Connect with us

Crna Gora

Dritan Abazović: „Želeo bih da Crna Gora bude domaćin ako bude novih rundi pregovora Srbije i Kosova“

Photo: Unsplash

Crnogorski premijer Dritan Abazović izjavio je da je Crna Gora spremna da doprinese i podrži proces normalizacije odnosa između Srbije i Kosova, dodajući da bi, ukoliko bude novih rundi pregovora između Kosova i Srbije, želeo da im Crna Gora bude domaćin, piše Kosovo online prenoseći Pavlovic Today.

Abazović je, na pitanje kako bi Crna Gora mogla da doprinese procesu normalizacije odnosa Srbije i Kosova, kazao da Crna Gora igra ulogu pomirenja u regionu te da ima odlične odnose sa svim susednim zemljama i da u voljni da pomognu na bilo koji način uključujući i logističku podršku.

„Lično, želeo bih da proširim svoju ponudu – ukoliko bude novih rundi pregovora između Kosova i Srbije, da ih ugostim u Crnoj Gori“, otkrio je Abazović za Pavlović tudej.

On je naveo da Crna Gora nije deo dijaloga, ali da on lično veruje da evropski predlog predstavlja dobro rešenje koje će doneti nešto i Srbiji i Kosovu.

„To je put kojim region treba da ide. Put normalizacije je pravi za region kao prvi korak, a na kraju, kada se ispune svi kriterijumi, ulazak u Evropsku uniju kao konačni cilj za ceo region“, kazao je crnogorski premijer.

Smatra da je najvažnije da se sporazum sprovede i dodaje da, da bi se to desilo, obe strane moraju da se drže onoga što su dogovorile.

„Nisam zagovornik ideje u kojoj stranke potpisuju nešto bez praćenja implementacije. To u prošlosti nije dobro funkcionisalo. Najvažnije je da se ono o čemu se dogovore sprovede u praksu“, rekao je Abazović.

Istakao je da je potrebno da i Srbija i Kosovo poštuju posebne odredbe aneksa o implementaciji, uključujući i one da Srbija ne blokira prijem Kosova u međunarodne organizacije i da Kosovo formira Zajednicu srpskih opština.

S obzirom na to da se nedavno sastao i sa albanskim premijerom Edijem Ramom, Abazović kaže da premijer Albanije podržava sporazum, ali primećuje da ni Rama, ni on nisu strane u dijalogu.

Istakao je važnost donošenja teških odluka kako bi se „region oslobodio statusa kvo“ i naglasio da izlazak iz zone udobnosti i stvaranje trajnog uticaja zahteva sposobnost donošenja teških izbora.

Abazović je pozvao Aljbina Kurtija i Aleksandra Vučića da napreduju u primeni sporazuma.

„Moja poruka Kurtiju i Vučiću, a to kažem u dobroj nameri kao prijatelj, jeste da donose teške odluke. Stavite tačku na to i idite napred. U Crnoj Gori smo to uradili Osnovnim ugovorom. Kasnije se pokazalo da te teške odluke koje drugi ljudi često nisu hteli da donesu nisu tako teške“, kazao je Abazović.

I. S.

Continue Reading
Advertisement Girl with a jacket
Click to comment

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Crna Gora

Predviđanja Džordža Soroša 2003. godine: „Kosovo ne može ostati deo Srbije, sprovesti referendum o državnom statusu Crne Gore“

Photo: Unsplash

Američki biznismen Džordž Soroš izneo je neka predviđanja 2003. godine o Kosovu i Metohiji, kao i o situaciji sa Crnom Gorom.

Naime, američki biznismen i osnivač Fonda za otvoreno društvo Džordž Soroš rekao je tada da, „dugoročno gledano“, Kosovo ne može ostati deo Srbije.

On je dodao da se Kosovo za nezavisnost mora kvalifikovati time što će razviti sistem zaštite manjina, posebno srpske.

Američki biznismen osvrnuo se tada i na krizu sa Crnom Gorom, i rekao da bi trebalo sprovesti referendum.

On je smatrao da bi nakon roka od tri godine, predviđenog Beogradskim sporazumom, trebalo održati referendum o državnom statusu Crne Gore.

Srbija i Crna Gora kao država stvorena je, prema njegovim rečima, kako bi se odložilo pitanje statusa Kosova.

On je tada ukazao da postoje teškoće u funkcionisanju takve zajednice.

Soroš je, takođe, smatrao da bi Evropska unija (EU) napravila veliku grešku ukoliko bi prisiljavala Srbiju i Crnu Goru da ostanu zajedno.

On je tada najavio da na Balkanu postoje još neka nerešena pitanja i da EU treba da identifikuje te probleme.

Soroš je ponovio da misli na status Kosova, odnos Srbije i Crne Gore, ali i na uređenje Bosne i Hercegovine u okviru Dejtonskog sporazuma.

Takođe, on je tada kritikovao i američku admmistraciju zbog zahteva da se državljani te zemlje izuzmu od odgovomosti pred Međunarodnim krtvičnim sudom u Hagu.

„Smatram da je američka vlada po ovom pitanju kratkovida i zlonamema“, kazao je tada Soroš.

On je tadašnju američku politiku uporedio sa „politikom osiromašenja suseda 30-ih godina prošlog veka, za vreme recesije“.

Takođe, prognozirao je da će to negativno uticati na globalnu ekomomiju, iako Evropa ne može da zauzme američko mesto u svetskoj ekonomiji.

I. S.

Continue Reading

Sponzorisano

Oznake

Istaknuto na YouTube




U trendu