Ekonomija
Marko Čadež: „Potvrda auto-giganta da dolazi u Srbiju bila bi najbolja vest i u srećnijim vremenima“

Predsednik Privredne komore Srbije (PKS) Marko Čadež izjavio je da bi potvrda najavljene investicije jednog od dva velika automobilska giganta sa kojima država pregovara o ulaganjima u Srbiju, bila najbolja vest, u nizu pesimističkih scenarija po globalnu ekonomiju i loših vesti koje stižu iz međunarodnog okruženja usled ukrajinske krize.
„To bi bila sjajna vest i u srećnija i bezbrižnija vremena, a kamoli u ovim okolnostima“, istakao je Čadež, u intervjuu za „24sedam„.
Naglasio je da su analitičari su sve složniji, a privrednici sve zabrinutiji, da će posledice ukrajinske krize na globalnom nivou biti znatno veće, daleko sežnije i složenije nego posledice pandemije korone.
„Brigu privrednicima ne stvara samo otežani pristup ruskom, ukrajinskom i beloruskom tržištu i potreba da u kratkom roku pronađu alternativna tržišta za plasman proizvoda i nabavku sirovina koje su uvozili iz tog regiona, već i prekidi globalnih lanaca snabdevanja koji prouzrokuju neravnotežu ponude i tražnje, poremećaje u snabdevanju, rekordne stope inflacije na svetskom nivou, povećanje troškova i proizvodnje i trgovina“, objasnio je Čadež, prenela je PKS.
Кada je reč o izazovima u evropskoj, a posebno nemačkoj kao najjačoj autoindustriji sa kojom su povezani domaći dobavljači, Čadež je rekao da kompanije koje ovde posluju u proteklih mesec i po nisu prijavljivale veće specifične teškoće, osim onih sa kojima se suočava cela privreda i posebno metalski sektor.
„Proizvođači auto-delova za sada na zalihama imaju nešto sirovina i repromaterijala nabavljenih ranije i proizvodnja se uglavnom odvija neometano, ali se oseća izvesno smanjenje starih porudžbina. Pojedine kompanije koje posluju u Srbiji su dosta optimistične, jer očekuju dodatne poslove na novim projektima nakon prestanka rada fabrika u Ukrajini, Rusiji i obustava u Evropi“, rekao je Čadež.
Navodeći da je Evropska unija (EU) bila i ostaje naš najzačajniji ekonomski partner, Čadež je ukazao da bi se nastavak negativnih kretanja u evropskoj ekonomiji zbog ukrajinske krize i te kako odrazio na poslovanje srpske privrede i predstavljao bi osnovni rizik za dostizanje projektovanih stopa našeg privrednog rasta.
„Prema preliminarnim podacima za mart o robnoj razmeni sa svetom, privreda Srbije se za sada dobro drži, uprkos svim problemima koje je donela ukrajinska kriza“, rekao je Čadež.
Кomentarišući prilike na energetskom tržištu na privredu Srbije, Čadež je rekao da na cene nafte i gasa, kao uvoznih energenata, ne možemo da utičemo, ali da veruje da će pregovori za gas Srbiji doneti nižu cenu, povoljniju od tržišne.
Ono o čemu, kako je istakao, u ime privrede možemo da razgovaramo, jesu cene električne energije iz domaće proizvodnje koje će se, izvesno, povećati.
„Neophodno je naći rešenje koje će posle 30. juna biti prihvatljivo i za industriju da može da plaća i za EPS da može da proizvodi“, poručio je Čadež.
Osvrnuvši se na ukidanje zabrane izvoza žita, brašna i ulja, on je ocenio da je to dobro, ali da bi, iz ugla privrede, bilo bolje da je to ranije učinjeno, da su kvote utvrdjene za više meseci i da su finalni proizvodi na slobodnom režimu izvoza.
PКS je od početka ukrajinske krize uspostavila i info-centar sa najaktuelnijim informacijama bitnim za kompanije izvoznike u Rusiju i Ukrajinu.
Prema izveštajima u kojima se na dnevnom nivou prati situacija, izvoz u Rusiju za sada funkcioniše otežano, jer roba putuje i po mesec dana, ali bi, rekao je Čadež, najgori scenario za naše izvoznike bio da se novim restrikcijama EU prema Rusiji drumski saobraćaj potpuno obustavi.
Na pitanje da li privreda može da očekuje nove pakete podrške Čadež je odgovorio da je PКS u stalnom kontaktu sa privrednicima i Vladom.
„Eventualni paketi državne pomoći ovoga puta bi morali biti mnogo selektivniji od kovid paketa, u skladu sa prethodnom detaljnom procenom najugroženijih segmenata privrede“, ocenio je Čadež.
I. S.
You may like
Ekonomija
WIPO: „Srbija na 53. mestu u svetu po inovacijama“

