Connect with us

Aktuelno

Maltretirao ih je i ranije, sada je pretukao radnicu hotela – Poznati voditelj se oglasio, želi da svi bojkotuju vlasnika

Pixabay

Nemili događaj u Bosni uznemirio je javnost. Glumac Dragan Marinković Maca uputio je apel da se pruži svaka vrsta podrške dvojci koja je doživela nasilje, ali i sabotira hotel u kome je došlo do prebijanja nje.

Jezivo nasilje koje se pre nekoliko dana dogodilo u jednom hotelu u Bosni i Hercegovini, kada je vlasnik objekta pretukao radnicu jer je tražila svoju platu, zgrozilo je čitav region, a sada se javnosti obratio i glumac i voditelj Dragan Marinković Maca.

Maca je objavio fotografiju nesrećne devojke E. K. (28) koju je vlasnik hotela pretukao.

– Ovako izgleda radnica hotela kada se usudi da zatraži isplatu mizerne plate koju je pošteno zaradila.

Povrede joj je nanio “ veliki gazda“ Amir  DŽafić Šta možemo mi učiniti? Možemo mnogo toga.

Pozivam svoje, pre svega, sugrađanke da pokažu bar mrvu ženske solidarnosti pa u što širem luku zaobilaze ovu kuću strave gde su radnici na sve moguće načine maltletirani. Imam informacije da je „veliki gazda“, babin sin (tatin sin), i ranije fizički nasrtao i pretio batinama radnicima hotela. Pozivam sve ustanove i institucije da otkažu sve ugovore sa hotelom. Pozivam sve buduće mladence da ne organizuju svadbena slavlja u hotelu. Ako bismo svi rekli “ ne“ ovoj kući strave A. DŽ. bi stavio ključ u bravu. Pokažimo bar ovaj put empatiju i solidarnost prema svima koji trpe sve vrste poniženja za mizernu platu koju zarađuju kod robovlasnika. Ako i posle ovog ulizice budu išle u ovaj objekat onda smo k’o društvo kompletno smeće i treba nam samo dobar zemljotres da nas sravni sa zemljom. To će biti ujedno poruka i poslodavcima da mogu kako hoće, ali ne mogu dokle hoće. Pitam se šta radi naše jablčaničko udruženje žena „Most“, koje inače izleće iz paštete kada je god neka manifestacija? Gde je sad “ žena za ženu“? Da li to ima veze sa strankom koja je uvek „pazila“ i DŽafića i udruženje? – napisao je voditelj i glumac na svom profilu.

 

 

 

 

Continue Reading
Advertisement akcija ams


e arhiva
Click to comment

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Aktuelno

Potreba pravne regulacije veštačke inteligencije – Regulacija Evropske unije o veštačkoj inteligenciji

Foto: Pexels
U eri ubrzanog tehnološkog razvoja, veštačka inteligencija (AI) postaje neizostavan deo svakodnevnice, nezaustavljivo prodirući gotovo u sve oblasti naših života, preko biznisa,  obrazovanja, zabave, transporta, medicine i mnoge druge. Ova oblast računarske nauke, koja obuhvata mašinsko učenje, duboko učenje i druge tehnologije, donosi sa sobom inovacije i efikasnost, ali i kompleksne izazove. Rapidan napredak AI sistema zahteva da se postave mnoga pitanja u vezi etike, privatnosti i sigurnosti. Sa sveprisutnim rizicima, od potencijalno opasnih algoritamskih odluka, do pretnji privatnosti, zakonsko regulisanje ove oblasti postaje imperativno.
 
Predložena Regulacija Evropske unije o veštačkoj inteligenciji (EU AI Act), koju je prvi put predstavila Evropska komisija još 2021. godine, mogla bi da ima značajan uticaj na razvoj i upotrebu veštačke inteligencije unutar EU. Ovaj akt koji reguliše razvoj, upotrebu i korišćenje veštačke inteligencije biće obavezujuć pravni okvir za sve kompanije sa sedištem u zemljama članicama EU koje razvijaju i poseduju AI sisteme. Iste obaveze postojaće i za sve drudge entitete iz trećih zemalja koji uvode AI sisteme na tržište EU. Trostrani pregovori između Saveta EU, Evropskog parlamenta i Evropske komisije, s ciljem finalizacije teksta EU AI Act, sada su u odmakloj fazi, a namera je postizanje sporazuma pre kraja ove godine.

Foto: Pexels

 
Paralelno sa regulativnim napretkom EU, širok spektar inicijativa za donošenje međunarodnih regulativa je u fazi razvoja. Lideri zemalja G7 su u maju ove godine postigli sporazum da uspostave Hiroshima AI Process, pozivajući na stvaranje međunarodnih smernica koje će regulisati upotrebu generativne veštačke inteligencije do kraja 2023. godine. Istovremeno, Savet Evrope razmatra tekst  Konvencije o veštačkoj inteligenciji i ljudskim pravima, demokratiji i vladavini prava, za koji se očekuje da bude završen početkom 2024. godine.
 
Iako postoji globalni konsenzus o potrebi regulisanja veštačke inteligencije, još uvek nema saglasnosti o načinu na koji to treba postići. Kako različite regulative o veštačkoj inteligenciji ne bi ostale samo slovo na papiru, od ključne je važnosti da njihov pristup regulisanju ove oblasti bude usklađen.
 
Iza zatvorenih vrata, tehnološki divovi lobiraju kod nadležnih organa EU da napredni sistemi veštačke inteligencije ne budu obuhvaćeni pravnim regulativama. Većina naprednih sistema veštačke inteligencije, poznatih kao ‘foundation models’, poput ChatGPT, uglavnom se razvijaju od strane najvećih tehnoloških kompanija, kao što su Google i Microsoft. Ove kompanije koje imaju gotovo monopol u oblasti veštačke inteligencije, dodatno učvršćuju svoj primat kroz partnerske odnose sa ‘start-ap’ kompanijama, ulažući milijarde dolara u njih. Primer ovakvih simbioza su uspostavljena saradnja između Amazona i Anthropic ili Microsofta i OpenAI.

Foto: Pexels / Da li je AI pretnja ili ne?

 
Usvajanje regulativa poput EU AI Act predstavlja značajan korak ka stvaranju balansa između tehnoloških inovacija i očuvanja osnovnih vrednosti koje čine temelj ljudskog društva. Iako su postojali nesporazumi između najuticajnijih članica EU, Nemačke, Francuske i Italije, čini se da su ove zemlje postigle saglasnost vezi sa načinom regulisanja veštačke inteligencije. Postalo je očigledno da je neophodno usvojiti sveobuhvatnu regulativu koja će normirati brojne izazove i rizike koje veštačka inteligenija donosi. Pred EU je prilika da pokaže liderstvo na globalnom nivou i postane pionir u zakonskom uređenju dinamične oblasti razvoja veštačke inteligencije.
 
Autor: Nemanja Injac, advokat
Advokatska kancelarija Injac | Ilić

Continue Reading

Sponzorisano

Sponzorisano

Oznake

Istaknuto na YouTube

U trendu