Nećete verovati šta konstantno skrolovanje radi našem mozgu – Koje su ozbiljne posledice?

Naš mozak nikada nije bio izložen tolikoj količini informacija kao danas
Svakodnevno se smenjuju slike, zvuci i poruke koje neprestano traže našu pažnju. Iako tehnologija donosi mnoge prednosti, stručnjaci upozoravaju da sve češće odlažemo ono što je mozgu najpotrebnije – odmor.
Neurolog dr Baibing Cheng istakao je da moderan način života neprestano stimuliše nervni sistem i remeti prirodni ritam koncentracije i oporavka.
Našem mozgu treba vreme bez nadražaja kako bi se oporavio i zadržao sposobnost dubokog fokusa, rekao je, prenosi Daily Express.
Dr Cheng, poznat i kao dr Bing, upozorio je na negativne posledice preteranog kucanja i „skrolovanja“ po mobilnom telefonu. Objasnio je da stalna upotreba telefona može dovesti do ovih ozbiljnih problema u radu mozga.
Prvi je takozvano dopaminsko preopterećenje.
Svaki put kada prevučete prstom preko ekrana, mozak dobija malu dozu dopamina – hemikalije, koja stvara osećaj nagrade. Vremenom, mozak počinje da čezne za tim kratkim naletima novina umesto za dugotrajnim, fokusiranim naporom, pojasnio je dr.
Našem mozgu nisu stalno potrebni – novi nadražaji
Kao posledica toga, javlja se kraći raspon pažnje i osećaj da je teško čitati knjigu ili se koncentisati na predavanje.
Neprestane novine, koje mozak prima skrolovanjem teraju prefrontalni korteks da stalno skače s jedne stvari na drugu, pa stvarni život počinje da deluje presporo, navodi dr Bing. Istakao je i da stalna spoljašnja stimulacija smanjuje kreativnost, jer mozak nema priliku za mentalni odmor i duboko promišljanje. Kada se taj proces prekine, gubi se sposobnost refleksije i stvaranja novih ideja.
Osim toga, dolazi do emocionalne desenzibilizacije i povećane anksioznosti.
Previše brzih i kontrastnih emocija – šokantnih, smešnih i tužnih sadržaja u kratkom vremenu – može da otupi našu osetljivost i smanji empatiju, upozorio je.
Dodao je i da mozak nije stvoren za neprestanu novinu: Zato stalno prebacivanje između sadržaja iscrpljuje radnu memoriju, aktivira krugove stresa i ostavlja nas mentalno iscrpljenima.
Dakle, zaključak je jednostavan – našem mozgu nisu stalno potrebni novi nadražaji, već trenuci tišine u kojima se ponovo povezuje sa samim sobom.