Connect with us

Aktuelno

Sud u Atini zbog ubistva navijača odredio pritvor Grku, Albancu i desetorici Hrvata

Хулигани долазе у суд у Атини (Фото ЕПА ЕФЕ - О. П.)

Od 30 huligana koji su se danas pojavili pred istražnim sudijama u Atini zbog nereda u atinskoj četvrti Nova Filadelfija, kada je smrtno stradao navijač AEK-a Mihalis Kacuris, njih 12 je zadržano u pritvoru.

Pored Grka i Albanca, pritvor je određen desetorici hrvatskih državljana, prenosi portal Prototema.

Optuženi huligani su uglavnom tvrdili da su bili na pogrešnom mestu u pogrešno vreme i da nisu umešani u incidente.

Izjave prvih 30 optuženih vođene su istovremeno pred trojicom istražitelja. Svi su kategorički negirali učešće u krvavim događajima u Novoj Filadelfiji, kao i umešanost u fatalnu povredu 29-godišnjeg Kacurisa.

„Prešli smo na teren „OPAP ARENA Agia Sofija“, kako bismo gledali kako naš tim Dinamo Zagreb trenira dan uoči utakmice protiv AEK-a, za koji po zabrani UEFA-e nismo osigurali karte, a neočekivano smo se našli upleteni u nasilne incidente koji su trajali najmanje pola sata, bez blagovremene intervencije policijskog organa“, rekao je jedan od optuženih u svom iskazu i pravdao da „su trčali jer su se plašili hapšenja“.

On je naveo da zbog udaljenost ne zna ko je oštrim predmetom povredio Mihalisa Kacurisa, što je, kako je dodao, „gnusan čin, zbog čega smo duboko ožalošćeni“.

Privedeni 27-godišnji Grk i 22-godišnji Albanac, izjavili su da su na mestu incidenta bili samo „slučajni prolaznici“.

Mladić poreklom iz Albanije, kod koga je pronađen nož na sklapanje, rekao je da je u ponedeljak uveče bio na poslu u Novoj Filadelfiji.

Optuženi Albanac, koji je prema informacijama stavljen u glavni red osumnjičenih za ubistvo Kacurisa, tvrdi da je otišao na mesto incidenta, nakon povika i baklji, koje je video da su bačene ispred stadiona AEK-a.

„Dok sam čekao ispred stanice, čuo sam povike, eksplozije i baklje i otišao da vidim šta se dešava. Nisam učestvovao u neredima“, rekao je on.

Što se tiče noža pronađenog kod njega, tvrdi da mu je bio potreban za posao.

„Sklopivi nož koji je pronađen kod mene koristim u svom poslu. Nisam organizovani navijač PAOK-a, ja sam običan sportski navijač. Idem na stadion, sa ocem i bratom, kad god mogu da nađem jeftine karte. Želim da se skine tajnost sa moje komunikacije, da se proveri moj mobilni telefon i da se uzme DNK uzorak, kako bi se utvrdilo da nemam veze sa onim za šta me optužuju“, rekao je u izjavi jedan od glavnih osumnjičenih.

Okrivljeni 27-godišnji Grk , čiju su prodavnicu u Ampelokipiju u četvrtak napali navijači AEK-a, takođe je izjavio da je bio običan prolaznik na mestu krvave tuče.

„Želim kategorički da kažem da nemam nikakve veze sa onim što se dogodilo u oblasti Nove Filadelfije između hrvatskih kriminalaca, koji su došli u Grčku da ubijaju i uništavaju imovinu i kriminalno organizovanih navijača AEK-a, koji su imali ubilački susret sa hrvatskim kriminalcima i na sličan način su bili naoružani noževima, pajserima, drvenim palicama i drugim opasnim oružjem, što se vidi i na video-snimcima, koje je ELAS zaplenio i uneo u dosije”, navodi on u svojoj izjavi, preneo je Tanjug.

Od ranije poznat policiji, 27-godišnjak u prošlosti optužen za navijačko nasilje, ali i za kriminalnu organizaciju, rekao je da se slučajno našao na licu mesta, kao i da nije poznavao hrvatske huligane.

