Connect with us

Književnost

Promocija knjige “Paralaksa“ u DOB

Foto: Promo

Promocija knjige “Paralaksa – Vodič za razumevanje stvarnosti” Bojana Džodana bićće održana danas u 18 sati u sali Amerikana Doma omladine Beograda.

Učesnici: Bojan Stojanović – Osnivač i urednik izdavačke kuće Heliks, Igor Rill – Višegodišnji urednik National Geographic Srbija, zamenik glavnog urednika Politikinog Zabavnika – pisac predgovora knjige “Paralaksa” i Bojan Džodan – Autor knjige “Paralaksa”.

Hajde da pričamo o nauci, umetnosti, istoriji i svemu onome što čini da svet oko nas doživljavamo kao čistu magiju koja nas svakim danom iznova oduševljava! Pridružite nam se na promociji, da zajedno zaronimo u čudesni svet nauke i umetnosti.

Knjiga “Paralaksa” je upravo nastala kao zbirka kratkih priča koje na poetičan način pričaju o fenomenima kao što su: crne rupe, Šredingerova mačka, Fermaova teorema, atomi tišine, Dišanov pisoar, snežne pahulje, fraktali, Beli anđeo, Forerov efekat, gremlini, Bolcmanov mozak, Berijev paradoks, Tezejev brod…

Knjiga se sastoji od 124 kratke priče koje obrađuju interesantne ideje iz nauke i umetnosti. Priče su podeljene u tri kategorije:

Pogled u nepoznato – bavi se popularizacijom nauke i tvrdi da se iza svih komplikovanih naučnih proračuna uvek krije onaj radoznali pogled ka zvezdama koji nam je svima poznat.

Tada ugledah alef – tiče se više sveta unutar nas, najviše je posvećen umetnosti, filosofiji, religiji i tome kako u sebi sabiramo i reflektujemo svet u kome živimo.

Zvezdani časovi – bavi se istorijom i vodi se idejom Štefana Cvajga odnosno potragom za istorijskim trenucima koji su toliko snažni da nam mogu pomoći u formiranju jasnije slike o društvu i boljem razumevanju istorije ili momenta u kome se kao društvo trenutno nalazimo.

Neke od tema kojima se bavi “Paralaksa”:

  • Kako nam pogled na činjenice iz drugog ugla može doneti potpunije shvatanje sveta?
  • Kako da razlikujemo nauku i pseudonauku? Da li nas homeopatija može izlečiti?
  • Koje tehnike koriste vidovnjaci da bi nas ubedili da znaju o nama više nego što smo im sami rekli?
  • Da li voda zaista pamti? Kako je moguće da su otac i sin dobili Nobelove nagrade za potpuno drugačije viđenje stvarnosti? Kakav egzotičan poklon je dobio Ajnštajn od svog prijatelja Gedela za rođendan?
  • Šta bi na postojanje King Konga imala da kaže matematika?
  • Kako možemo doneti pogrešne zaključke ukoliko nismo svesni selekcionog efekta?
  • Da li je Ojler imao matematički dokaz za postojanje Boga?
  • Kako se fenomen religije može pretvoriti u opasan kult spreman da uništi svoje pristalice?
  • Kako je Kandinski pokušao oslikati dušu, Magrit nacrtati misao ili Ešer dočarati svest?

Knjiga se obraća širokoj publici pokušavajući na što jednostavniji način da pokrije vrlo kompleksne teme. Fenomeni su opisani u kratkoj formi tako da ukoliko neki od njih čitaocu nije interesantan već na sledećoj stranici ga čeka sledeći. Osim toga, u knjizi je sakupljen veliki broj činjenica koje mogu da posluže i kao odlični argumenti. Tako ova knjiga na polici nije samo društvo za razbibrigu već može biti i dobro oružje u debati.

Knjiga je obogaćena predgovorom Igora Rilla koji je 15 godina bio urednik National Geographic Srbija, i pogovorom u kome je ispričan intimnim deo priče koja stoji iza Paralakse.

lj.z.

Continue Reading
Advertisement Girl with a jacket
Click to comment

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Književnost

Završen 12. Beogradski festival evropske književnosti

Foto: Stanislav Milojković

Razgovorom sa slovenačkom književnicom Katarinom Marinčič i panelom o Italu Kalvinu sinoć je, posle trodnevnog programa, završen 12. Beogradski festival evropske književnosti.

