Kada biste znali koliko je zdrava, koristili biste je stalno – Svaki deo je lekovit
Objavljeno 04/03/2026
0
Kopriva (Urtica dioica) je osnovni sastojak za lečenje biljem od davnina.
Stari Egipćani su koristili koprivu za lečenje artritisa i bolova u donjem delu leđa, dok su je rimske trupe trljale po telu kako bi se zagrejale.
Njen naučni naziv – Urtica dioica potiče od latinske reči uro, što znači „goreti“, jer njeni listovi mogu izazvati privremeni osećaj žarenja pri kontaktu.
Listovi imaju strukture slične dlačicama koje peckaju, a takođe izazivaju svrab, crvenilo i otok.
Lekovit je svaki deo biljke, samo što list može i da se jede (u čorbama, kao dodatak salatama i palenti), dok se koren najčešće koristi kao preparat za jačanje kose i za pripremu čajeva.
Štaviše, mnoge od ovih hranljivih materija deluju kao antioksidanti u telu.
Antioksidanti su molekuli koji pomažu u odbrani ćelija od oštećenja izazvanih slobodnim radikalima. Oštećenja izazvana slobodnim radikalima ubrzavaju proces starenja, a dovode se u vezu i s nastankom raka i drugih bolesti.
Studije pokazuju da ekstrakt koprive može da poveća nivo antioksidanata u krvi.
Upala je način na koji se vaše telo leči i bori protiv infekcija. Međutim, hronična upala može da nanese značajnu štetu, a kopriva, dokazano, sadrži razna jedinjenja koja mogu da smanje i zaustave upalne procese u telu.
U eksperimentima sprovedenim na životinjama i u laboratoriji, kopriva je smanjila nivoe višestrukih inflamatornih markera.
U studijama na ljudima nanošenje kreme od koprive ili konzumiranje proizvoda od koprive ublažilo je upalna stanja, kao što je artritis.
Na primer, u jednoj studiji sa 27 osoba, nanošenje kreme od koprive na područja pogođena artritisom znatno je smanjilo bol, u poređenju sa placebom.
U drugoj studiji, uzimanje suplementa koji je sadržao ekstrakt koprive znatno je smanjilo bol kod artritisa. Pored toga, učesnici su zahvaljujući koprivi smanjili dozu antiinflamatornih lekova protiv bolova.
Uprkos tome, istraživanja su nedovoljna da bi se kopriva preporučila kao antiinflamatorni tretman. Potrebna su dodatna istraživanja na ljudima.
Do 50 odsto muškaraca starih 51 i više godina ima uvećanu prostatu. Uvećana prostata se obično naziva benigna hiperplazija prostate (BHP). Naučnici nisu sigurni šta je uzrok za BHP, ali može dovesti do značajne nelagodnosti tokom mokrenja.
Na primer, u jednoj studiji sa 27 osoba, nanošenje kreme od koprive na područja pogođena artritisom znatno je smanjilo bol, u poređenju sa placebom.
U drugoj studiji, uzimanje suplementa koji je sadržao ekstrakt koprive znatno je smanjilo bol kod artritisa. Pored toga, učesnici su zahvaljujući koprivi smanjili dozu antiinflamatornih lekova protiv bolova.
Uprkos tome, istraživanja su nedovoljna da bi se kopriva preporučila kao antiinflamatorni tretman. Potrebna su dodatna istraživanja na ljudima.
Do 50 odsto muškaraca starih 51 i više godina ima uvećanu prostatu. Uvećana prostata se obično naziva benigna hiperplazija prostate (BHP). Naučnici nisu sigurni šta je uzrok za BHP, ali može dovesti do značajne nelagodnosti tokom mokrenja.
Skoro polovina odraslih u Srbiji ima visok krvni pritisak. Visok krvni pritisak je ozbiljan zdravstveni problem jer vas izlaže riziku od srčanih oboljenja i moždanog udara, koji su među vodećim uzrocima smrti širom sveta.
Kopriva se tradicionalno koristila za lečenje visokog krvnog pritiska, a eksperimenti rađeni na životinjama i u laboratoriji su pokazali da može pomoći u snižavanju krvnog pritiska na nekoliko načina.
Na primer, može da stimuliše proizvodnju azot-oksida, koji deluje kao vazodilatator. Vazodilatatori opuštaju mišiće vaših krvnih sudova, pomažući im da se prošire.
Pored toga, kopriva sadrži jedinjenja koja mogu da deluju kao blokatori kalcijumovih kanala, koji opuštaju vaše srce smanjujući silu kontrakcija.
U eksperimentima na životinjama, dokazano je da kopriva snižava nivo krvnog pritiska, a istovremeno povećava antioksidativnu odbranu srca. Međutim, potrebna su dodatna istraživanja na ljudima.
I eksperimenti na ljudima i na životinjama povezuju koprivu sa snižavanjem nivoa šećera u krvi. U stvari, ova biljka sadrži jedinjenja koja mogu da oponašaju efekte insulina.
U tromesečnoj studiji na 46 ljudi, uzimanje 500 mg ekstrakta koprive tri puta dnevno znatno je snizilo nivo šećera u krvi u poređenju sa placebom.
Uprkos obećavajućim nalazima, još uvek postoji premalo studija na ljudima o koprivi i kontroli šećera u krvi. Potrebna su dodatna istraživanja.
Kopriva ima i druge potencijalne zdravstvene koristi.
Konzumiranje sušene ili kuvane koprive je generalno bezbedno. Postoji malo, ako ih uopšte ima, neželjenih efekata.
Međutim, budite oprezni pri rukovanju svežim listovima koprive, jer njihove „bodlje“ slične dlačicama mogu da oštete kožu.
Ove „bodlje“ imaju niz hemikalija, kao što su:
Ova jedinjenja mogu da izazovu osip, kvrge, koprivnjaču i svrab.
U retkim slučajevima ljudi mogu da imaju tešku alergijsku reakciju, koja može da bude opasna po život.
Međutim, ove hemikalije se smanjuju kada se listovi i koren termički obrade.
Trudnice treba da izbegavaju konzumiranje koprive jer može da izazove kontrakcije materice, što može da poveća i rizik od pobačaja.
Razgovarajte sa svojim lekarom pre konzumiranja koprive ako uzimate jednu od od sledećih vrsta lekova:
Kopriva može da ima interakcije sa ovim lekovima, na primer, potencijalni diuretički efekat biljke može da pojača dejstvo diuretika, što može da poveća rizik od dehidracije, preneo je portal Healthline.com.


Dobrodošli na portal “IzPrveRuke”. Korišćenjem bilo kog dela portala i/ili aplikacije automatski prihvatate aktuelne Uslove korišćenja. Prihvatanjem Uslova korišćenja dajete svoj bezuslovni i neopozivi pristanak da ćete ih se pridržavati prilikom korišćenja portala.