NBS zadržala kamatnu stopu na 5,75 % – opreznost zbog visoke globalne inflacije
![](https://izprveruke.rs/wp-content/uploads/2021/10/pexels-lukas-590022-scaled.jpg)
Izvršni odbor Narodne banke Srbije odlučio je na današnjoj sednici da referentnu kamatnu stopu zadrži na nivou od 5,75 %, kao i da na nepromenjenim nivoima zadrži kamatne stope na depozitne (4,5 %) i kreditne olakšice (7 %)
Kako je saopšteno iz NBS, prilikom donošenja ovakve odluke, Izvršni odbor je istakao da se referentna kamatna stopa nalazi na nivou od 5,75 odsto od septembra 2024. godine, kada je u tekućem ciklusu ublažavanja monetarne politike smanjena za 25 baznih poena po treći put, nakon smanjenja u junu i julu iste godine.
Efekti navedenih smanjenja kamatne stope mogu se očekivati i u narednom periodu. Izvršni odbor je naveo da je, i pored kretanja inflacije u granicama cilja, neophodno nastaviti sa sprovođenjem oprezne monetarne politike, imajući u vidu uslove u međunarodnom okruženju.
O kompleksnosti tih uslova govori činjenica da je globalna inflacija još uvek generalno visoka, dok je istovremeno ekonomski rast u mnogim zemljama i regionima relativno spor. Ipak, najviše zabrinutosti i dalje izaziva nepredvidivost makroekonomskih dešavanja u međunarodnom okruženju, pre svega rast geopolitičkih tenzija, jačanje protekcionizma i fragmentacije globalnog tržišta.
U skladu s ocenama vodećih relevantnih institucija, Izvršni odbor je imao u vidu da bi nove protekcionističke mere mogle da utiču na međunarodno makroekonomsko okruženje, trgovinske tokove i lance snabdevanja, sa posledicama na inflaciju i ekonomsku aktivnost, zbog čega je potrebna opreznost u vođenju monetarne politike, navodi se u saopštenje NBS.
Opreznost je takođe potrebna i zbog neizvesnosti u pogledu kretanja svetskih cena energenata i drugih primarnih proizvoda, kao i pojedinih prehrambenih sirovina, koje su nedavno dostigle rekordne cene na svetskim berzama usled suše u zemljama koje su vodeći proizvođači.
U skladu s najavama Izvršnog odbora, međugodišnja inflacija je nastavila da se kreće unutar granica dozvoljenog odstupanja od cilja i u decembru je iznosila 4,3 odsto, što je i nivo oko koga se stabilizovala tokom druge polovine 2024. godine. Opadajuća putanja međugodišnje inflacije tokom 2024. postignuta je pre svega usporavanjem rasta cena hrane i energenata.
Smanjenju bazne inflacije (indeks potrošačkih cena po isključenju hrane, energije, alkohola i cigareta) doprinele su mere monetarne politike Narodne banke Srbije, niža uvozna inflacija i inflaciona očekivanja, kao i postepeno iščezavanje efekata eksternih šokova, piše u saopštenju.
Ipak, kao i u drugim zemljama regiona, uključujući zonu evra, bazna inflacija se u drugoj polovini godine kretala iznad ukupne inflacije i u decembru je iznosila 5,3 odsto međugodišnje. U narednom periodu inflacija bi trebalo da nastavi da se kreće u granicama cilja, s tim da će se početkom ove godine kretati na sličnom nivou kao krajem 2024, a zatim će sredinom godine usporiti, čemu će pre svega doprineti i dalje restriktivni monetarni uslovi i niža uvozna inflacija, kao i dolazak nove poljoprivredne sezone pod pretpostavkom da će ona biti prosečna.
Očekuje se da će i bazna inflacija usporiti u narednom periodu i postepeno se približiti ukupnoj inflaciji.
Razmatrajući aktuelna ekonomska kretanja, Izvršni odbor je posebno istakao činjenicu da je smanjenje inflacije u Srbiji ostvareno uz zadržana pozitivna kretanja u realnom sektoru.
Prema proceni Republičkog zavoda za statistiku, rast bruto domaćeg proizvoda u poslednjem tromesečju 2024. iznosio je 3,3 odsto, a na nivou cele godine 3,9 odsto.
Posmatrano na nivou godine, bolja ostvarenja u industriji, pre svega prerađivačkoj, kao i u uslužnim sektorima više su nego kompenzovala negativne efekte suše na poljoprivrednu proizvodnju. Pozitivan doprinos potekao je i od građevinarstva, zahvaljujući pre svega realizaciji infrastrukturnih projekata planiranih programom Srbija Ekspo 2027.
Ubrzanje rasta ekonomske aktivnosti očekuje se i u ovoj godini, podstaknuto rastom domaće tražnje, ali ne u meri u kojoj bi to narušilo srednjoročnu cenovnu stabilnost. Pritom, rast privatne potrošnje zasnivaće se na većem raspoloživom dohotku i pozitivnim trendovima na tržištu rada, a rast investicija na povećanoj profitabilnosti privrede u prethodnim godinama, očekivanom nastavku visokih priliva stranih direktnih investicija, planiranim kapitalnim izdacima države u oblasti saobraćajne, energetske i komunalne infrastrukture, kao i povoljnijim finansijskim uslovima zahvaljujući dosadašnjem ublažavanju monetarne politike Narodne banke Srbije i Evropske centralne banke.
Izvršni odbor Narodne banke Srbije će nastaviti da prati i analizira trendove na domaćem i međunarodnom tržištu i da odluke o budućoj monetarnoj politici donosi od sastanka do sastanka u zavisnosti od podataka koji budu pristizali, izgleda u kretanju inflacije i njenih ključnih faktora, kao i procene efekata donetih mera monetarne politike. Istovremeno, prilikom donošenja odluka Izvršni odbor će voditi računa da se obezbedi očuvanje finansijske stabilnosti i povoljnih izgleda privrednog rasta.
Na današnjoj sednici Izvršni odbor je usvojio februarski Izveštaj o inflaciji s novim makroekonomskim projekcijama, koje će detaljnije biti predstavljene javnosti na konferenciji za novinare 19. februara, kada će biti dodatno obrazložene i donete odluke monetarne politike.
Naredna sednica Izvršnog odbora na kojoj će se razmatrati ekonomske kretanja i doneti odluka o referentnoj kamatnoj stopi održaće se 13. marta 2025. godine.