Connect with us

Investiranje

„Infrastruktura železnice Srbije“ demantovala Aleksandra Vučića

Foto: Unsplash

U dopisu poslatom našoj redakciji preduzeće „Infrastruktura železnice Srbije“ negira podatak iznet u tekstu „Zbog grešaka vlasti i Kineza pruga do Mađarske kasni sedam godina“, čiji autor (Gojko Vlaović), da izgradnja brze pruge između Beograda i Budimpešte kasni, navedeno je u naslovu.

Svoju tvrdnju nadležni u „Infrastrukturi železnice Srbije“ obrazlažu time da su radovi na izgradnji pruge za velike brzine na deonici Beograd Centar – Stara Pazova počeli 5. juna 2018. godine, na izgradnji tunela i vijadukta Čortanovci 11. avgusta 2017. godine, a na otvorenoj pruzi Stara Pazova – Novi Sad 16. marta 2018. godine.

Uz konstataciju da u tekstu nigde nije osporeno da su nabrojani radovi na deonicama započeti u periodu, koji navode u „Infrastrukturi železnice Srbije“, treba naglasiti da je logičan zaključak o kašnjenju u završetku radova na kompletnoj deonici, u trajanju od sedam godina, izveden na osnovu izjave nekadašnjeg premijera, a sadašnjeg predsednika Srbije Aleksandra Vučića.

Naime, on je 2015. godine kao predsednik Vlade Srbije izjavio da će prugu od Beograda do Budimpešte putnici moći da koriste od 2018. godine.

Iz toga se jasno vidi da je Aleksandar Vučić najavio završetak izgradnje te saobraćajnice za najviše tri godine i postavio jasan rok do kada to treba da se ostvari.

Najavu nije dao bilo ko, već u to vreme prvi čovek republičke Vlade, inače vlasnika železničkih preduzeća u Srbiji.

Vreme je pokazalo da do toga nije došlo, odnosno da je rok koji je postavio Vučić ne samo „probijen“, već da kašnjenje u izgradnji iznosi tačno sedam godina, kako i stoji u naslovu teksta, jer je aktuelni predsednik Srbije u međuvremenu postavio novi rok za završetak, a to je 2025. godina.

Iz „Infrastrukture železnice Srbije“ poručuju da izgradnja pruge za velike brzine nikako ne može da traje samo sedam godina, kada će otprilike toliko ukupno trajati izgradnja pruge za brzine do 200 kilometara na sat između Beograda i Subotice.

Treba istaći da nije dnevni list Danas taj koji tvrdi da je za izgradnju brze pruge Beograd – Budimpešta potrebno manje od sedam godina već je to izjavio tadašnji premijer Srbije 2015. godine.

Prema tome „Infrastruktura železnice Srbije“ demantuje Aleksandra Vučića, a ne pisanje dnevnog lista Danas.

Da li izjava „Infrastrukture železnice Srbije“ dostavljena Danasu treba da znači da ni novi rok, koji je Vučić odredio za završetak izgradnje, 2025. godina, nije realan?

Takođe, postavlja se i pitanje, ako je sedam godina potrebno samo za izgradnju deonice od Beograda do Subotice, zbog čega je onda tadašnji direktor „Infrastrukture železnice Srbije“ Miroljub Jevtić, u međuvremenu uhapšen i osuđen na godinu dana zbog primanja mita, 2019. godine poručio da će brza pruga od Beograda do granice sa Mađarskom biti završena do 2022. godine, što se takođe pokazalo kao netačno?

Može se konstatovati i da preduzeće „Infrastruktura železnice Srbije“ demantuje svog bivšeg direktora, ali ne i list Danas.

Da se sa rokovima za izgradnju brze pruge Beograd – Budimpešta kasni – jasno se vidi i iz drugih izjava, kako bivše resorne ministarke Zorane Mihajlović, tako i nadležnih u preduzeću „Infrastruktura železnice Srbije“.

Naime, tadašnja ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Zorana Mihajlović izjavila je 2019. godine da će deonica pruge od Beograda do Novog Sada biti završena do novembra 2021. godine, ali je u međuvremenu i to prolongirano za kraj godine.

„Infrastruktura železnice Srbije“ je letos u javnost izašla sa podatkom da će izgradnja deonice brze pruge od Novog Sada do Subotice početi u septembru ove godine do čega takođe nije došlo.

Pored toga, u izjavi dostavljenoj Danasu nadležni u „Infrastrukturi železnice Srbije“ ističu da je rok za završetak radova na izgradnji pruge za velike brzine na deonici Beograd Centar – Stara Pazova prolongiran do 30. septembra 2021. godine.

Kao autor teksta izražavam žaljenje što nam „Infrastruktura železnice Srbije“ nije dostavila odgovore na pitanja u vezi s ovom temom, koja su joj poslata tri dana, pre nego što je tekst na koji reaguje objavljen.

Umesto toga, na neka od tih pitanja nam je „odgovoreno“ u potpuno nepotrebnoj formi demantija.

