Četvrti paket sankcija Evropske unije čiji jedan deo se odnosi na zabranu transakcija sa kompanijama van EU, koje su u većinskom vlasništvu 12 ruskih kompanija, među kojima je i Gaspromnjeft, kao što se i pretpostavljalo, preti da najteže pogodi Srbiju.
Upozorenje da će Srbiji efektivno biti obustavljena isporuka sirove nafte, zato što je Gaspromnjeft vlasnik 56 % NIS-a pokazalo se opravdanim. Hrvatska kompanija JANAF (Jadranski naftovod), koja upravlja terminalom za prijem tankera u Omišlju odakle kreće naftovod do rafinerije u Pančevu, saopštila je da odluka Evropskog saveta od 15. marta obuhvata ugovor o transportu sirove nafte, koji je JANAF sklopio sa kompanijom NIS a.d. za razdoblje od 1. januara do 31. decembra 2022. godine.
„Navedenim ugovorom su rezervisani transportni kapaciteti JANAF-a po načelu ‘puno za prazno’ u ukupnoj količini od 3,2 miliona tona plus minus 10 % tona nafte, te se isti, ukoliko ne dođe do promena, neće moći realizovati od 15. maja 2022. godine, sve dok navedene mere ograničavanja budu na snazi“, stoji u saopštenju JANAF-a.
Ministarstvo rudarstva i energetike saopštilo je da je obezbeđivanje stabilnog snabdevanja naftnim derivatima prioritet za Ministarstvo, koje analizira sve varijante i rešenja za obezbeđivanje sigurnog snabdevanja domaćeg tržišta u slučaju prekida isporuke sirove nafte Naftnoj industriji Srbije Jadranskim naftovodom (JANAF).
„Trenutno se analiziraju mogući pravci snabdevanja sirovom naftom i naftnim derivatima iz terminala i rafinerija u okruženju, kao i raspoložive pravne, poslovne, logističke i tehničke mogućnosti za uvoz sirove nafte i derivata uključujući putem cevovoda, železnicom, cisternama i rečnim transportom, odnosno kroz luke. Takođe se sagledavaju efekti promena u načinu snabdevanja na rad domaćih rafinerijskih kapaciteta, mogućnosti korišćenja domaće nafte i povećanja rezervi nafte i derivata u skladištima, kako bi se što adekvatnije odgovorilo na moguće prekide isporuke naftovodom JANAF. Pored toga, biće sagledane sve mogućnosti da se snabdevanje JANAF-om produži, uz preduzimanje mera za stvaranje rezervi za premošćavanje mogućih poremećaja“, navelo je Ministarstvo.
Dakle, traže se rešenja da se nafta doturi do rafinerije u Pančevu alternativnim putem, mada smo okruženi članicama EU ili da učinimo da se sankcije na nas ne odnose.
Pre desetak dana naši zvaničnici su izjavili da sa predstavnicima EU pregovaraju o izuzeću iz ovog paketa sankcija, ali do sada se očigledno nije daleko stiglo na tom polju.
Mihailo Gajić, ekonomista Libeka, ističe da je apsurdno to što nafta koja dolazi naftovodom u NIS najvećim delom i nije ruska nego iz Iraka.
„Bez nafte rafinerija ne može da funkcioniše, a tu je pitanje i Petrohemije. Ako rafinerija ne radi, to bi uticalo na smanjenje BDP-a Srbije za oko 2 %. A tu je i pitanje subvencija države, koje bi bile neophodne funkcionisanja Petrohemije. A najveći problem nas očekuje na leto kada budemo pregovarali o gasu“, upozorava Gajić.
Ukoliko za ovih mesec i po dana ne bismo našli rešenje o snabdevanju naftom, posledice za građane i privredu ne bi bile zanemarljive.
„Ako se ne nađe rešenje verovatno bi došlo do poskupljenja, a i problem je naći toliko goriva u regionu. Prvo pitanje je da li bi bilo dovoljno goriva. Drugo pitanje je koliko bi koštalo. A verovatno bi došlo i do šverca“, napominje on.
Neke opcije za snabdevanje sirovom naftom mogle bi biti preko Albanije i Kosova cisternama, što bi prema Gajićevim rečima znatno skuplje od transporta gasovodom.
„Znam da naši traže izuzeće od ove odluke za Zapadni Balkan, jer ovo neće pogoditi samo nas već i Bosnu i Hercegovinu. U delu establišmenta EU postoji razumevanje za našu situaciju, ali pitanje je da li to može da prođe „jastrebove“ u Uniji. Ta odluka je jako brzo doneta i verujem da su oni gledali samo kako će njih da pogodi i da im na pamet nije palo da li će na nekog drugog uticati sankcije. Sada je teže promeniti odluku i zato je trebalo da imamo čoveka tamo koji će reagovati čim se pojavio predlog“, ističe Gajić dodajući da je svakom slučaju licemerno da kompanije iz EU mogu da uvoze gas i naftu iz Rusije, a mi ne možemo.
Gajić pak misli da za nas kao zemlju van EU ovo ne važi i da možemo eventualno da dobijemo oštru izjavu nekog od zvaničnika.
Takođe se razmatrala opcija nacionalizacije NIS-a, pa da se onda nakon rata i sankcija obavi restitucija.
Na kraju, sasvim izvodljiv način mogao bi biti dokapitalizacija, tako što bi NIS emitovao akcije koje bi kupila država čime bi se smanjio udeo Gaspromnjefta ispod 50 %.
Inače, u NIS-u Gaspromnjeft je vlasnik 56,15 %, Republika Srbija 29,87 %, i ostali mali akcionari.
NIS skoro sve uvozne količine sirove nafte dobija preko JANAF-a. Prošle godine NIS je iscrpeo 817.000 tona domaće nafte, a ukupno je preradio 3,95 miliona tona sirove nafte.
Tržište motornih goriva u Srbiji prošle godine iznosilo je 2,6 miliona tona, od ćega je tri četvrtine snabdeo NIS. U maloprodaji NIS je držao 44 % tržišta, a ostatak je prodao pumpama u veleprodaji.
I. S.