Izložbe
Promocija monografije „Miodrag Vartabedijan Varta i njegova slikarska porodica”

Promocija monografije „Miodrag Vartabedijan Varta i njegova slikarska porodica” uz prateću izložbu slika – vartagrafija biće održana 28. septembra u 19 sati u Etnografskom muzeju.
Izložba će moći da se pogleda do 4. oktobra 2023. godine.
Na promociji će govoriti dr Dijana Milašinović Marić, istoričar umetnosti, mr Bojana Popović, savetnica Muzeja primenjene umetnosti, mr Duško Trifunović, grafički dizajner – profesor, Slavomir Vojinović, novinar i publicista i dr. um Anamarija Vartabedijan, slikar i grafički dizajner – urednik monografije.
Monografija „Miodrag Vartabedijan Varta i njegova slikarska porodica” posvećena je slikaru, grafičaru, dizajneru i profesoru, a izašla je povodom 90 godina od njegovog rođenja, sa željom da se prikaže svaki segment Vartinog izuzetno bogatog stvaralačkog opusa, kao i razdoblje u kome je stvarao. Izdavač monografije je Gradska opština Mladenovac.
Uvodni tekst monografije ističe najvredniju karakteristiku Vartinog rada – vezanost za tradicionalne simbole i njihovo transponovanje u savremenu umetnost i grafički dizajn. Upotpunjen je poglavljem knjige – „O Vartinom stvaralaštvu su pisali”, sa objavljenim tekstovima istaknutih istoričara umetnosti i likovnih kritičara, koji su bogato ilustrovani reprodukcijama njegovih dela – od grafike, preko ilustracije, vartagrafija, slika, do opreme knjige i grafičkog dizajna. Zaokružuju ga i tekstovi o njegovom pedagoškom radu kao i stvaralačkom radu u rodnom Mladenovcu. Celo poglavlje o Varti završava se biografskim autoportretom i ličnim fotografijama koje dokumentuju njegov život i rad. Drugi deo knjige posvećen je slikarskoj porodici Vartabedijan, sa kratkim osvrtom na umetničku delatnost, i reprodukcijama radova – Dušanke, Davida i Anamarije.
Iz recenzija:
Monografija o Varti i njegovoj slikarskoj porodici, koncipirana delom kao studija njegovog opusa, a delom satkana od napisa o njegovoj aktivnosti uz kontekstualizaciju vremena i ambijenta u kome je stvarao, putem dokumentarnih fotografija, predstavlja važan doprinos rasvetljavanju jednog nedovoljno istraženog, a veoma plodnog i delotvornog perioda razvoja grafičkog dizajna i ilustracije u Srbiji. Iz tog perioda se stvaralaštvo Vartabedijana izdvaja originalnošću koju je crpio iz nasleđa sopstvenog jermenskog porekla, srpske tradicije krajputaša, stećaka, arheologije cele regije, inovativno uvodeći novu tehniku rada, vartagrafiju, kojom vizuelne niti mitskih tokova istorije pretvara u simbole ugrađujući ih u lirsko-misaonu likovnu predstavu.
Knjiga je stručno utemeljena, vešto struktuirana i faktografski obogaćuje srpsku istoriografiju o predmetu te je svesrdno preporučujem, kao korisno, kvalitetno napisano i utemeljeno stručno štivo. Dr Dijana Milašinović Marić, istoričar umetnosti
Vrhunski grafički dizajner prepoznatljivog vizuelnog jezika i zaljubljenik u knjigu kao sredstvo komunikacije Varta je počeo da radi na oblikovanju svojevrsnog umetničkog knjižnog izdanja porodičnog stabla Vartabedijana. Specijalista za foto-monografije Varta je maketu za svoju knjigu upravo tako koncipirao. Anamarija i David su je nadogradili i realizovali u publikaciju koja je pred nama. Ona je nalik na riznicu koja čuva (reprodukovana) amblematska umetnička dela članova porodice i svedoči o njihovim životima i aktivnostima.
Tekstualno i vizuelno kvalitetno oblikovana, ona predstavlja izuzetan doprinos poznavanju života i umetničkog opusa porodice Vartabedijan, koji je važan i za sagledavanje istorije naše primenjene umetnosti i drugih umetničkih disciplina. Mr Bojana Popović,savetnica Muzeja primenjene umetnosti
