Connect with us

Aktuelno

Maskirani huligani u Zadru pretukli članove delegacije Crvene zvezde – Detalji napada

Printskrin

Košarkaški klub Crvena zvezda saopštio je večeras da su dva odvojena incidenta u Zadru, bez ikakvog razloga, napadnuti član UO kluba, zajedno sa još jednim prijateljem kluba sa kojim je bio društvu, kao i dva člana novinarske ekipe koja je sa delegacijom stigla iz Barselone.

Kako se navodi, svi su u napadu od strane brojnih maskiranih huligana pretučeni i tom prilikom doživeli su povrede.

„Kao klub zahtevamo hitnu reakciju nadležnih organa, na prvom mestu hrvatske policije i službi bezbednosti kao i privođenje napadača, jer je prosto neverovatno da se napadaju ljudi koji su u Zadar stigli kao deo delegacije našeg kluba, koji nisu imali nikakva obeležja našeg kluba na sebi, niti su na bilo koji način provocirali bilo koga“, ističu iz Zvezde.

Posebno je simptomatično da mi kao klub iz Beograda već imamo informacije da oba napada povezuje ista osoba (vozač taksija), koji je sa aerodroma prevozio i novinarsku ekipu, i člana našeg Upravnog odbora, navode iz Zvezde.

„Zbog svega navedenog, a moguće i kao posledica otvorenog pisma navijača Zadra koje je potpuno nepotrebno podiglo tenziju, kao i svega što se dešava tokom subote u Zadru, KK Crvena zvezda je zatražio da se utakmica u nedelju igra bez prisustva publike – jer nam uvertira od subote, kada je bez ikakvog razloga počeo svojevrsni lov na ljude iz delegacije našeg kluba, nagoveštava da uslovi za odigravanje utakmice neće biti regularni“, zaključuje se u saopštenju.


„Gde ste, četnici“: Ovako je došlo do napada u Zadru – „lovili“ Srbe kao životinje

Košarkaški region bruji o skandalu u Zadru, gde su hrvatski huligani napali člana delegacije KK Crvena zvezda i dvojicu srpskih novinara.

Prema navodima srpskih medija sa lica mesta, srpska ekspedicija bila je „pikirana“ još prilikom sletanja na aerodromu.

Potom je došlo do dva vezana napada na dva različita mesta, a navodi se da je ovaj pir detaljno isplaniran i da su „Srbe lovili po Zadru kao životinje“.

Najpre su huligani oko 18.30 došli do hotela gde su smešteni novinari i sačekali ih da izađu.

Maskirani napadači prišli su im rečima „Gde ste četnici?“ i počeli da ih tuku naoružani palicama.

Pritom su im naneli ozbiljne povrede, o čemu smo već pisali.

Potom se na drugoj lokaciji desio novi napad, kada je meta bio član Upravnog odbora Crvene zvezde koji je bio u društvu prijatelja.

Žrtve su neko vreme provele u bolnici, a onda i u policiji, gde su dali izjave.

Postoje indicije da je taksista, koji je vozio novinare do hotela „odao“ njihovu lokaciju napadačima, te će i on biti ispitan.

Continue Reading
Advertisement akcija ams


e arhiva
Click to comment

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Aktuelno

Potreba pravne regulacije veštačke inteligencije – Regulacija Evropske unije o veštačkoj inteligenciji

Foto: Pexels
U eri ubrzanog tehnološkog razvoja, veštačka inteligencija (AI) postaje neizostavan deo svakodnevnice, nezaustavljivo prodirući gotovo u sve oblasti naših života, preko biznisa,  obrazovanja, zabave, transporta, medicine i mnoge druge. Ova oblast računarske nauke, koja obuhvata mašinsko učenje, duboko učenje i druge tehnologije, donosi sa sobom inovacije i efikasnost, ali i kompleksne izazove. Rapidan napredak AI sistema zahteva da se postave mnoga pitanja u vezi etike, privatnosti i sigurnosti. Sa sveprisutnim rizicima, od potencijalno opasnih algoritamskih odluka, do pretnji privatnosti, zakonsko regulisanje ove oblasti postaje imperativno.
 
Predložena Regulacija Evropske unije o veštačkoj inteligenciji (EU AI Act), koju je prvi put predstavila Evropska komisija još 2021. godine, mogla bi da ima značajan uticaj na razvoj i upotrebu veštačke inteligencije unutar EU. Ovaj akt koji reguliše razvoj, upotrebu i korišćenje veštačke inteligencije biće obavezujuć pravni okvir za sve kompanije sa sedištem u zemljama članicama EU koje razvijaju i poseduju AI sisteme. Iste obaveze postojaće i za sve drudge entitete iz trećih zemalja koji uvode AI sisteme na tržište EU. Trostrani pregovori između Saveta EU, Evropskog parlamenta i Evropske komisije, s ciljem finalizacije teksta EU AI Act, sada su u odmakloj fazi, a namera je postizanje sporazuma pre kraja ove godine.

Foto: Pexels

 
Paralelno sa regulativnim napretkom EU, širok spektar inicijativa za donošenje međunarodnih regulativa je u fazi razvoja. Lideri zemalja G7 su u maju ove godine postigli sporazum da uspostave Hiroshima AI Process, pozivajući na stvaranje međunarodnih smernica koje će regulisati upotrebu generativne veštačke inteligencije do kraja 2023. godine. Istovremeno, Savet Evrope razmatra tekst  Konvencije o veštačkoj inteligenciji i ljudskim pravima, demokratiji i vladavini prava, za koji se očekuje da bude završen početkom 2024. godine.
 
Iako postoji globalni konsenzus o potrebi regulisanja veštačke inteligencije, još uvek nema saglasnosti o načinu na koji to treba postići. Kako različite regulative o veštačkoj inteligenciji ne bi ostale samo slovo na papiru, od ključne je važnosti da njihov pristup regulisanju ove oblasti bude usklađen.
 
Iza zatvorenih vrata, tehnološki divovi lobiraju kod nadležnih organa EU da napredni sistemi veštačke inteligencije ne budu obuhvaćeni pravnim regulativama. Većina naprednih sistema veštačke inteligencije, poznatih kao ‘foundation models’, poput ChatGPT, uglavnom se razvijaju od strane najvećih tehnoloških kompanija, kao što su Google i Microsoft. Ove kompanije koje imaju gotovo monopol u oblasti veštačke inteligencije, dodatno učvršćuju svoj primat kroz partnerske odnose sa ‘start-ap’ kompanijama, ulažući milijarde dolara u njih. Primer ovakvih simbioza su uspostavljena saradnja između Amazona i Anthropic ili Microsofta i OpenAI.

Foto: Pexels / Da li je AI pretnja ili ne?

 
Usvajanje regulativa poput EU AI Act predstavlja značajan korak ka stvaranju balansa između tehnoloških inovacija i očuvanja osnovnih vrednosti koje čine temelj ljudskog društva. Iako su postojali nesporazumi između najuticajnijih članica EU, Nemačke, Francuske i Italije, čini se da su ove zemlje postigle saglasnost vezi sa načinom regulisanja veštačke inteligencije. Postalo je očigledno da je neophodno usvojiti sveobuhvatnu regulativu koja će normirati brojne izazove i rizike koje veštačka inteligenija donosi. Pred EU je prilika da pokaže liderstvo na globalnom nivou i postane pionir u zakonskom uređenju dinamične oblasti razvoja veštačke inteligencije.
 
Autor: Nemanja Injac, advokat
Advokatska kancelarija Injac | Ilić

Continue Reading

Sponzorisano

Sponzorisano

Oznake

Istaknuto na YouTube

U trendu