Connect with us

Aktuelno

Policajac ubio devojku: Danima pre smrti žalila se prijateljicama

Printskrin

„Posvađali smo se juče i rekla sam da se više ne želim viđati s njim. I onda je on ovo sve napravio“, navodno je napisala Mihaela svojoj prijateljici

Za ubistvo Mihaele Berak (21) iz Osijeka osumnjičen je policajac Marko Smažil (27), a njeni najbliži i dalje traže odgovore. Mihaela je stradala u sredu oko 22 sata nakon što je u nju iz službenog pištolja hitac ispalio Marko Smažil.

Nemili događaj se odvio u njegovom stanu, a njih dvoje su, kako je preneto, tek započeli svoju vezu, ali je Mihaela htela da je prekine, prema navodima njenih prijateljica. Policajac nije odmah prijavio slučaj, već je čekao gotovo dva sata, što je probudilo sumnju kod mnogih. Za to vreme je, govore nezvanične informacije, policajac Marko pomerao stvari po stanu razmeštajući ih i pozivao određene osobe.

Utvrđeno je da se radi o nehatu, odnosno da nije bilo namere, međutim, mnogi ne veruju u ovu verziju priče.

– Sve radnje smo proveli temeljno, profesionalno i nepristrano – rekli su iz policijske uprave.

Mihaela se žalila prijateljima
Početkom nedelje imali su sukob zbog kog je Mihaela, u porukama koje je pisala prijateljici, Marka nazvala posesivnim, poremećenim i manipulativnim, te izjavila kako više ne želi da se viđa sa njim, piše Index.hr.

Iz poruka se saznaje da su se znali vrlo kratko. Intenzivno su se, sudeći iz poruka, dopisivali oko nedelju dana.

U subotu 9. septembra, prijateljica je primila sledeću poruku: „Nervira me jer stalno traži neku potvrdu da je on meni dovoljan, da sam ja s njim ovo ono srećna, šta ja znam bokte, ko da smo u vezi.“

Prijateljica pita: „Ček koliko dugo vi pričate“, a odgovor glasi: „Četiri dana.“

U porukama se navodi i da je „napravio dramu“ i prijateljici ukazuje da mu pogleda „Instagram“. Ispod te poruke je poslala Markov „Instagram“ profil na kom stoji kratak opis: „Never revenge, let them realize!!!“ (Nikad osveta, neka sami shvate!!!).

„Posvađali smo se juče i rekla sam da se više ne želim viđati s njim. I onda je on ovo sve napravio“, navodno je napisala Mihaela.

Menjao iskaz nekoliko puta

Nezvanično se saznaje kako je Marko Smažil nekoliko puta tokom saslušanja menjao iskaze, počevši od toga da se devojka sama ubila, da se on u tom trenutku tuširao, pa onda da se ispaljenje metka dogodilo slučajno.

Policija ga je zbog toga prvobitno teretila za teško kazneno delo protiv opšte sigurnosti. Tek posle je Županijsko državno tužilaštvo njegov zločin okarakterisalo kao ubistvo.

Osiječka policija nije htela da se izjasni da li ima saznanja o objavljenim porukama, koje su primili dan nakon ubistva, i kako utiču na utvrđivanje okolnosti i motiva smrti mlade devojke, ali su u petak odlučili da privedu Smažila sudiji istrage pod sumnjom da je počinio teško kazneno delo dovođenja u opasnost radnjom uzrokujući smrt druge osobe.

Odnosno, terete ga za nemarni postupanje službenim pištoljem koji je uzrokovao nečiju smrt.

Continue Reading
Advertisement akcija ams


e arhiva
Click to comment

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Aktuelno

Potreba pravne regulacije veštačke inteligencije – Regulacija Evropske unije o veštačkoj inteligenciji

Foto: Pexels
U eri ubrzanog tehnološkog razvoja, veštačka inteligencija (AI) postaje neizostavan deo svakodnevnice, nezaustavljivo prodirući gotovo u sve oblasti naših života, preko biznisa,  obrazovanja, zabave, transporta, medicine i mnoge druge. Ova oblast računarske nauke, koja obuhvata mašinsko učenje, duboko učenje i druge tehnologije, donosi sa sobom inovacije i efikasnost, ali i kompleksne izazove. Rapidan napredak AI sistema zahteva da se postave mnoga pitanja u vezi etike, privatnosti i sigurnosti. Sa sveprisutnim rizicima, od potencijalno opasnih algoritamskih odluka, do pretnji privatnosti, zakonsko regulisanje ove oblasti postaje imperativno.
 
