Connect with us

Aktuelno

Predstavljen Alfa Romeo 33 Stradale – Svi primerci već prodati

Pixabay

Da tradicija i inovacija mogu zajedno dokazao je novi (stari) model Alfa Romea 33 Stradale, hypercar koji je inspirisan modelom iz 1967. godine i koji je upravo predstavljen u Arezeu, provincija grada Milana gde se nalazi muzej Alfa Romea.

Novi model će se proizvesti u samo 33 primerka, koji su već prodati, a čija glavna karakteristika je totalna personalizacija po ukusu svakog kupca.

Zbog izrade ovog modela osnovan je tim Bottega koji čine profesionalci kuće Alfa Romeo i koji su kontaktirali sve zainteresovane kupce koji su zajedno sa njima realizovali svoj personalizovani model do minimalnih detalja uz mogućnost i da „potpišu“ broj šasije.

Do prvih kontakata između klijenata i tima Alfa Romeo došlo je toku „Gran Premio Italia“, tokom prethodne godine. Novi model automobila biće predstavljen u Monci tokom vikenda trka formule jedan.

Novo odeljenje Bottega čine profesionalci pod vođstvom Žan Filipa Imparato koji je i generalni direktor Alfa Romea.

Pomenuti automobil napravljen u dva modela: klasičan i električan. Pored imena, ovaj broj predstavlja maksimalnu brzinu koju je moguće dostići, 333 kilometara na sat.

Ovaj model automobila može da dostigne brzinu od 333 kilometara na sat, za tri sekunde može da dostigne brzinu od 100 kilometara na sat, a potrebno mu je 33 metra da se zaustavi nakon kočenja.

Novi model „alfe 33 stradale“ ima zadatak i da uveća vrednost brenda Alfa Romeo. Karakteristika ovog modela je otvaranje vrata uvis pod imenom Elitra dok unutrašnjost ima dve verzije: Tributo (Posveta) i Alfa Forse (Alfa trke).

Automobil ima dizajn inspirisan unutrašnjošću aviona, a materijali koji su korišćeni su aluminijum, ugljenična vlakna, koža i prefinjene tkanine.

Sedišta su presvučena kožom fotelja Frau, volan ima sportsku formu bez komandi, dok je tabla sa instrumentima u obliku teleskopa koja je tipična za Alfa Romeo.

U zavisnosti da li je stil vožnje „Put“ ili „Pista“, informacije su drugačije grafički prikazane i vrlo su lake za razumevanje. Ukoliko se odabere stil vožnje „Pista“, postoji dugme u obliku deteline sa četiri lista koji omogućava „Brzi start“. Model 33 stradale poseduje biturbo V6 od preko 620 konjskih snaga, a u električnoj konfiguraciji od preko 750 ks sa dometom od oko 450 kilometara.

Klijentima su ponuđene tri boje: Alfa pastelno crvena, Crveno Vila d/Este i Kraljevsko plavo, pored crveno bele inspirisane trkačkim automobilima iz šezdesetih godina.

Natpis Alfa Romeo može biti zlatan, crn ili srebrn, a i sve ostalo na automobilu može da bude promenjeno po želji klijenta. Po još uvek nepotvrđenoj ceni od više od milion evra.

Continue Reading
Advertisement akcija ams


e arhiva
1 Comment

1 Comment

  1. Gagi

    10/09/2023 at 12:25

    Mogu da se kladim, sigurno ima delova i od Punta koji su ugrađeni u novu Alfu

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Aktuelno

Potreba pravne regulacije veštačke inteligencije – Regulacija Evropske unije o veštačkoj inteligenciji

Foto: Pexels
U eri ubrzanog tehnološkog razvoja, veštačka inteligencija (AI) postaje neizostavan deo svakodnevnice, nezaustavljivo prodirući gotovo u sve oblasti naših života, preko biznisa,  obrazovanja, zabave, transporta, medicine i mnoge druge. Ova oblast računarske nauke, koja obuhvata mašinsko učenje, duboko učenje i druge tehnologije, donosi sa sobom inovacije i efikasnost, ali i kompleksne izazove. Rapidan napredak AI sistema zahteva da se postave mnoga pitanja u vezi etike, privatnosti i sigurnosti. Sa sveprisutnim rizicima, od potencijalno opasnih algoritamskih odluka, do pretnji privatnosti, zakonsko regulisanje ove oblasti postaje imperativno.
 