MIODRAG VARTABEDIJAN
Rođen je 23. 5. 1933. u Mladenovcu. Diplomirao je 1958. godine na Akademiji primenjenih umetnosti u Beogradu (odsek: grafika), a 1961. godine završio je postdiplomske studije.
Od 1958. godine radio je kao likovni urednik u mnogim listovima i izdavačkim kućama: Jugoslovenska revija, Pregled, Potrošački informator, Građevinarstvo, Žurnal, Zvezdina revija, Nota, JAT-ova revija, katalog Ateksa, bilten Sokoj, i dr. Za umetničkog urednika časopisa Jugoslovenska revija prelazi iz Potrošačkog informatora 1963. godine (kreirao je časopis, oglase i dizajnirao prve karte-čestitke u Jugoslaviji).
- godine prešao je u status slobodnog umetnika sve do 1983. godine kada je postao umetnički direktor Izdavačke kuće „Motovun” u Istri. 15. juna 1992. prestao je da mu važi radni odnos u ovoj firmi zbog međudržavnih odnosa između Hrvatske i Srbije.
Ilustrovao je blizu 20 knjiga za decu i odrasle. Takođe je dizajnirao preko 60 plakata iz oblasti turizma, medicine i prehrambene industrije, kao i desetine biltena, prospekata, kataloga, povelja, memoranduma, zaštitnih znakova i logotipa.
Bio je umetnički urednik i dizajner na preko 300 foto-monografija zemalja, gradova i foto-monografija iz oblasti umetnosti i kulturne baštine, štampanih na pet svetskih jezika.
Sarađivao je sa izdavačkim kućama iz 70 zemalja sveta, radio na projektima knjiga u Kini, Engleskoj, Švajcarskoj, Francuskoj, Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni, Italiji – gde je vršio i nadzor nad štampanjem knjiga.
Bio je dugogodišnji saradnik – dizajner: IK „Eksportpres”, IK „Svjetlost” Sarajevo, Prve književne komune iz Mostara, Zavoda za izdavanje udžbenika Beograd, IK „Geokarta”, Turističkog saveza Srbije, Srpske akademije nauka i umetnosti, Beogradske filharmonije, Muzeja „Staro selo” – Sirogojno, Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Beograda, IK „Vuk Karadžić” iz Beograda, IK „Partizanska knjiga”, Državne založbe Slovenije…
Od 1992. bio je umetnički direktor Grafičko-izdavačkog preduzeća „Interprint” i redovni profesor Više politehničke škole u Beogradu na predmetima: grafički dizajn i pismo. Penzionisao se 2000. godine.
Bio je član ULUPUDS-a, ULUS-a i Saveza novinara Srbije.
Izlagao je više od trideset pet puta samostalno, u zemlji i inostranstvu, i učestvovao je preko 250 puta na grupnim izložbama. Bio je učesnik mnogih likovnih kolonija u zemlji i inostranstvu.
Dobitnik je 85 nagrada i priznanja u domenu grafičkog dizajna i likovnih umetnosti.
(2003. Dobitnik Grba Mladenovca za najvrednija dostignuća ostvarena u dužem vremenskom periodu i ukupno stvaralaštvo u oblasti umetnosti i grafičkog dizajna; 2000. Nagrada za životno delo ULUPUDS-a; 1997. Nagrada za životno delo Udruženja knjižara i izdavača Srbije)
Organizovao je sedamnaest izložbi porodice Vartabedijan održanih od januara 1994. do 2005. godine u muzejima, galerijama i centrima za kulturu širom Srbije i Crne Gore.
Deset godina je bio predsednik saveta Likovne kolonije „Mladenovac”.
Bio je potpredsednik Srspsko-jermenskog društva i predsednik Jermenske zajednice Srbije.
Jedan je od organizatora i učesnika projekta Kultura ćirilice (izložbe, predavanja i radionice) održanog 14 puta u gradovima Srbije od 2005. do 2009. godine.
Preminuo je 8. septembra 2009. godine u Beogradu. Sahranjen je u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu.
lj.z.
You may like
Izložbe
Izložba „Staklo“ u Muzeju Vojvodine u Novom Sadu

