Connect with us

Ekonomija

Narodna banka Srbije: „EU pohvalila vođenje ekonomske politike u Srbiji“

Foto: Pexels

Narodna banka Srbije (NBS) objavila je da je na redovnom godišnjem sastanku zemalja članica Evropske unije (EU), Zapadnog Balkana i Turske, Evropske komisije i Evropske centralne banke ocenjeno da je Srbija, zahvaljujući adekvatnom vodjenju ekonomske politike, održala makroekonomsku stabilnost i u kriznim vremenima i u 2021. ostvarila snažan privredni rast, vođen investicijama, izvozom i potrošnjom.

Na sastanku Ekonomskog i finansijskog dijaloga, čiji je cilj priprema Zapadnog Balkana i Turske za pristupanje EU, srpsku delegaciju predvodila je guvernerka NBS Jorgovanka Tabaković, a u dijalogu je učestvovao i državni sekretar u Ministarstvu finansija Gojko Stanivuković.

Prema oceni Evropske komisije i Evropske centralne banke, izgledi privrednog rasta Srbije ostaju povoljni, pri čemu su, kao i svuda u svetu, prisutni rizici da bi on mogao da bude niži od projektovanog zbog negativnih efekata konflikta u Ukrajini, navedeno je u saopštenju.

Ove institucije su podsetile da se pre izbijanja konflikta u Ukrajini u Srbiji očekivao privredni rast od blizu 5 % godišnje, što je za oko 1 % više nego u periodu pre pandemije virusa korona.

Evropska centralna banka i Evropska komisija ocenile su i da je i tokom pandemije NBS snažno podržala privredni rast u Srbiji korišćenjem velikog broja instrumenata i mera.

Ocenjeno je i da je, u uslovima globalno povećanih troškovnih pritisaka, NBS od oktobra 2021. konzistentno zaoštravala monetarne uslove – do aprila povećanjem prosečne ponderisane kamatne stope na aukcijama repo prodaje dinarskih hartija od vrednosti, a od aprila i povećanjem referentne kamatne stope.

Istaknuto je i da je u Srbiji očuvana stabilnost deviznog kursa dinara prema evru, kojoj je NBS doprinela intervencijama na deviznom tržištu u oba smera, a tokom 2021. pretežno kupovinom deviza.

Кonstatovano je i da je finansijsko zdravlje banaka u Srbiji očuvano i u uslovima krize, na šta ukazuju pokazatelji adekvatnosti kapitala i likvidnosti znatno iznad regulatornih minimuma.

Ocenjeno je i da, ni nakon prestanka primene pojedinih monetarnih i fiskalnih podsticaja, nije pogoršan kvalitet aktive banaka, već je učešće problematičnih kredita u ukupnim kreditima nastavilo da se smanjuje, spuštajući se na nivo od 3,4 % u martu ove godine.

Istaknuto je i da je zahvaljujući preduzetim merama NBS, kojima se podstiče dinarsko kreditiranje, pre svega privrede, nastavljen napredak u procesu dinarizacije.

Uobičajena praksa je da u ovom dijalogu Evropska unija i Zapadni Balkan i Turska dogovore smernice ekonomske politike koje kandidati za ulazak u EU treba da ispune u narednom periodu, podsetila je srpska centralna banka.

Kako je navedeno, preporuke NBS su nastavak dosadašnjih aktivnosti – praćenje faktora inflacije i reakcija po potrebi kao i u prethodnom periodu, kontinuitet snažnog regulatornog okvira u finansijskom sektoru i očuvanja kvaliteta aktive banaka, kao i nastavak podrške procesu dinarizacije promovisanjem instrumenata zaštite od deviznog rizika i dugoročnih dinarskih izvora finansiranja.

Guvernerka NBS Jorgovanka Tabaković je govorila o rezultatima, koje je Srbija zabeležila i tokom pandemije, upravljanju kratkoročnim ekonomskim rizicima i osnovnim pravcima delovanja na dug rok.

Ona je navela nekoliko rezultata u borbi s negativnim efektima pandemije kao što su kumulativan realni rast bruto domaćeg proizvoda od 6,4 %, rast deviznih rezervi za 23 %, na rekordni nivo, potom rekordan izvoz robe i usluga, koji je za 22 % viši nego u pretkriznoj 2019. godini, zatim rekordan priliv stranih direktnih investicija od oko 7,5 % bruto domaćeg proizvoda, kao i rast kreditne aktivnosti od oko 10 %, rast dinarizacije i kredita i depozita, ali i spuštanje problematičnih kredita na istorijski najniži nivo – ispod 3,5 %.