Neka su pak ostala bez odgovora.

Na kraju, želim da naglasim da „Infrastruktura železnice Srbije“ nije ta koja treba da bude odgovorna za netačne izjave političara na vlasti. Iskreno sam ubeđen, jer kao dete železničara o železnici ponešto i znam, da profesionalci u tom preduzeću nisu odgovorni za kašnjenje u izvođenju projekta.

S druge strane, isto tako sam ubeđen i u to da nadležni u „Infrastrukturi železnice Srbije“ Danasu na pisanju o ovoj temi nemaju razloga da zamere, pa tako ni da demantuju, baš ništa.

Continue Reading
Advertisement akcija ams


e arhiva
Click to comment

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Investiranje

Novi gasni interkonektor između Srbije i Bugarske zavšen je ovih dana – uloženo oko 9 miliona evra

Photo: Unsplash

Ovih dana otvoren je gasni interkonektor koji povezuje Srbiju i Bugarsku, ali mnoge stvari oko ovog projekta još uvek su nepoznanica.

Iz EU u Srbiji, naveli su početkom prošle godine da su građevinski radovi na izgradnji gasnog interkonektora između Srbije i Bugarske počeli u januaru 2022. i da je planirano da budu završeni u poslednjem kvartalu ove godine.

Ipak, početak radova, zvanično je počeo 1. februara na delu gasovoda od Niša do granice sa Bugarskom kod Dimitrovgrada.

Tom otvaranju su tada prisustvovali premijerka Srbije Ana Brnabić, tadašnja potpredsednica Vlade i ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović, tadašnja ministarka za evropske integracije Jadranka Joksimović, ministar energetike Bugarske Aleksandar Nikolov, direktor „Srbijagasa“ Dušan Bajatović, kao i predstavnici „Jugorosgasa“ i „Bulgartransgasa“ i Evropske investicione banke.

Kao rok za završetak radova, kako je tada saopšteno iz Vlade Srbije, naznačen je oktobar 2023. godine.

Takođe, predsednik Srbije Aleksandar Vučić prisustvovao je 1. februara ove godine ceremoniji obeležavanja početka radova na izgradnji gasnog interkonektora Bugarska-Srbija u Kostinbrodu.

Gasovod je nedavno zavšen, a to je objavila i ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović 3. decembra.

„Gasovod Srbija-Bugarska je prvi veliki projekat u energetici koji je završen na vreme, za 12 meseci i izgrađeno je 109 kilometara novog gasovoda“, rekla je Đedović Handanović i dodala da očekuje puštanje gasovoda u probni rad do kraja naredne nedelje.

Tu se otvorilo pitanje kako je projekat završen za 12 meseci ukoliko je počeo 1. februara prošle godine.

Međutim iz Ministarstva rudarstva i energetike objašnjavaju da se to odnosi na fizičke radove na izgradnji gasovoda.

„Kada je aktuelno Ministarstvo rudarstva i energetike preuzelo mandat, nula kilometara gasovoda je bilo izgrađeno, odnosno fizički radovi nisu bili ni započeti“, kažu oni za Danas.

To je bliže pokušao da pojasni generalni sekretar Udruženja za gas Srbije Vojislav Vuletić.

„Kada se kaže da počinju radovi, to ne znači da su počeli da kopaju i postavljaju cevi, već počinju da se uređuju određeni pravni odnosi, kako da se nadoknadi šteta domaćinstvima preko čije imovine će preći gasovod. To su poslovi koji traju dugo. Dakle, 12 meseci može da traje čista gradnja, kada je započeto kopanje i postavljanje cevi, a da bi se to sve pravno i na druge načine uredilo, treba više vremena“, pojašnjava Vuletić.

Šta Srbiji donosi novi gasni interkonektor?

Kako je predviđeno projektom, novi gasovod Niš-Sofija će potencijalno obezbediti do dodatnih 80 odsto povećanja kapaciteta u odnosu na trenutne godišnje potrebe Srbije, koje iznose 2,4 milijarde kubnih metara gasa godišnje, navedeno je ranije iz Vlade Srbije.

Prema navodima sa portala EU u Srbiji, gas čini 13 odsto potrošnje primarne energije u Srbiji.

Pre izgradnje ovog interkonektora, Srbija je gas mogla da dobije samo sa dve strane – preko gasovoda Balkanski tok i iz Mađarske.

Gasni interkonektor, koji povezuje gasne mreže Srbije i Bugarske, povećaće diversifikaciju izvora energije u Srbiji i regionu Zapadnog Balkana, omogućavajući Srbiji sigurnije i stabilnije snabdevanje iz različitih sistema gasne mreže, posebno iz Azerbejdžana.

Ono što ovaj interkonektor dodatno Srbiji donosi jeste sigurnije i stabilnije snabdevanje iz LNG terminala u Aleksandropolisu u Grčkoj, koji može da prima gas iz celog sveta.

I. S.

Continue Reading

Sponzorisano

Sponzorisano

Oznake

Istaknuto na YouTube

U trendu