Švajcarska, Švedska i SAD vodeće su zemlje po inovativnosti u svetu, a Srbija na toj tabeli zauzima 53. mesto, pri čemu su njena ulaganja u inovativnost daleko veća od učinka, pokazuje najnoviji indeks Svetske organizacije za intelektualnu svojinu (WIPO).
Globalni indeks inovativnosti (GII) za 2023. godinu koji je objavljen, analizirao je nivo inovativnosti u 132 zemlje, i to na osnovu oko 80 indikatora, među kojima su i investicije, obrazovanje, državna izdvajanja i ulaganja u nauku i u razvoj onlajn proizvoda.
Iako su na vodećim mestima i dalje zemlje sa razvijenim ekonomijama, indeks pokazuje da se u poslednjih deset godina na indeksu najbrže penjala grupa ekonomija sa srednjim BDP. Tako se Kina popela na 12. mesto, ispred Japana na 13, i Izraela koji je na 14. mestu.
Srbija je popravila poziciju za dva mesta u odnosu na prošlu godinu i sada je na 53, kao i 2020. godine. Navodi se, međutim, da Srbija bolje stoji sa ulaganjem u inovacije, po čemu je na 41. mestu, dok je po inovativnom učinku 64.
Prema pojedinačnim kriterijumima, Srbija najbolje stoji kada je reč o infrastrukturi (35. mesto), sofisticiranosti tržišta (41) i ljudskom kapitalu i istraživanju (51). Najslabije rezultate ostvarila je po kriterijumima kreativni „autput“ (92), sofisticiranost biznisa (68) i institucije (57).
U širem regionu, Slovenija je na 33. mestu, Mađarska na 35, Bugarska na 38, Hrvatska na 44, a Rumunija na 47. Iza Srbije na tabeli su su Severna Makedonija na 54, Crna Gora na 75, Bosna i Hercegovina na 77. i Albanija na 83.
Uz Kinu, koja je ostvarila brz uspopn na tabeli WIPO, u poslednjih deset godina najbrže su napredovale i Indonezija, Turska, Indija i Vijetnam. Na poslednja tri mesta među 132 zemlje na indeksu GII su Burundi, Niger i Angola.
WIPO navodi da je čak 21 država, uprkos relativno nerazvijenim privredama pokazala bolje performanse nego što se očekivalo, i to uglavnom države podsaharske Afrike, jugoistočne Aizije, dalekog istoka i Okeanije.
Ta specijalizovana agencija UN ukazuje da se do ovogodišnjih rezultata GII došlo u svetlu laganog privrednog oporavka posle pandemije kovida-19, visokih kamatnih stopa u svetu i geopolitičkih sukoba. GII za 2023. pokazuje i da uslovi za preduzetnička ulaganja, koja pretvaraju ljudsku inovativnost u nove proizvode i usluge, postaju sve nesigurniji i da se ukupna suma takozvanih rizičnih investicija prošle godine veoma smanjila, navela je WIPO.
Sponzorisano
Sponzorisano

Zvezde svetskih operskih scena najavile operu „Andre Šenije“

Pozorište Zvezdarište do 4. oktobra

Beogradski Šopen fest od 2. do 10. oktobra

„Arijana, mlada Ruskinja“ Kloda Anea u prodaji

Izložba slika „Deca loših uzora“ od 29. septembra

FEDIS nagradio glumca Radeta Šerbedžiju „Zlatnom antenom“

Izložba „PRi(ČA) iz foto–pita“ Aleksandre Ignjatović otvorena u Čačku

Padel open u Beogradu

FSS oformio novi sudijski tim na čelu sa Santračem

Milan Burda – Ko te voli više nego ja

Makeba: Pesma koja je osvojila svet i Srbiju

Srušio se most u Mrčajevcima; Spasojević: Sve snage usmerene na evakuaciju i spasavanje ljudskih života

Predrag Daničić objavio video za „Oath Of Silence“

Dušan Petrović ima novi video – pogledajte „De Bop“!

Muzička industrija 10 – Direktor ZIS Vladimir Marić

Muzička industrija 9 – Rodoljub Stojanović

Muzička industrija 8 – Ana Stanić

Dušan Petrović objavio spot za pesmu „Costa Blues“
Oznake
Istaknuto na YouTube
U trendu
- Aktuelno6 dana ago
Kako da smanjimo unos šećera
- Aktuelno5 dana ago
Kako da smanjite račun za struju – Počele prijave za subvencije, ovo su uslovi
- Aktuelno5 dana ago
Nestao Nikola (19) iz Zemuna, porodica moli za pomoć
- Sport5 dana ago
Pobeda Kecmanovića na turniru u Kini
- Košarka5 dana ago
Crvena zvezda gostuje Igokei, a Partizan dočekuje Mornar
- LifeStyle5 dana ago
Top 6 boja za jesen
- Košarka5 dana ago
Porazi košarkaši Zvezde i Partizana