U novom skupštinskom sazivu dobitnici i SNS i evropska opozicija, desničarima i SPS-u manje mandata
U Skupštini Srbije 2023. godinu obeležilo je odsustvo dijaloga, brojne uvrede, performansi, blokade rada i na kraju skraćivanje mandata i prevremeni izbori, a sastav nove ne obećava da će biti drugačije.
U prošloj godini uz brojne prepreke usvojena su 162 zakona i ugovora, poslanici su održali četiri sednice u redovnim zasedanjima, pet vanrednih sednica i jednu posebnu na kojoj je tama bio dijalog Beograda i Prištine.
Poslednji dan rada bio je 28. oktobar, nakon čega su raspisani vanredni parlamentarni izbori.
U iščekivanju četrnaestog skupštinskog saziva koji bi trebalo da bude konstituisan do kraja januara, uporedili smo ko će u 2024. godini biti u boljem, ko u lošijem položaju, a ko je nestao sa parlamentarne scene.
Prema preliminarnim rezultatima, u Skupštinu Srbije ulaze poslanici sa deset izbornih lista, od ukupno 18 koje su učestovale na parlamentarnim izborima.
Najviše glasova osvojila je lista „Aleksandar Vučić- Srbija ne sme da stane“ i nju će predstavljati čak 127 narodnih poslanika, dok je u prošlom sazivu listu sličnog imena predstavljalo 120 poslanika.
Druga po snazi biće lista „Srbija protiv nasilja“ sa 65 mandata koliko su osvojile proevropske stranke ujedinjeno, što je 50 % više nego prošle godine kada je lista, koju je predvodila Marinika Tepić imala 38, a lista Nebojše Zelenovića 13 mandata.
Manje poslanika nego ranije imaće socijalisti i Jedinstvena Srbije koji su sa pređašnjih 31 pali na 18 mandata, a blagi pad zabeležio je i Miloš Jovanović čija je koalicija Nada imala 15, dok će je sada predstavljati 13 poslanika.
Iznenađenje izbora svakako su novi poslanici liste „Mi- Glas iz naroda“ kontroverznog doktora Branimira Nestorovića koju će takođe zastupati 13 predstavnika.
Ako se potvrde preliminarni rezultati u Skupštinu ulazi i pet manjinskih lista.
Savez vojvođanskih Mađara imaće šestoro predstavnika, lista čiji je nosilac Stranka pravde i pomirenja troje, SDA Sandžaka dvoje, lista „Politička borba Albanaca se nastavlja“ takođe dvoje, dok će jednog predstavika imati i malo poznata Ruska stranka.
To bi značilo da će nova skupština imati jednog predstavnika manjina više nego u prethodnom sazivu.
Velika promena u odnosu na prošlu godinu pretrpele su takozvane „državotvorne stranke“, pre svega Dveri i Zavetnici koji su u prošlom sazivu i pored nekih napuštanja imali pojedinačno Dveri šest, a Zavetnici osam mandata, a sada u koaliciji nisu prešli cenzus od tri posto.
U skupštini više neće biti ni poslanika Narodna stranka Vuka Jeremića čiji je poslanički klub prošle godine i nakon podele činilo osmoro poslanika.
I. S.