Panel o Italu Kalvinu privukao je veliku pažnju posetilaca. Organizovan povodom stogodišnjice rođenja velikog italijanskog i evropskog pisca, ovaj panel se najviše bavio uzrocima zbog kojih je Kalvino u savremenom trenutku i u proteklim decenijama toliko privlačan čitaocima različitih generacija, senzibiliteta i pogleda na svet. Učesnici panela „Kalvino: klasik za novi milenijum – 100 godina od rođenja Itala Kalvina“ bili su dr Snežana Milinković, profesorka na Filološkom fakultetu u Beogradu, Roberto Ćinkota i Gojko Božović. Ocrtavajući književni, poetički i intelektualni profil ovog velikog književnog inovatora, učesnici panela naglasili su da je Kalvino bio paradigmatičan pisac druge polovine XX veka u najmanje dva vida. Na jednoj strani, on je to bio kao angažovani pisac koji će posle strasnog angažmana na strani italijanske Komunističke partije napustiti tu vrstu aktivnosti na kraju prve posleratne decenije, kada se njegova ideologija sudari sa stvarnošću italijanskog i evropskog društva na polovini veka. Na drugoj strani, Kalvino je paradigmatičan pisac koji je neprestano bio zainteresovan za pitanja poetike, ali ne poetike u užem smislu kao književnog postupka i načina oblikovanja književnog sveta, već i poetike kao pogleda na svet i modela razumevanja sveta. Otuda njegova književnost oličava neprestanu modernizaciju i poetičku promenu od neorealističkih početaka, preko zanosnih fantazmagorija i fantastičkih proza, do postmodernističkog romana i velike pohvale čitanju i čitaocu, što vrhuni u Kalvinovom romanu Ako jedne zimske noći neki putnik.

Katarina Marinčič, jedna od najznačajnijih savremenih slovenačkih književnica, dobitnica vodećih slovenačkih nagrada za književnost kao što su „Кresnik“, „Fabula“ i nagrada Udruženja književnih kritičara Slovenije, govorila je o svom romanu Tereza koji je izabran u antologijsku selekciju 100 slovenskih romana i koji je nedavno objavljen na srpskom jeziku u prevodu Ane Ristović.

– Posle Tereze objavila sam još nekoliko romana. Danas kada čitam taj roman, ponekad pomislim da ga je pisao neko drugi. Menjamo se u vremenu, i kao pisci i kao čitaoci. Želela sam da u Terezi napišem jednu priču u čijoj će osnovi biti istorija jedne porodice. Tu se, naravno, vidi i grad u kome ta porodica živi, Ljubljana na prelomu vekova. Radnja romana polazi od čuvenog ljubljanskog zemljotresa 1895. godine. Ali ja sam želela da u središtu mog romana ne bude ni društveni ni istorijski kontekst, mada su oni, naravno, vidljivi, nego baš složeni i dinamični odnosi jedne porodice u nekoliko njenih generacija. Pišući Terezu, imala sam u vidu kao svoje polazište i kao kontekst u koji sam želela da smestim roman tradiciju evropskog građanskog romana u kome se tako često pripoveda upravo o porodicama. Ali pogledajte: u mnogim od tih građanskih romana ljudi u porodicama se mrze i proždiru. U mom romanu ljudi u porodici se vole – rekla je Katarina Marinčič.

Središnja tema 12. Beogradskog festivala evropske književnosti bilo je pitanje odnosa književnosti i političke korektnosti. Tome je bio posvećen panel kojim je pre nekoliko dana i počeo Beogradski festivale evropske književnosti. U razgovoru o uzrocima zbog kojih je politička korektnost postala tako snažan izazov savremenoj književnosti i kulturi, kao i o tome šta uspon političke korektnosti znači za kritičko mišljenje i demokratiju učestvovali su dr Nebojša Vladisavljević, profesor na Fakultetu političkih nauka u Beogradu, pesnikinja Ana Ristović, pesnik i izdavač Gojko Božović i književna kritičarka Marija Nenezić.

Pitanje odnosa književnosti i političke korektnosti, književnosti i ideoloških i političkih izazova u savremenom trenutku našlo je važno mesto u razgovorima sa svim učesnicima ovogodišnjeg Festivala, među kojima je bio i romansijer iz Crne Gore Vladimir Jaćimović, čiji je roman Povratak na Zejrek prošle godine privukao veliku pažnju čitalaca i književne kritike.

Tokom tri celovečernja književna programa 12. Beogradski festival evropske književnosti imao je brojnu i zainteresovanu književnu publika različitih generacija.

Beogradski festival evropske književnosti organizuje Izdavačka kuća Arhipelag, u saradnji s Domom omladine Beograda.

lj.z.

Continue Reading

Sponzorisano

Oznake

Istaknuto na YouTube




U trendu