Connect with us

Magazin

Koje namirnice čiste zapušene arterije i smanjuju rizik od ateroskleroze?

Photo: Unsplash

Arterije i krvni sudovi zaduženi su za prenos krvi bogate kiseonikom, od srca do ostatka tela. Zdrave arterije su jake, savitljive i elastične. Međutim, kada su arterije zakrčene, moguća je pojava ateroskleroze, koja je jedan od glavnih uzroka kardiovaskularnih bolesti. Simptomi zakrčenih arterija zavise od tipa arterija koje su ugrožene.

Šta uzrokuje blokadu arterija?

Kada se u unutrašnjem zidu arterije sakupljaju masne supstance, holesterol, delovi mrtvih ćelija i kalcijuma, može doći do ateroskleroze, koja može da izazove oštećenja i toliko da istanji zidove arterija da može doći do njihovog pucanja.

Uzroci ateroskleroze mogu biti:

– duvanski dim,
– visok krvni pritisak,
– tip 1 i 2 dijabetes,
– insulinska rezistencija,
– manjak kretanja,
– gojaznost,
– hronični upalni procesi u telu,
– infekcije,
– artritis,
– visok holesterol i masnoće u krvi,
– stres,
– nepravilna ishrana,
– neravnoteža minerala i vitamina u organizmu,
– manjak magnezijuma, vlakana, antioksidanata.

Namirnice koje na prirodan način čiste arterije:

Kurkuma

Kurkuma smanjuje LDL holesterol i čisti sakupljene naslage u arterijama. Još 2011. godine u jednom istraživanju dokazano je da kurkuma smanjuje holesterol i suzbija rani proces ateroskleroze bolje od nekih lekova.

Beli luk

Beli luk je još jedna od namirnica, koja čisti arterije. Studije su pokazale da beli luk pomaže u prevenciji bolesti srca, smanjuje krvni pritisak, smanjuje proces ateroskleroze, i sprečava stvaranje naslaga u zidovima arterija.

Đumbir

Đumbir deluje antiinflamatorno i antioksidativno. Sadrži sastojke koji štite srce i sprečavaju stvaranje naslaga, čiste arterije i smanjuju holesterol.

Mlevena ljuta papričica

Sastojak kapsaicin koji se nalazi u ljutoj papričici pomaže u smanjenu LDL holesterola u krvi. Papričica smanjuje rizik od srčanog udara i poboljšava krvnu cirkulaciju.

Limun

Za srce je dobro piti vodu sa limunom ujutru čim ustanete. Limun smanjuje nivo holesterola i pomaže arterijama da ojačaju, jer je pun vitamina C, antioksidanata i odlična je antiinflamatorna namirnica.

Cimet

Cimet može da smanji rizik od bolesti srca i ateroskleroze. U jednoj studiji 2003. u magazinu Diabetes Care dokazano je da se korišćenjem 1-6 gr cimeta dnevno smanjuje glukoza, trigliceridi, LDL holesterol.

Laneno seme

Laneno seme pomaže u čišćenju arterija. Bogato je alfa linoleičnom kiselinom i omega 3 masnim kiselinama, koje smanjuju upalne procese i krvni pritisak. Istraživanja su pokazala da umereno korišćenje lanenog semena predstavlja dobru podršku u smanjenju ateroskleroze. Kada koristite laneno seme, obavezno ga sameljite, jer na taj način seme sadrži više omega-3 masnih kiselina.

Kiseli kupus

Kiseli kupus je jedna od najznačajnijih probiotskih namirnica. Eliminiše toksine i veoma je dobar u prevenciji ateroskleroze.

Seme susama

Seme susama čisti arterije. Istraživanje u Žurnalu lekovite hrane iz 2006. dokazuje kako masne kiseline iz susama pozitivno utiču na holesterol, trigliceride i asteroklerozu.

Sok od nara

Sok od nara je moćan antioksidant, smanjuje nagomilane naslage i čisti arterije. Sok od nara sadrži magnezijum i selen koji su veoma značajni za zdravlje srca. U jednoj studiji iz 2009. naučnici tvrde da ako pacijenti sa rizikom od koronarne bolesti srca piju dnevno 240 ml soka od nara u narednih 18 meseci, postoji mogućnost da uspore razvijanje bolesti, prenosi Holistic.co.rs.

I. S.

Continue Reading
Advertisement akcija ams


e arhiva
Click to comment

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Magazin

Stručnjaci otkrivaju: „Koliko kafe može da izazove smrt?“

Photo: Unsplash

Pored privremenog povećanja energije, istraživanja su dovela kafu u vezu sa nizom dugoročnih posledica.

Istraživanja sugerišu da je redovna konzumacija kafe povezana sa smanjenim rizikom od raka, srčane insuficijencije i dijabetesa tipa 2. Međutim, postoje studije koje su otkrile da previše kafe može povećati rizik od demencije i moždanog udara, posebno kod ljudi sa visokim krvnim pritiskom. Zato je dobra ideja pronaći ravnotežu i voditi računa o svom zdravlju kada uživate u svakodnevnoj šolji kafe.

Iako je kafa sigurna i zdrava za većinu ljudi, ljudi sa određenim zdravstvenim problemima mogu iskusiti više njenih negativnih nuspojava, piše NBC njuz.

„Nikada ne bih preporučila da pojedinci koji ne piju napitke sa kofeinom počnu da ih unose u svoj dan iz bilo kog razloga“, rekla je nutricionistkinja Triša Psota.

„Malo je verovatno da će većina ljudi doživeti ozbiljne neželjene efekte od kofeina, kao što su nepravilni otkucaji srca, povraćanje, napadi, pa čak i smrt, osim ako ne konzumiraju 1.200 miligrama kofeina, ili oko 12 šoljica kafe, u jednom danu“, ističe Psota.

Ali čak i konzumiranje 400 miligrama kofeina dnevno ponekad može dovesti do neželjenih nuspojava, uključujući nemir, anksioznost i poteškoće sa spavanjem, primećuje Psota. Trudnicama i dojiljama ne preporučuje više od 200 miligrama kofeina ili otprilike dve šoljice kafe dnevno.

Navika pijenja kafe razvija se u tinejdžerskim godinama

Dejvid Buholc, pedijatar u Medicinskom centru Irving Univerziteta Kolumbija, kaže da primećuje da pacijenti počinju da razvijaju naviku ispijanja kafe u tinejdžerskim godinama, kada steknu veću kontrolu nad ishranom i suočavaju se sa većim radnim opterećenjem i rasporedom. Buholc ne bi preporučio više od 100 miligrama kofeina dnevno za tinejdžere, ili oko jedne šoljice kafe od 230 mililitara.

Iako kafa nudi zdravstvene prednosti u umerenim količinama, važno je biti svestan potencijalnih rizika. Održavanje ravnoteže i razmišljanje o sopstvenom zdravlju ključno je za odgovorno uživanje u kafi i izbegavanje neželjenih posledica.

I. S.

Continue Reading

Sponzorisano

Sponzorisano

Oznake

Istaknuto na YouTube

U trendu