Interdisciplinarna izložba „Staklo“ otvorena je večeras u Muzeju Vojvodine u Novom Sadu.
„Staklo je materijal koji nas vekovima zadivljuje, svojim fizičkim i estetskim svojstvima budi maštu stvaralaca od praistorije do današnjih vremena. Razvijajući tehnologiju njegove izrade, čovek mu je pronalazio najrazličitiju namenu, u svakodnevnom, dekorativnom i umetničkom oblikovanju materijalne stvarnosti. Stoga nije neobično da se u Muzeju Vojvodine predmeti od stakla čuvaju u okviru arheoloških, istorijskih, umetničkih i etnoloških zbirki“, kažu iz Muzeja.
Posebnom rezolucijom Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila je 2022. godinu za Međunarodnu godinu stakla.
Ova inicijativa pokrenuta je radi promišljanja načina na koji staklo može pomoći razvoju održivijih društava, promocije najnovijih naučnih i tehničkih dostignuća, uticaja stakla na istoriju i umetnost i uloge muzeja u očuvanju nasleđa vezanog za staklo.
Izložba je razultat rada autorskog tima koji čine: arheološkinja mr Tijana Stanković Pešterac; istoričarke umetnosti: Aleksandra Stefanov i Dragana Garić; etnolozi: dr Tatjana Bugarski, mr Katarina Radisavljević i Bogdan Šekarić; istoričarke: Veselinka Marković i Milkica Popović; umetnica dr Mirjana Blagojev.
Povodom obeležavanja Međunarodne godine stakla, staklo i njegova uloga u društvu bili su u fokusu brojnih muzejskih ustanova i stručnjaka u svetu i u našoj zemlji.
lj.z.
Sponzorisano
Sponzorisano

Basket tri na tri dobio najbolje školarce u Beogradu

IMT zaustavio Novi Pazar

Ivić jesenji prvak ruske lige sa Krasnodarom

Ovaj hotel nazivaju „najopasnijim na svetu“

Još pet medalja za srpske strelce

Drugi memorijalni šahovski turnir „Dušan Lj. Trifunović 2023“

Ovo je razlog zašto ne bi trebalo da čupamo sede dlake

Kevin Kostner posle burnog razvoda u vezi sa 19 godina mlađom pevačicom

SAD stavile veto na Rezoluciju SB UN o prekidu vatre u Gazi; Izrael se zahvalio Americi na podršci

Milan Burda objavio video spot za pesmu „Jesen je“

Milan Burda – Ko te voli više nego ja

Makeba: Pesma koja je osvojila svet i Srbiju

Srušio se most u Mrčajevcima; Spasojević: Sve snage usmerene na evakuaciju i spasavanje ljudskih života

Predrag Daničić objavio video za „Oath Of Silence“

Dušan Petrović ima novi video – pogledajte „De Bop“!

Muzička industrija 10 – Direktor ZIS Vladimir Marić

Muzička industrija 9 – Rodoljub Stojanović

Muzička industrija 8 – Ana Stanić
Oznake
Istaknuto na YouTube
U trendu
- Hrana20 sati ago
„Ruska salata“ nije ruska, ali zato salata „vinegret“ jeste (RECEPT)
- Aktuelno1 dan ago
Pet trikova koji će vam pomoći da ne odustanete od vežbanja
- Aktuelno23 sata ago
Strana na kojoj spavate može imati uticaj na kvalitet sna i jačanje mozga
- Aktuelno21 sat ago
Zimski detoks u samo 6 koraka
- Magazin2 dana ago
Osećanje da smo nesrećni može nas učiniti starijim nego što jesmo
- Kultura6 dana ago
ZLATNE GODINE #38: Woody Guthrie
- Magazin6 dana ago
Naučnici otkrili: Koliko dugo će Zemlja postojati?