Mozak naglo stari u tri životna doba – Šta možete da uradite da to ublažite?
Objavljeno 14/01/2026
0
43 Views
Do sredine pedesetih godina uobičajeno je da se nađete kako stojite usred sobe pitajući se zašto ste uopšte došli ovde. Iako su takvi propusti u pamćenju uobičajeni, nova kineska studija je otkrila da postoje tri ključna uzrasta u kojima kognitivni pad postaje izraženiji kod svih nas, piše britanski Telegraf.
Ovi oštri skokovi, primećeni u 57, 70, i 78. godini, znatno su veći kod nekih ljudi, a razlog je veoma jednostavan – način života, piše časopis Nature Aging. Studija je merila nivoe 13 proteina u mozgu povezanih sa ubrzanim starenjem i neurodegenerativnim bolestima. Zanimljivo je da su vrhunci pada povezani sa velikim životnim promenama, od hormonskih padova u srednjim godinama do uticaja penzionisanja.
Ali, to ne znači da je njihov uticaj van naše kontrole. Profesorka Barbara DŽ. Sahakijan sa Univerziteta u Kembridžu i koautorka knjige „Brain Boost“ objašnjava studiju: Ove ključne godine u studiji su kada počinjemo da vidimo značajne promene u mozgu.
Sa 57 godina, reč je o tome koliko smo dobro upravljali fizičkim promenama koje dolaze sa srednjim godinama i menopauzom; sa 70 godina, reč je o tome koliko smo dobro održavali stimulaciju mozga u periodu pre i posle penzionisanja; a sa 78 godina, radi se o nivoima tih ‘kognitivnih rezervi’, koje smo izgradili izazivajući sebe da radimo teške stvari“.
Baš kao što upravljamo svojim holesterolom mnogo pre nego što izazove srčani udar, usvajanjem promena načina života najmanje 10 godina pre ovih vrhunaca opisanih u studiji, možemo da promenimo svoju budućnost. To je ključna poruka, dodaje Sahakijan.
Ukratko, za zdravlje mozga, moramo delovati sada i planirati unapred.
Do 57. godine, mozak počinje da se smanjuje, proces koji počinje već u 30-im godinama. Smanjenje zapremine mozga tada postaje očigledno zbog smanjenja bele mase – mreže nervnih vlakana, koja omogućava komunikaciju između različitih regiona mozga. Jednostavno rečeno, vaš „širokopojasni“ internet se usporava.
Ovaj prirodni pad dodatno pogoršava povećanje telesne težine u srednjim godinama. Dr Sabin Donai, lekarka specijalizovana za dugovečnost, kaže da prekomerna težina utiče na funkciju mozga na više načina. Povezana je sa smanjenim protokom krvi, što smanjuje hranljive materije i esencijalne masti koje su mozgu potrebne, i nakupljanjem otpadnih proizvoda koji se ne uklanjaju.
Telesne masti su takođe zapaljenske. Gojaznost je povezana sa oksidativnim stresom, onim nestabilnim atomima kiseonika koji oštećuju ćelije, uključujući neurone.
Nedavna istraživanja takođe sugerišu da visok holesterol može da poveća rizik od demencije, pa je važno redovno ga proveravati.


Dobrodošli na portal “IzPrveRuke”. Korišćenjem bilo kog dela portala i/ili aplikacije automatski prihvatate aktuelne Uslove korišćenja. Prihvatanjem Uslova korišćenja dajete svoj bezuslovni i neopozivi pristanak da ćete ih se pridržavati prilikom korišćenja portala.