Ekonomija
Narodna banka Srbije: „EU pohvalila vođenje ekonomske politike u Srbiji“

Narodna banka Srbije (NBS) objavila je da je na redovnom godišnjem sastanku zemalja članica Evropske unije (EU), Zapadnog Balkana i Turske, Evropske komisije i Evropske centralne banke ocenjeno da je Srbija, zahvaljujući adekvatnom vodjenju ekonomske politike, održala makroekonomsku stabilnost i u kriznim vremenima i u 2021. ostvarila snažan privredni rast, vođen investicijama, izvozom i potrošnjom.
Na sastanku Ekonomskog i finansijskog dijaloga, čiji je cilj priprema Zapadnog Balkana i Turske za pristupanje EU, srpsku delegaciju predvodila je guvernerka NBS Jorgovanka Tabaković, a u dijalogu je učestvovao i državni sekretar u Ministarstvu finansija Gojko Stanivuković.
Prema oceni Evropske komisije i Evropske centralne banke, izgledi privrednog rasta Srbije ostaju povoljni, pri čemu su, kao i svuda u svetu, prisutni rizici da bi on mogao da bude niži od projektovanog zbog negativnih efekata konflikta u Ukrajini, navedeno je u saopštenju.
Ove institucije su podsetile da se pre izbijanja konflikta u Ukrajini u Srbiji očekivao privredni rast od blizu 5 % godišnje, što je za oko 1 % više nego u periodu pre pandemije virusa korona.
Evropska centralna banka i Evropska komisija ocenile su i da je i tokom pandemije NBS snažno podržala privredni rast u Srbiji korišćenjem velikog broja instrumenata i mera.
Ocenjeno je i da je, u uslovima globalno povećanih troškovnih pritisaka, NBS od oktobra 2021. konzistentno zaoštravala monetarne uslove – do aprila povećanjem prosečne ponderisane kamatne stope na aukcijama repo prodaje dinarskih hartija od vrednosti, a od aprila i povećanjem referentne kamatne stope.
Istaknuto je i da je u Srbiji očuvana stabilnost deviznog kursa dinara prema evru, kojoj je NBS doprinela intervencijama na deviznom tržištu u oba smera, a tokom 2021. pretežno kupovinom deviza.
Кonstatovano je i da je finansijsko zdravlje banaka u Srbiji očuvano i u uslovima krize, na šta ukazuju pokazatelji adekvatnosti kapitala i likvidnosti znatno iznad regulatornih minimuma.
Ocenjeno je i da, ni nakon prestanka primene pojedinih monetarnih i fiskalnih podsticaja, nije pogoršan kvalitet aktive banaka, već je učešće problematičnih kredita u ukupnim kreditima nastavilo da se smanjuje, spuštajući se na nivo od 3,4 % u martu ove godine.
Istaknuto je i da je zahvaljujući preduzetim merama NBS, kojima se podstiče dinarsko kreditiranje, pre svega privrede, nastavljen napredak u procesu dinarizacije.
Uobičajena praksa je da u ovom dijalogu Evropska unija i Zapadni Balkan i Turska dogovore smernice ekonomske politike koje kandidati za ulazak u EU treba da ispune u narednom periodu, podsetila je srpska centralna banka.
Kako je navedeno, preporuke NBS su nastavak dosadašnjih aktivnosti – praćenje faktora inflacije i reakcija po potrebi kao i u prethodnom periodu, kontinuitet snažnog regulatornog okvira u finansijskom sektoru i očuvanja kvaliteta aktive banaka, kao i nastavak podrške procesu dinarizacije promovisanjem instrumenata zaštite od deviznog rizika i dugoročnih dinarskih izvora finansiranja.
Guvernerka NBS Jorgovanka Tabaković je govorila o rezultatima, koje je Srbija zabeležila i tokom pandemije, upravljanju kratkoročnim ekonomskim rizicima i osnovnim pravcima delovanja na dug rok.
Ona je navela nekoliko rezultata u borbi s negativnim efektima pandemije kao što su kumulativan realni rast bruto domaćeg proizvoda od 6,4 %, rast deviznih rezervi za 23 %, na rekordni nivo, potom rekordan izvoz robe i usluga, koji je za 22 % viši nego u pretkriznoj 2019. godini, zatim rekordan priliv stranih direktnih investicija od oko 7,5 % bruto domaćeg proizvoda, kao i rast kreditne aktivnosti od oko 10 %, rast dinarizacije i kredita i depozita, ali i spuštanje problematičnih kredita na istorijski najniži nivo – ispod 3,5 %.
U pogledu aktuelnih rizika, Tabaković govorila je o neophodnosti rešavanja inflacije na globalnom nivou i obezbeđenju energetske stabilnosti.
Ona je navela da je, kao odgovor na aktuelna kretanja, NBS od oktobra prošle godine postepeno pooštrava monetarne uslove, što i evropski zvaničnici, ukazano je, smatraju dobrim pristupom.
„Svesni smo težine zadatka u uslovima kada je inflacija pretežno vodjena rastom svetskih cena energije i hrane, ali i potencijalnog negativnog uticaja na privredni rast ako previše zaoštrimo monetarnu politiku. Zbog toga postepeno pooštravamo monetarne uslove, čime se, uz očuvanu relativnu stabilnost deviznog kursa i podsticajne finansijske uslove na domaćem tržištu, nastavlja podrška privrednom rastu i dobrom upravljanju kreditnim rizikom“, kazala je Tabaković.
Кada je reč o politikama na dug rok, guverner Tabaković je navela da se u Srbiji može očekivati nastavak odgovorne ekonomske politike, uz neophodnu sinergiju monetarne i fiskalne politike.
„Drugi pravac delovanja jeste diversifikacija – od tržišta i proizvoda, preko izvora finansiranja investicija i oblasti u koje se investira, do izvora snabdevanja energentima“, rekla je guvernerka NBS, navedeno je u saopštenju.
I. S.
You may like
Ekonomija
WIPO: „Srbija na 53. mestu u svetu po inovacijama“

