Ekonomija
SAD upozoravaju evropske zemlje da Rusija zaobilazi sankcije

Sjedinjene Američke Države upozorile su evropske zemlje na metode kojima Rusija izbegava sankcije uvozeći osetljivu robu i tehnologiju, koju koristi u ratu protiv Ukrajine, dok grupa ekonomista s Harvarda ocenjuje da postojeće sankcije nisu dovoljno efikasne zbog manjka koordinacije između SAD i Evropske unije (EU), prenosi Radio slobodna Evropa (RSE) pisanje svetskih medija.
Visoki američki zvaničnik zadužen za sankcije upozorio je evropske zemlje na napore Rusije da nabavi određenu robu koja je obuhvaćena kaznenim merama, dok Vašington nastoji da iskoreni načine kojima Moskva izbegava sankcije, ukazuje Rojters.
Podsekretar Ministarstva finansija SAD za terorizam i finansijsko obaveštavanje Brajan Nelson prošle nedelje se tokom posete Švajcarskoj, Italiji, Austriji i Nemačkoj, sastao s vladinim zvaničnicima, kao i predstavnicima finansijskih institucija i kompanija.
U okviru nastojanju Vašingtona da suzbije rusko izbegavanje sankcija pomoćnica ministra zadužena za finansiranje terorizma i finansijski kriminal Elizabet Rozenberg ove nedelje ide u Kazahstan i Kirgistan.
Ministarstvo finansija navelo je da Vašington veruje da Rusija koristi metode izbegavanja sankcija da nabavi desetine vrsta robe, uključujući elektronske komponente, optiku i proizvodnu opremu, navodi se u dokumentu koji je predat partnerskim zemljama i u koji je Rojters imao uvid. Među tim proizvodima su, između ostalog, procesori i kontroleri, video kamere, laseri i generatori signala.
Tokom Nelsonove posete, Ministarstvo finansija SAD je takođe ukazalo na šta finansijske institucije treba da paze dok pokušavaju da identifikuju ruske mreže nabavki, navodi se u dokumentu. To, na primer, uključuje ponude iz kompanija bez poslovne istorije i s malo ili nimalo prisustva na internetu, kao i česte promene ili promene u poslednjem trenutku krajnjih korisnika ili onih koji vrše uplate.
U okviru nastojanja da se Rusija onemogući da izbegava sankcije, zapadni zvaničnici će posetiti i Srbiju.
Vašington i njegovi partneri iz G7 poslednjih meseci su stavili prioritet na uklanjanje rupa u sankcijama i borbu protiv njihovog izbegavanja, dok jenjava apetit za sankcionisanje novih delova ruske ekonomije, ukazuje Fajnešl tajms.
SAD navode da Moskva pokušava da dođe do osetljive tehnologije na zadnja vrata, ističe britanski list, navodeći da je u okviru intenziviranja napora da se spreči Moskva da nabavlja oružje za rat u Ukrajini, američki zvaničnik Nelson partnerskim zemljama prošle nedelje dostavio detaljnu listu skupe robe dvostruke namene kojima Rusija nastoji da zaobiđe kontrole izvoza koje je nametnuo Zapad.
Zvaničnici SAD, Velike Britanije i Evropske unije pokrenuli su zajedničku inicijativu usmerenu na zemlje poput Ujedinjenih Arapskih Emirata, Turske i centralnoazijskih država za koje se sumnja da su kanali za izvoz tehnologije i mašina u Rusiju, koja ih potom prenamenuje za odbrambenu industriju.
Zvaničnik SAD je rekao da onemogućavanje Moskvi da izbegava sankcije postaje sve urgentnije kako se rat u Ukrajini približava „kritičnoj prekretnici“, navodi Fajnenšl tajms i ističe da zapadni odbrambeni zvaničnici kažu da Ukrajina priprema prolećnu kontraofanzivu protiv okupatorskih ruskih trupa koja bi mogla da odredi dalji tok rata.
Izaslanik EU za pitanje sankcija Dejvid O’Salivan nedavno je boravio u UAE, Turskoj i Kirgistanu kako bi preneo oštru poruku Zapada. Sledeće nedelje ide u Kazahstan s visokom američkom zvaničnicom, a do kraja maja bi trebalo da poseti Uzbekistan, Srbiju, Gruziju i Jermeniju.
Mnoge od kaznenih mera koje su zapadne zemlje uvele Rusiji pokazale su se manje skupim za Moskvu nego što su neki ekonomisti očekivali, a mnogi u Vašingtonu i Briselu nadali. Sada, grupa ekonomista s Harvarda, na čelu s autoritetom za sankcije Rikardom Hausmanom, predlaže više načina da se sankcije poboljšaju, piše Volstrit džurnal.
Glavni zaključak tih ekonomista, koji je predstavljen u petak na konferenciji u organizaciji švedske centralne banke je da postoji previše robe na čiji izvoz u Rusiju su EU ili SAD stavili ograničenje, ali ne i EU i SAD.
Prema analizi uticaja sankcija koju su napravili Hausman i dvojica njegovih kolega s Harvarda, bolja koordinacija između dve ekonomske sile, kao i čvršći fokus na ograničavanje prodaje osnovnih komponenti koje idu u mnoge gotove proizvode u Rusiju, u velikoj meri bi poboljšale njihovu efikasnost.
Ti ekonomisti su ustanovili da su uvedena ograničenja na izvoz u Rusiju više od 5.000 proizvoda, što je 44 odsto ukupnog uvoza te zemlje. Međutim, od proizvoda pod sankcijama, samo 43 odsto su ograničile i SAD i EU. Za dve petine sankcije je uvela samo EU, a za 17 odsto samo SAD.
Oni procenjuju da bi cena sankcija u smislu viših troškova i niže proizvodnje mogao da bude povećan za čak 60 odsto ako bi se usvojile njihove preporuke.
SAD i EU navode da su sankcije uspešno izolovale Rusiju od međunarodne ekonomije, dok, kako ističe Volstrit džurnal, više znakova ukazuje da ruska privreda, koju su prošle godine podržale visoke cene energije, sada trpi veće posledice nego ranije tokom rata.
Moskva je izgubila velike kupce za svoj najveći izvoz – gas i naftu, državne finansije su nategnute, radna snaga se smanjila jer su mladi poslati na front ili pobegli iz zemlje, dok je neizvesnost sputala poslovna ulaganja.
Međutim, ukazuje list, Moskva je takođe pokazala iznenađujuću ekonomsku otpornost – prošle godine ruska ekonomija je imala pad od 2,1 odsto, što je mnogo manji nego što su mnogi ekonomisti predviđali kada su sankcije prvi put uvedene. Sama ruska centralna banka je u aprilu 2022. očekivala pad između osam i 10 odsto.
Međunarodni monetarni fond je prošle nedelje saopštio da očekuje rast ruske ekonomije od 0,7 odsto ove i 1,3 odsto sledeće godine, koliko se otprilike procenjuje i za evrozonu.
I. S.
You may like
Poslovanje
Goran Vesić: „Poziv francuskim kompanijama da učestvuju na tenderima“

