Sportske kladionice kao mesta okupljanja ljudi sa bolešću zavisnosti
⸻ Dr med. Svetislav B. Mališić Autor
U savremenom društvu, sportske kladionice predstavljaju mnogo više od prostora za rekreativnu igru i praćenje sportskih događaja. One funkcionišu kao specifični socijalni mikroprostori u kojima se prepliću ekonomski interes, psihološki mehanizmi nagrađivanja i obrasci ponašanja karakteristični za bolesti zavisnosti. Posmatrane iz ugla javnog zdravlja i sociologije devijantnog ponašanja, kladionice se mogu interpretirati kao mesta okupljanja ranjivih individua kod kojih se razvija ili održava patološko kockanje.
Prema savremenim epidemiološkim podacima, gotovo polovina odrasle populacije globalno učestvuje u nekom obliku kockanja, dok se oko 1–2% klasifikuje kao problematični kockari. Iako ovaj procenat na prvi pogled deluje relativno nizak, njegova društvena težina je disproporcionalna, jer posledice zahvataju ne samo pojedinca već i njegovu porodicu i širu zajednicu. Patološko kockanje se danas prepoznaje kao bihejvioralna zavisnost, sa neurobiološkim osnovama sličnim zavisnosti od psihoaktivnih supstanci.
Sportske kladionice kao fizički prostori imaju specifičnu ulogu u održavanju ove zavisnosti. One nisu neutralna mesta, već pažljivo dizajnirana okruženja koja stimulišu produženo zadržavanje i učestalo klađenje. Kontinuirani tok informacija (rezultati, kvote, prenosi uživo), dostupnost brzih opklada i socijalna dinamika među igračima stvaraju tzv. „petlju pojačanja“ (reinforcement loop). Upravo ovakvi uslovi pogoduju razvoju kognitivnih distorzija, poput iluzije kontrole i pogrešne interpretacije slučajnosti.
Dodatno, kladionice funkcionišu kao mesta socijalne validacije. Pojedinci koji već imaju problem sa kockanjem često pronalaze okruženje u kojem je njihovo ponašanje normalizovano. Grupna dinamika može pojačati rizično ponašanje kroz međusobno ohrabrivanje i razmenu „strategija“, iako istraživanja pokazuju da učestalost klađenja i pozitivni stavovi prema kockanju značajno koreliraju sa razvojem problema zavisnosti.
Socioekonomski aspekt ovog fenomena dodatno komplikuje sliku. Iako industrija kockanja generiše značajne prihode, njeni negativni efekti uključuju finansijske gubitke, narušene porodične odnose, pad radne produktivnosti i povećan rizik od kriminala. Savremeni izveštaji ukazuju da stotine miliona ljudi globalno trpi štetne posledice povezane sa kockanjem, što ovaj fenomen pozicionira kao ozbiljan javnozdravstveni problem.
Poseban problem predstavlja prelazak sa tradicionalnih kladionica na online platforme, koje dodatno povećavaju dostupnost i smanjuju socijalnu kontrolu. Ipak, fizičke kladionice zadržavaju svoju važnost kao mesta direktne interakcije, gde se zavisnički obrasci ne samo manifestuju, već i kolektivno održavaju. One postaju svojevrsni „društveni inkubatori“ zavisnosti, gde se individualni problem transformiše u grupni fenomen.
Zaključno, sportske kladionice ne mogu se posmatrati isključivo kao bezazleni prostori zabave. Njihova funkcija u kontekstu bolesti zavisnosti zahteva interdisciplinarni pristup koji uključuje medicinu, psihologiju, sociologiju i javne politike. Razumevanje kladionica kao mesta okupljanja ljudi sa problemom zavisnosti predstavlja ključni korak ka razvoju efikasnih preventivnih i terapijskih strategija.
⸻ Dr med. Svetislav B. Mališić
Referentna literatura Wardle, H., Tipping, S. (2023). The relationship between problematic gambling severity and engagement with gambling products. Addiction. The Lancet Public Health (2024). The prevalence of gambling and problematic gambling: a systematic review and meta-analysis. Mora-Salgueiro, J. et al. (2021). The Prevalence and Clinical and Sociodemographic Factors of Problem Online Gambling. Journal of Gambling Studies. National Research Council (1999). Pathological Gambling: A Critical Review. National Academies Press. Hing, N. et al. (2025). Gambling attitudes and problem gambling behavior. Journal of Gambling Studies. Lancet Commission report (2024) – globalni uticaj kockanja kao javnozdravstvenog problema.