Predložena Regulacija Evropske unije o veštačkoj inteligenciji (EU AI Act), koju je prvi put predstavila Evropska komisija još 2021. godine, mogla bi da ima značajan uticaj na razvoj i upotrebu veštačke inteligencije unutar EU. Ovaj akt koji reguliše razvoj, upotrebu i korišćenje veštačke inteligencije biće obavezujuć pravni okvir za sve kompanije sa sedištem u zemljama članicama EU koje razvijaju i poseduju AI sisteme. Iste obaveze postojaće i za sve drudge entitete iz trećih zemalja koji uvode AI sisteme na tržište EU. Trostrani pregovori između Saveta EU, Evropskog parlamenta i Evropske komisije, s ciljem finalizacije teksta EU AI Act, sada su u odmakloj fazi, a namera je postizanje sporazuma pre kraja ove godine.

Foto: Pexels

 
Paralelno sa regulativnim napretkom EU, širok spektar inicijativa za donošenje međunarodnih regulativa je u fazi razvoja. Lideri zemalja G7 su u maju ove godine postigli sporazum da uspostave Hiroshima AI Process, pozivajući na stvaranje međunarodnih smernica koje će regulisati upotrebu generativne veštačke inteligencije do kraja 2023. godine. Istovremeno, Savet Evrope razmatra tekst  Konvencije o veštačkoj inteligenciji i ljudskim pravima, demokratiji i vladavini prava, za koji se očekuje da bude završen početkom 2024. godine.
 
Iako postoji globalni konsenzus o potrebi regulisanja veštačke inteligencije, još uvek nema saglasnosti o načinu na koji to treba postići. Kako različite regulative o veštačkoj inteligenciji ne bi ostale samo slovo na papiru, od ključne je važnosti da njihov pristup regulisanju ove oblasti bude usklađen.
 
Iza zatvorenih vrata, tehnološki divovi lobiraju kod nadležnih organa EU da napredni sistemi veštačke inteligencije ne budu obuhvaćeni pravnim regulativama. Većina naprednih sistema veštačke inteligencije, poznatih kao ‘foundation models’, poput ChatGPT, uglavnom se razvijaju od strane najvećih tehnoloških kompanija, kao što su Google i Microsoft. Ove kompanije koje imaju gotovo monopol u oblasti veštačke inteligencije, dodatno učvršćuju svoj primat kroz partnerske odnose sa ‘start-ap’ kompanijama, ulažući milijarde dolara u njih. Primer ovakvih simbioza su uspostavljena saradnja između Amazona i Anthropic ili Microsofta i OpenAI.

Foto: Pexels / Da li je AI pretnja ili ne?

 
Usvajanje regulativa poput EU AI Act predstavlja značajan korak ka stvaranju balansa između tehnoloških inovacija i očuvanja osnovnih vrednosti koje čine temelj ljudskog društva. Iako su postojali nesporazumi između najuticajnijih članica EU, Nemačke, Francuske i Italije, čini se da su ove zemlje postigle saglasnost vezi sa načinom regulisanja veštačke inteligencije. Postalo je očigledno da je neophodno usvojiti sveobuhvatnu regulativu koja će normirati brojne izazove i rizike koje veštačka inteligenija donosi. Pred EU je prilika da pokaže liderstvo na globalnom nivou i postane pionir u zakonskom uređenju dinamične oblasti razvoja veštačke inteligencije.
 
Autor: Nemanja Injac, advokat
Advokatska kancelarija Injac | Ilić

Continue Reading

Sponzorisano

Sponzorisano

Oznake

Istaknuto na YouTube

U trendu