Connect with us

Književnost

Jelena Sagalovič dobitnica Nagrade Srpskog PEN centra

Foto: Pixabay

Jelena V. Sagalovič, prevoditeljka i urednica iz Moskve, dobitnica je Nagrade Srpskog PEN centra za najboljeg prevodioca srpske književnosti u 2022. godini, odlučio je Upravni odbor Srpskog PEN centra.

Jelena V. Sagalovič je izdvojena među drugim prevodiocima zbog posvećenog i istrajnog rada u protekloj deceniji na prevođenju dela savremenih srpskih pisaca nekoliko generacija.

Jelena V. Sagalovič se bavi književnim prevođenjem i do sada je na ruski jezik prevela, između ostalog, dela Miloša Crnjanskog, Danila Kiša, Svetlane Velmar-Janković, Vide Ognjenović, Mihajla Pantića, Ivane Dimić, Lasla Blaškovića i niza drugih autora. U uglednim književnim časopisima objavila je prevode priča i eseja velikog broja srpskih pisaca nekoliko generacija od polovine XX veka do našeg vremena.

Pored književnih prevoda, Jelena V. Sagalovič je prevela i nekoliko knjiga iz oblasti istoriografije, arhivistike i lingvistike sa srpskog na ruski jezik.

Kao urednica Izdavačke kuće „Rudomino“ iz Moskve, Jelena V. Sagalovič je uredila knjige nekoliko savemenih srpskih pisaca, kao i jednu antologiju prevoda savremene srpske književnosti.

U dosadašnjem prevodilačkom radu Jelena V. Sagalovič je posebno bila posvećena prevođenju knjiga modernih klasika Miloša Crnjanskog i Danila Kiša, dok je od savremenih pisaca najviše prevodila knjige Mihajla Pantića i Lasla Blaškovića. Na ruskom jeziku u njenom prevodu objavljen je Dnevnik o Čarnojeviću Miloša Crnjanskog, kao i tri knjige Danila Kiša – romani Bašta, pepeo i Peščanik i knjiga novela Grobnica za Borisa Davidoviča. Jelena V. Sagalovič je bila među prevoditeljkama koje su radile na prevodu dveju knjiga izabranih priča Mihajla Pantića – Staromodni načun udvaranja i Šta sam ja sebi. Jelena V. Sagalovič je prevela dva romana Lasla Blaškovića: Madonin nakit, objavljen u ruskom izdanju edicije 100 slovenskih romana, i Mrtva priroda sa satom.

Nagrada Srpskog PEN centra za najboljeg prevodioca srpske književnosti dodeljuje se od 1965. godine, a dobitnici nagrade su najznačajniji prevodioci srpske književnosti u proteklih više od pola veka.

lj.z.

 

Continue Reading
Advertisement akcija ams


e arhiva
Click to comment

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Književnost

Promocija knjige „Zvuk slobode – Novi talas u Ex YU” u Kragujevcu

Foto: Pixabay

U petak, 8. decembra u 18 sati u Kontakt galeriji kragujevačkog SKC-a održaće se promocija knjige „Zvuk slobode – Novi talas u Ex YU” autorke Snežane Varde.

„Neretko sam upitan da ispričam nešto o Novom talasu. Retko sam imao priliku da sagovornik bude toliko verziran, motivisan i nadasve pripremljen. Kako su se pitanja ređala, tako su se i digresije ušunjavale i vrlo brzo je bilo očigledno da naš prvi razgovor neće biti i poslednji. Meseci su se nizali, a oduševljeni izveštaji sa novih susreta sa akterima su se slivali u ono što će postati ova knjiga. Meni deluje kao da će priča ostati večno nedorečena i upravo zato prija svako novo slovo.Pogotovo ovakvo, studiozno, nepristrasno, otkrivajući nam detalje nepoznate. Brzogutajuće štivo vredno posedovanja!”, kaže o knjizi Ivan Fece Firči (muzičar, Novi Sad).

„Knjiga predstavlja značajan dokument koji stoji kao svedok kulturnog razvoja jedne zemlje koja više ne postoji, a čije generacije i danas stasavaju slušajući tada nastalu muziku, koja i dalje oblikuje ukus i estetiku novih muzičkih stremljenja u Srbiji i regionu”, smatra prof. mas. Aleksandar Sedlar (Fakultet umetnosti, Niš).

„Četiri decenije od pojave Novog talasa, više je nego značajan povod da se kroz ovaj popkulturni fenomen prisetimo najznačajnijih autora i bendova, zaslužnih za formiranje muzičkog pravca koji je u okviru pokreta kultnog statusa, obeležio istoriju muzike i kulture toga doba na ovim prostorima”, naveo je o knjizi Snežane Varde prof. mr Dragan Tomić (Fakultet umetnosti, Niš).

lj.z.

Continue Reading

Sponzorisano

Sponzorisano

Oznake

Istaknuto na YouTube

U trendu