ali nikad nije kasno. Povećajte vreme vežbanja za jačanje mišića na 20-30 minuta dnevno, posebno radeći na nogama, rukama i kičmi.
Hrana bogata vitaminom D (na primer, masna riba, crveno meso i žumanca) pomaže vašem telu da apsorbuje i koristi kalcijum, koji je neophodan za jake kosti. Između kraja septembra i početka aprila, kada je sunčeva svetlost oskudna u Velikoj Britaniji, trebalo bi da razmislite o uzimanju dnevnog suplementa od 10 mikrograma (ponekad se naziva 400 međunarodnih jedinica) kako biste povećali nivoe.
Savet: Da biste proverili rizik od osteoporoze, ROS ima trominutni onlajn test rizika od osteoporoze koji je od svog pokretanja pre dve godine pomogao preko 47.000 ljudi da dobiju ranu dijagnozu i pristup lekovima za jačanje kostiju. A ako smatrate da je vaš rizik visok, možete zamoliti i svog lekara opšte prakse da vas uputi na skeniranje gustine kostiju.
Kako ulazimo u šezdesete, naša imunološka funkcija opada, naša sposobnost da obrađujemo ugljene hidrate postaje sve sporija, dok naše srce i bubrezi nisu tako snažni kao nekada. Srećom, još uvek ima vremena da ponovo pokrenemo svoje zdravlje.
Postoje značajne promene u našem metabolizmu kako godine prolaze. A naša smanjena sposobnost da obrađujemo rafinisane i skrobne ugljene hidrate, poput belog hleba, testenina i pirinča, povezana je (ili može doprineti) većem riziku od dijabetesa tipa 2. Prema podacima organizacije Diabetes UK, trenutno 4,4 miliona ljudi živi sa dijagnozom dijabetesa, a dodatnih 1,2 miliona ima dijabetes tipa 2, koji tek treba da bude dijagnostikovan.


Dobrodošli na portal “IzPrveRuke”. Korišćenjem bilo kog dela portala i/ili aplikacije automatski prihvatate aktuelne Uslove korišćenja. Prihvatanjem Uslova korišćenja dajete svoj bezuslovni i neopozivi pristanak da ćete ih se pridržavati prilikom korišćenja portala.