Ekonoski odnosi Srbije i Francuske napredovali su u poslednjih nekoliko godina, izjavio je ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić i pozvao i francuske kompanije da učestvuju na budućim tenderima, pre svega u oblasti železničke infrastrukure, saopštilo je Ministarstvo.
Vesić je razgovarao sa francuskim ministrom zaduženim za spoljnu trgovinu, ekonomsku promociju i francuske državljane u inostranstvu Olivijeom Beštom o dodatnom unapređenju saradnje dve zemlje, posebno u oblasti saobraćajne infrastrukture.
Ističući da Srbiju i Francusku vežu višedecenijski dobri, prijateljski odnosi, politički i ekonomski, a da u Srbiji već uspešno posluje jedan broj francuskih kompanija, Vesić je podstio da su upravo kompanije iz Francuske angažovane na nekim od najvažnijih projekata u Srbiji – izgradnji beogradskog metroa, postrojenja spalionice u Vinči, dok je Vansi koncesionar aerodroma „Nikola Tesla“.
Francuska agencija za razvoj u Srbiji učestvuje i u realizaciji projekta LIID, u okviru kojeg je opredeljeno više od 300 miliona dolara za razvoj lokalnih samouprava, a Srbija želi da postane i saobraćajno čvorište u regionu, ali i šire, naglasio je Vesić.
Vesić je pozvao i francuske kompanije da učestvuju na budućim tenderima, pre svega u oblasti železničke infrastrukure.
Ministar Bešt je rekao da francuske investicije u Srbiji ranije nisu bile u skladu sa tradicionalnim prijateljstvom dve zemlje, zbog čega je predsednik Emanuel Makron 2019. godine formulisao Strategiju za Zapadni Balkan, u čijem je središtu upravo Srbija.
Bešt je rekao da oni žele da nastave saradnju u tom duhu i žele što brži pristup Srbije Evropskoj uniji.
On je naveo da postoji zaniteresovanost francuskih kompanija za ulaganja u oblasti avio-saobraćaja, i rekao da bi „Er Srbija“ mogla da bude važno vazdušno čvorište jugoistočne Evrope.
Vesić i Bešt su razgovarali i o mogućnostima za saradnju i ulaganja, kada je reč o izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.
Bešt je naglasio da svi zajednički projekti pomažu dalji razvoj Srbije, kako bi bila ključna zemlja u regionu, kada postane punopravni član Evropske unije.
Sastanku u Vladi Srbije prisustvovao je i ambasador Francuske u Srbiji Pjer Košar.
I. S.
Sponzorisano
Sponzorisano

