Connect with us

Ekonomija

Nemačko-srpska privredna komora: „Oko 95 % nemačkih preduzeća ponovo bi investiralo u Srbiji“

Foto: Pexels

Rezultati najnovijeg istraživanja o poslovnom okruženju i investicionom potencijalu u Srbiji, koje je predstavila nemačko-srpska privredna komora (AHK Srbija) pokazuju da bi 95 % nemačkih preduzeća ponovo investiralo u Srbiji.

AHK Srbija sprovela je tokom marta i aprila ove godine istraživanje o privrednom ambijentu u Srbiji među kompanijama njenim članicama, koji su pokazali da se ocena ekonomske situacije u Srbiji za 2022. godinu nije pogoršala.

Rukovolidac privrednog odeljenja Ambasade Nemačke u Srbiji Denis Kajzer istakao je da sprovedena anketa predstavlja sve ono što Ambasada Nemačke radi poslednjih godina, a to je poboljšanje ekonomskih odnosa sa Srbijom.

„Nemačka je najveći spoljnotrgovinski partner Srbije sa investicijama u poslednjih 20 godina u vrednosti od 3,7 milijardi evra“, rekao je Kajzer.

On je podsetio na rezultate anekte koji pokazuju da se cena energije procenjuje kao najveći rizik za dalji privredni razvoj i rekao da se Nemačka i Srbija mogu nositi sa ovim problemom tako što će ulagati u obnovljive izvore energije.

„Vidmo da stalno postoje novi tenderi u oblasti obnovljivih izvora energije. Želimo da Srbiju podržimo u investiranju u ovu oblast“, rekao je Kajzer.

Dodao je da je drugi najveći rizik za dalji privredni razvoj Srbije korupcija, kao i da se Srbija nalazi na listi visoko ispred Crne Gore i Severne Makedonije po stepenu korupcije.

„Stalno slušamo o problemima u vezi sa izborom tendera zbog korupcije koja je prisutna u Srbiji. Srbija mora da radi na temi korupcije i energentima ako želi da pristupi EU. Mi smo spremni da zajedno radimo na otklanjanju postojećih prepreka na putu ka EU“, rekao je Kajzer.

Prilikom ocenjivanja faktora koji utiču na poslovanje u Srbiji, rezultati ankete pokazuju da su najlošije ocenjene borba protiv korupcije i kriminala, pravna sigurnost, transparentnost u javnim tenderima, efikasnost poreskog sistema i poreske uprave, kao i raspoloživost radne snage.

Zadovoljavajuće ocene nemačko-srpskih kompanija dobili su kriterijumi koji se odnose na tržište rada u Srbiji. Kompanije su zadovoljne sa kvalifikacijom i motivacijom zaposlenih, njihovom produktivnošću, kao i akademskim obrazovanjem.

Kada je reč o razvoju poslovanja i dodatnom zapošljavanju u ovoj godini, 49 odsto anketiranih kompanija planira povećanje broja zaposlenih, 46 % kompanija ne planira nikakve promene u broju zaposlenih, dok samo 5 % ispitanih pretpostavlja da će broj zaposlenih u njihovim kompanijama opadati.

Uprkos posledicama koje je izazvala pandemila korona virusa, kao i posledica sukoba u Ukrajini, koje se odražavaju na privredu na globalnom nivou, polovina anketiranih (52 %) svoje poslovanje ocenila je dobrim, a samo 1 % nedovoljno dobrim.

Takođe, tokom 2022. godine 46 % anketiranih preduzeća planira uvećanje investicija, dok samo 10 % najavljuje smanjenje investicija.

I. S.

Continue Reading
Advertisement akcija ams
akcija skener
Click to comment

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Ekonomija

WIPO: „Srbija na 53. mestu u svetu po inovacijama“

Photo: Pexels

Švajcarska, Švedska i SAD vodeće su zemlje po inovativnosti u svetu, a Srbija na toj tabeli zauzima 53. mesto, pri čemu su njena ulaganja u inovativnost daleko veća od učinka, pokazuje najnoviji indeks Svetske organizacije za intelektualnu svojinu (WIPO).

Globalni indeks inovativnosti (GII) za 2023. godinu koji je objavljen, analizirao je nivo inovativnosti u 132 zemlje, i to na osnovu oko 80 indikatora, među kojima su i investicije, obrazovanje, državna izdvajanja i ulaganja u nauku i u razvoj onlajn proizvoda.

Iako su na vodećim mestima i dalje zemlje sa razvijenim ekonomijama, indeks pokazuje da se u poslednjih deset godina na indeksu najbrže penjala grupa ekonomija sa srednjim BDP. Tako se Kina popela na 12. mesto, ispred Japana na 13, i Izraela koji je na 14. mestu.

Srbija je popravila poziciju za dva mesta u odnosu na prošlu godinu i sada je na 53, kao i 2020. godine. Navodi se, međutim, da Srbija bolje stoji sa ulaganjem u inovacije, po čemu je na 41. mestu, dok je po inovativnom učinku 64.

Prema pojedinačnim kriterijumima, Srbija najbolje stoji kada je reč o infrastrukturi (35. mesto), sofisticiranosti tržišta (41) i ljudskom kapitalu i istraživanju (51). Najslabije rezultate ostvarila je po kriterijumima kreativni „autput“ (92), sofisticiranost biznisa (68) i institucije (57).

U širem regionu, Slovenija je na 33. mestu, Mađarska na 35, Bugarska na 38, Hrvatska na 44, a Rumunija na 47. Iza Srbije na tabeli su su Severna Makedonija na 54, Crna Gora na 75, Bosna i Hercegovina na 77. i Albanija na 83.

Uz Kinu, koja je ostvarila brz uspopn na tabeli WIPO, u poslednjih deset godina najbrže su napredovale i Indonezija, Turska, Indija i Vijetnam. Na poslednja tri mesta među 132 zemlje na indeksu GII su Burundi, Niger i Angola.

WIPO navodi da je čak 21 država, uprkos relativno nerazvijenim privredama pokazala bolje performanse nego što se očekivalo, i to uglavnom države podsaharske Afrike, jugoistočne Aizije, dalekog istoka i Okeanije.

Ta specijalizovana agencija UN ukazuje da se do ovogodišnjih rezultata GII došlo u svetlu laganog privrednog oporavka posle pandemije kovida-19, visokih kamatnih stopa u svetu i geopolitičkih sukoba. GII za 2023. pokazuje i da uslovi za preduzetnička ulaganja, koja pretvaraju ljudsku inovativnost u nove proizvode i usluge, postaju sve nesigurniji i da se ukupna suma takozvanih rizičnih investicija prošle godine veoma smanjila, navela je WIPO.

I. S.

Continue Reading

Sponzorisano

Sponzorisano

Oznake

Istaknuto na YouTube

U trendu