Kakvo je stanje na tržištu nekretnina i koliko je imuno na krizu u Ukrajini?
Ne postoji jednostavan odgovor na mnogo puta postavljano pitanje i pre rata u Ukrajini – da li će cene nekretnina nastaviti da rastu i kod nas i u regionu, posebno s obzirom na to da smo i tokom korone, u prethodne dve godine, imali veliki skok cena stanova, kaže Dejan Molnar, profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu.
Tržište nekretnina je pokazalo iznenađujuću otpornost na krizu, pa se zato susrećemo sa enormnim skokom cena na tržištu nepokretnosti, kako globalno, tako i lokalno, u Srbiji, piše RTS.
U Sjedinjenim Američkim Državama i u Evropskoj uniji, u trećem kvartalu prošle godine u odnosu na isti 2020., zabeležen je rast cena. U Češkoj za 22 posto, u Estoniji i Holandiji za 17. U našoj zemlji promet stanova porastao je za čak 28 posto u prošloj u odnosu na rekordnu 2020. godinu – 6,1 milijarda evra je prometovana na tržištu nepokretnosti u Srbiji u toku 2021.
Zato nije lako odgovoriti kakve su tendencije i perspektiva ovakvih trendova. Možemo samo analizirati neke od faktora, koji utiču na to, a to je možda i put za pronalaženje odgovora, kaže prof. Dejan Molnar.
„Na prvom mestu to je inflacija. Vidimo da se i ovim događajima sada u Ukrajini ponovo podgreva i podstiče rast cena svih dobara i usluga, pre svega energenata, hrane, ali i onih proizvoda koji se koriste u građevinskoj industriji što će se preliti, makar ispočetka, na porast cena na tržištu nepokretnosti“, navodi Molnar.
Sa druge strane, inflacija će delovati na građane, jer će imati sve manje sredstava za potrošnju, a to će, pak, voditi u neku nestabilnost, možda i u manju tražnju za stanovima, odnosno nepokretnostima.
„To je nepredvidivo! Činjenica je da je danas tražnja i dalje veća od ponude, posebno stanova, i zato mi imamo tako visoke cene. Pandemija je i pre rata u Ukrajini donela sa sobom rast cena, građevinskog materijala, recimo, za čak 70 posto, čemu je uzrok ogromno davanje monetarnih stimulansa za očuvanje radnih mesta u svetu, a to je samo jedan od razloga. Šesnaest i po hiljada milijardi direktne pomoći je plasirano u svetu. To je ono što Srbija proizvede za 300 godina“, kaže prof. Molnar.
„U toku 2022. neće doći do pada cena nepokretnosti“
Moje lično mišljenje, kaže prof. Molnar sa Ekonomskog fakulteta u Beogradu, jeste da u toku 2022. godine neće doći do pada cena nepokretnosti. Eventualno bi mogle da uspore rast i da se stabilizuju na nekom nivou. Ako ne dođe do nekih nepredviđenih i dramatičnih događaja, mislim da se cene nepokretnosti neće značajnije smanjiti tokom ove godine.
A na pitanje ko su ti silni kupci zbog kojih je tražnja stanova na prvom mestu veća od ponude, prof. Molnar kaže da se mogu svrstati u nekoliko grupa.
„Na prvom mestu, to su ljudi koji imaju neku deviznu ušteđevinu, pa u ovim uslovima nestabilnosti, straha, panike, beže u neka realna dobra, a na našem tržištu tradicionalno, nepokretnosti važe za sigurna ulaganja, jer druge tržišne opcije nisu razvijene, prosto nemate mnogo izbora kao na drugim finansijskim tržištima“, kaže profesor.
„S druge strane, tu su migracije prevashodno mlađeg stanovništva iz ruralnih u urbana područja, iz manjih u veće gradove. Tu su i oni koji već dugo plaćaju rentu i shvataju da bi za isti taj novac mogli da kupe sopstvene kvadrate, posebno što su kamatne stope za stambene kredite na rekorno niskom nivou, a svi parametri po kojima se ocenjuje bankarski sektor su dobri i stabilni (od 2019. do. 2021. godine, zabeležen je rast od 32 posto u odnosu na pre tog perioda u plasmanu kredita banaka ka stanovništvu – duplo manji je bio u periodu od pet godina, od 2014. do 2019.). Naravno, ne treba zaboraviti i jedan deo novca koji je stečen nekim nelegalnim aktivnostima koji takođe po tradiciji završava u nekretninama“, ističe Molnar.
I. S.