Continue Reading
Advertisement akcija ams


e arhiva
Click to comment

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Aktuelno

Potreba pravne regulacije veštačke inteligencije – Regulacija Evropske unije o veštačkoj inteligenciji

Foto: Pexels
U eri ubrzanog tehnološkog razvoja, veštačka inteligencija (AI) postaje neizostavan deo svakodnevnice, nezaustavljivo prodirući gotovo u sve oblasti naših života, preko biznisa,  obrazovanja, zabave, transporta, medicine i mnoge druge. Ova oblast računarske nauke, koja obuhvata mašinsko učenje, duboko učenje i druge tehnologije, donosi sa sobom inovacije i efikasnost, ali i kompleksne izazove. Rapidan napredak AI sistema zahteva da se postave mnoga pitanja u vezi etike, privatnosti i sigurnosti. Sa sveprisutnim rizicima, od potencijalno opasnih algoritamskih odluka, do pretnji privatnosti, zakonsko regulisanje ove oblasti postaje imperativno.
 
Predložena Regulacija Evropske unije o veštačkoj inteligenciji (EU AI Act), koju je prvi put predstavila Evropska komisija još 2021. godine, mogla bi da ima značajan uticaj na razvoj i upotrebu veštačke inteligencije unutar EU. Ovaj akt koji reguliše razvoj, upotrebu i korišćenje veštačke inteligencije biće obavezujuć pravni okvir za sve kompanije sa sedištem u zemljama članicama EU koje razvijaju i poseduju AI sisteme. Iste obaveze postojaće i za sve drudge entitete iz trećih zemalja koji uvode AI sisteme na tržište EU. Trostrani pregovori između Saveta EU, Evropskog parlamenta i Evropske komisije, s ciljem finalizacije teksta EU AI Act, sada su u odmakloj fazi, a namera je postizanje sporazuma pre kraja ove godine.

Foto: Pexels

 
Paralelno sa regulativnim napretkom EU, širok spektar inicijativa za donošenje međunarodnih regulativa je u fazi razvoja. Lideri zemalja G7 su u maju ove godine postigli sporazum da uspostave Hiroshima AI Process, pozivajući na stvaranje međunarodnih smernica koje će regulisati upotrebu generativne veštačke inteligencije do kraja 2023. godine. Istovremeno, Savet Evrope razmatra tekst  Konvencije o veštačkoj inteligenciji i ljudskim pravima, demokratiji i vladavini prava, za koji se očekuje da bude završen početkom 2024. godine.
 
Iako postoji globalni konsenzus o potrebi regulisanja veštačke inteligencije, još uvek nema saglasnosti o načinu na koji to treba postići. Kako različite regulative o veštačkoj inteligenciji ne bi ostale samo slovo na papiru, od ključne je važnosti da njihov pristup regulisanju ove oblasti bude usklađen.
 
Iza zatvorenih vrata, tehnološki divovi lobiraju kod nadležnih organa EU da napredni sistemi veštačke inteligencije ne budu obuhvaćeni pravnim regulativama. Većina naprednih sistema veštačke inteligencije, poznatih kao ‘foundation models’, poput ChatGPT, uglavnom se razvijaju od strane najvećih tehnoloških kompanija, kao što su Google i Microsoft. Ove kompanije koje imaju gotovo monopol u oblasti veštačke inteligencije, dodatno učvršćuju svoj primat kroz partnerske odnose sa ‘start-ap’ kompanijama, ulažući milijarde dolara u njih. Primer ovakvih simbioza su uspostavljena saradnja između Amazona i Anthropic ili Microsofta i OpenAI.

Foto: Pexels / Da li je AI pretnja ili ne?

 
Usvajanje regulativa poput EU AI Act predstavlja značajan korak ka stvaranju balansa između tehnoloških inovacija i očuvanja osnovnih vrednosti koje čine temelj ljudskog društva. Iako su postojali nesporazumi između najuticajnijih članica EU, Nemačke, Francuske i Italije, čini se da su ove zemlje postigle saglasnost vezi sa načinom regulisanja veštačke inteligencije. Postalo je očigledno da je neophodno usvojiti sveobuhvatnu regulativu koja će normirati brojne izazove i rizike koje veštačka inteligenija donosi. Pred EU je prilika da pokaže liderstvo na globalnom nivou i postane pionir u zakonskom uređenju dinamične oblasti razvoja veštačke inteligencije.
 
Autor: Nemanja Injac, advokat
Advokatska kancelarija Injac | Ilić

Continue Reading

Sponzorisano

Sponzorisano

Oznake

Istaknuto na YouTube

U trendu