U pogledu aktuelnih rizika, Tabaković govorila je o neophodnosti rešavanja inflacije na globalnom nivou i obezbeđenju energetske stabilnosti.

Ona je navela da je, kao odgovor na aktuelna kretanja, NBS od oktobra prošle godine postepeno pooštrava monetarne uslove, što i evropski zvaničnici, ukazano je, smatraju dobrim pristupom.

„Svesni smo težine zadatka u uslovima kada je inflacija pretežno vodjena rastom svetskih cena energije i hrane, ali i potencijalnog negativnog uticaja na privredni rast ako previše zaoštrimo monetarnu politiku. Zbog toga postepeno pooštravamo monetarne uslove, čime se, uz očuvanu relativnu stabilnost deviznog kursa i podsticajne finansijske uslove na domaćem tržištu, nastavlja podrška privrednom rastu i dobrom upravljanju kreditnim rizikom“, kazala je Tabaković.

Кada je reč o politikama na dug rok, guverner Tabaković je navela da se u Srbiji može očekivati nastavak odgovorne ekonomske politike, uz neophodnu sinergiju monetarne i fiskalne politike.

„Drugi pravac delovanja jeste diversifikacija – od tržišta i proizvoda, preko izvora finansiranja investicija i oblasti u koje se investira, do izvora snabdevanja energentima“, rekla je guvernerka NBS, navedeno je u saopštenju.

I. S.

Continue Reading
Advertisement akcija ams
akcija skener
Click to comment

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Ekonomija

WIPO: „Srbija na 53. mestu u svetu po inovacijama“

Photo: Pexels

Švajcarska, Švedska i SAD vodeće su zemlje po inovativnosti u svetu, a Srbija na toj tabeli zauzima 53. mesto, pri čemu su njena ulaganja u inovativnost daleko veća od učinka, pokazuje najnoviji indeks Svetske organizacije za intelektualnu svojinu (WIPO).

Globalni indeks inovativnosti (GII) za 2023. godinu koji je objavljen, analizirao je nivo inovativnosti u 132 zemlje, i to na osnovu oko 80 indikatora, među kojima su i investicije, obrazovanje, državna izdvajanja i ulaganja u nauku i u razvoj onlajn proizvoda.

Iako su na vodećim mestima i dalje zemlje sa razvijenim ekonomijama, indeks pokazuje da se u poslednjih deset godina na indeksu najbrže penjala grupa ekonomija sa srednjim BDP. Tako se Kina popela na 12. mesto, ispred Japana na 13, i Izraela koji je na 14. mestu.

Srbija je popravila poziciju za dva mesta u odnosu na prošlu godinu i sada je na 53, kao i 2020. godine. Navodi se, međutim, da Srbija bolje stoji sa ulaganjem u inovacije, po čemu je na 41. mestu, dok je po inovativnom učinku 64.

Prema pojedinačnim kriterijumima, Srbija najbolje stoji kada je reč o infrastrukturi (35. mesto), sofisticiranosti tržišta (41) i ljudskom kapitalu i istraživanju (51). Najslabije rezultate ostvarila je po kriterijumima kreativni „autput“ (92), sofisticiranost biznisa (68) i institucije (57).

U širem regionu, Slovenija je na 33. mestu, Mađarska na 35, Bugarska na 38, Hrvatska na 44, a Rumunija na 47. Iza Srbije na tabeli su su Severna Makedonija na 54, Crna Gora na 75, Bosna i Hercegovina na 77. i Albanija na 83.

Uz Kinu, koja je ostvarila brz uspopn na tabeli WIPO, u poslednjih deset godina najbrže su napredovale i Indonezija, Turska, Indija i Vijetnam. Na poslednja tri mesta među 132 zemlje na indeksu GII su Burundi, Niger i Angola.

WIPO navodi da je čak 21 država, uprkos relativno nerazvijenim privredama pokazala bolje performanse nego što se očekivalo, i to uglavnom države podsaharske Afrike, jugoistočne Aizije, dalekog istoka i Okeanije.

Ta specijalizovana agencija UN ukazuje da se do ovogodišnjih rezultata GII došlo u svetlu laganog privrednog oporavka posle pandemije kovida-19, visokih kamatnih stopa u svetu i geopolitičkih sukoba. GII za 2023. pokazuje i da uslovi za preduzetnička ulaganja, koja pretvaraju ljudsku inovativnost u nove proizvode i usluge, postaju sve nesigurniji i da se ukupna suma takozvanih rizičnih investicija prošle godine veoma smanjila, navela je WIPO.

I. S.

Continue Reading

Sponzorisano

Sponzorisano

Oznake

Istaknuto na YouTube

U trendu