Švajcarska, Švedska i SAD vodeće su zemlje po inovativnosti u svetu, a Srbija na toj tabeli zauzima 53. mesto, pri čemu su njena ulaganja u inovativnost daleko veća od učinka, pokazuje najnoviji indeks Svetske organizacije za intelektualnu svojinu (WIPO).
Globalni indeks inovativnosti (GII) za 2023. godinu koji je objavljen, analizirao je nivo inovativnosti u 132 zemlje, i to na osnovu oko 80 indikatora, među kojima su i investicije, obrazovanje, državna izdvajanja i ulaganja u nauku i u razvoj onlajn proizvoda.
Iako su na vodećim mestima i dalje zemlje sa razvijenim ekonomijama, indeks pokazuje da se u poslednjih deset godina na indeksu najbrže penjala grupa ekonomija sa srednjim BDP. Tako se Kina popela na 12. mesto, ispred Japana na 13, i Izraela koji je na 14. mestu.
Srbija je popravila poziciju za dva mesta u odnosu na prošlu godinu i sada je na 53, kao i 2020. godine. Navodi se, međutim, da Srbija bolje stoji sa ulaganjem u inovacije, po čemu je na 41. mestu, dok je po inovativnom učinku 64.
Prema pojedinačnim kriterijumima, Srbija najbolje stoji kada je reč o infrastrukturi (35. mesto), sofisticiranosti tržišta (41) i ljudskom kapitalu i istraživanju (51). Najslabije rezultate ostvarila je po kriterijumima kreativni „autput“ (92), sofisticiranost biznisa (68) i institucije (57).
U širem regionu, Slovenija je na 33. mestu, Mađarska na 35, Bugarska na 38, Hrvatska na 44, a Rumunija na 47. Iza Srbije na tabeli su su Severna Makedonija na 54, Crna Gora na 75, Bosna i Hercegovina na 77. i Albanija na 83.
Uz Kinu, koja je ostvarila brz uspopn na tabeli WIPO, u poslednjih deset godina najbrže su napredovale i Indonezija, Turska, Indija i Vijetnam. Na poslednja tri mesta među 132 zemlje na indeksu GII su Burundi, Niger i Angola.
WIPO navodi da je čak 21 država, uprkos relativno nerazvijenim privredama pokazala bolje performanse nego što se očekivalo, i to uglavnom države podsaharske Afrike, jugoistočne Aizije, dalekog istoka i Okeanije.
Ta specijalizovana agencija UN ukazuje da se do ovogodišnjih rezultata GII došlo u svetlu laganog privrednog oporavka posle pandemije kovida-19, visokih kamatnih stopa u svetu i geopolitičkih sukoba. GII za 2023. pokazuje i da uslovi za preduzetnička ulaganja, koja pretvaraju ljudsku inovativnost u nove proizvode i usluge, postaju sve nesigurniji i da se ukupna suma takozvanih rizičnih investicija prošle godine veoma smanjila, navela je WIPO.
Sponzorisano
Sponzorisano

Sajam sporta na opštini Savski venac

Zvezde svetskih operskih scena najavile operu „Andre Šenije“

Pozorište Zvezdarište do 4. oktobra

Beogradski Šopen fest od 2. do 10. oktobra

„Arijana, mlada Ruskinja“ Kloda Anea u prodaji

Izložba slika „Deca loših uzora“ od 29. septembra

FEDIS nagradio glumca Radeta Šerbedžiju „Zlatnom antenom“

Izložba „PRi(ČA) iz foto–pita“ Aleksandre Ignjatović otvorena u Čačku

Padel open u Beogradu

Milan Burda – Ko te voli više nego ja

Makeba: Pesma koja je osvojila svet i Srbiju

Srušio se most u Mrčajevcima; Spasojević: Sve snage usmerene na evakuaciju i spasavanje ljudskih života

Predrag Daničić objavio video za „Oath Of Silence“

Dušan Petrović ima novi video – pogledajte „De Bop“!

Muzička industrija 10 – Direktor ZIS Vladimir Marić

Muzička industrija 9 – Rodoljub Stojanović

Muzička industrija 8 – Ana Stanić

Dušan Petrović objavio spot za pesmu „Costa Blues“
Oznake
Istaknuto na YouTube
U trendu
- Aktuelno6 dana ago
Kako da smanjimo unos šećera
- Aktuelno5 dana ago
Kako da smanjite račun za struju – Počele prijave za subvencije, ovo su uslovi
- Aktuelno5 dana ago
Nestao Nikola (19) iz Zemuna, porodica moli za pomoć
- Sport5 dana ago
Pobeda Kecmanovića na turniru u Kini
- Košarka5 dana ago
Crvena zvezda gostuje Igokei, a Partizan dočekuje Mornar
- LifeStyle5 dana ago
Top 6 boja za jesen
- Košarka5 dana ago
Porazi košarkaši Zvezde i Partizana