Aleksandar Vučić povodom situacije na Kosovu: „Stradala trojica Srba sa Kosova, dvojica teško ranjena, 10 privedenih“

Vilijam Montgomeri: „Vučić je u pravu kada kaže da su SAD i NATO zaobišle UN kada su bombardovale Srbiju“

Aleksandar Vučić sa potpredsednikom EK – potpisano Pismo o namerama

Volvo obustavlja proizvodnju dizel modela do kraja godine

Muškarac opljačkan i bačen u Dunav u Beogradu

Partizan poslednji na turniru u Atini

Predsednik Vučić: Ovo je jedan od najtežih dana za naš narod i našu zemlju

Nikola Jelić novi direktor Omladinske škole Crvene zvezde

Pet načina da kreirate magičan enterijer uz pomoć ogledala

Milan Burda – Ko te voli više nego ja

Makeba: Pesma koja je osvojila svet i Srbiju

Srušio se most u Mrčajevcima; Spasojević: Sve snage usmerene na evakuaciju i spasavanje ljudskih života

Predrag Daničić objavio video za „Oath Of Silence“

Dušan Petrović ima novi video – pogledajte „De Bop“!

Muzička industrija 10 – Direktor ZIS Vladimir Marić

Muzička industrija 9 – Rodoljub Stojanović

Muzička industrija 8 – Ana Stanić

Dušan Petrović objavio spot za pesmu „Costa Blues“
Oznake
Istaknuto na YouTube
U trendu
- Ostali Sportovi5 dana ago
Obeleženo 75 godina Šahovskog saveza Srbije
- Ostali Sportovi6 dana ago
Novi uspeh Gaja Burića u akvabajku
- Košarka5 dana ago
Partizan i Studentski centar u finalu ABA Superkupa
- Izložbe7 dana ago
Izložba „Beograd – zaštićena područja“ u Galeriji Singidunum
- Odbojka5 dana ago
I treća pobeda odbojkašica na putu do Pariza
- Kultura6 dana ago
„Bucini dani“ od 25. do 30. septembra u Aleksandrovcu
- Fudbal7 dana ago
Zvezda otputovala u Mančester