Predložena Regulacija Evropske unije o veštačkoj inteligenciji (EU AI Act), koju je prvi put predstavila Evropska komisija još 2021. godine, mogla bi da ima značajan uticaj na razvoj i upotrebu veštačke inteligencije unutar EU. Ovaj akt koji reguliše razvoj, upotrebu i korišćenje veštačke inteligencije biće obavezujuć pravni okvir za sve kompanije sa sedištem u zemljama članicama EU koje razvijaju i poseduju AI sisteme. Iste obaveze postojaće i za sve drudge entitete iz trećih zemalja koji uvode AI sisteme na tržište EU. Trostrani pregovori između Saveta EU, Evropskog parlamenta i Evropske komisije, s ciljem finalizacije teksta EU AI Act, sada su u odmakloj fazi, a namera je postizanje sporazuma pre kraja ove godine.

Foto: Pexels

 
Paralelno sa regulativnim napretkom EU, širok spektar inicijativa za donošenje međunarodnih regulativa je u fazi razvoja. Lideri zemalja G7 su u maju ove godine postigli sporazum da uspostave Hiroshima AI Process, pozivajući na stvaranje međunarodnih smernica koje će regulisati upotrebu generativne veštačke inteligencije do kraja 2023. godine. Istovremeno, Savet Evrope razmatra tekst  Konvencije o veštačkoj inteligenciji i ljudskim pravima, demokratiji i vladavini prava, za koji se očekuje da bude završen početkom 2024. godine.
 
Iako postoji globalni konsenzus o potrebi regulisanja veštačke inteligencije, još uvek nema saglasnosti o načinu na koji to treba postići. Kako različite regulative o veštačkoj inteligenciji ne bi ostale samo slovo na papiru, od ključne je važnosti da njihov pristup regulisanju ove oblasti bude usklađen.
 
Iza zatvorenih vrata, tehnološki divovi lobiraju kod nadležnih organa EU da napredni sistemi veštačke inteligencije ne budu obuhvaćeni pravnim regulativama. Većina naprednih sistema veštačke inteligencije, poznatih kao ‘foundation models’, poput ChatGPT, uglavnom se razvijaju od strane najvećih tehnoloških kompanija, kao što su Google i Microsoft. Ove kompanije koje imaju gotovo monopol u oblasti veštačke inteligencije, dodatno učvršćuju svoj primat kroz partnerske odnose sa ‘start-ap’ kompanijama, ulažući milijarde dolara u njih. Primer ovakvih simbioza su uspostavljena saradnja između Amazona i Anthropic ili Microsofta i OpenAI.

Foto: Pexels / Da li je AI pretnja ili ne?

 
Usvajanje regulativa poput EU AI Act predstavlja značajan korak ka stvaranju balansa između tehnoloških inovacija i očuvanja osnovnih vrednosti koje čine temelj ljudskog društva. Iako su postojali nesporazumi između najuticajnijih članica EU, Nemačke, Francuske i Italije, čini se da su ove zemlje postigle saglasnost vezi sa načinom regulisanja veštačke inteligencije. Postalo je očigledno da je neophodno usvojiti sveobuhvatnu regulativu koja će normirati brojne izazove i rizike koje veštačka inteligenija donosi. Pred EU je prilika da pokaže liderstvo na globalnom nivou i postane pionir u zakonskom uređenju dinamične oblasti razvoja veštačke inteligencije.
 
Autor: Nemanja Injac, advokat
Advokatska kancelarija Injac | Ilić

Continue Reading

Sponzorisano

Sponzorisano

Oznake

Istaknuto na YouTube

U trendu