Connect with us

Informacione Tehnologije

Istraživanje pokazalo da ChatGPT pokazuje značajnu levičarsku pristranost

Pixabay

Popularni AI chatbot ChatGPT pokazuje značajnu i sistematsku levičarsku pristrasnost, otkrili su britanski istraživači. Prema novoj studiji Univerziteta Istočne Anglije, ovo uključuje favorizovanje Britanske Laburističke partije i Demokratske partije predsednika Džoa Bajdena u SAD.

Zabrinutost zbog ugrađene političke pristrasnosti u ChatGPT-u ranije su izrazili SpaceX i vlasnik Tesle Ilon Maks (Elon Musk), ali naučnici su rekli da je ovo prva studija velikih razmera koja je pronašla dokaze o bilo kakvom favorizovanju, prenosi Sky News.

Glavni autor studije, dr Fabio Motoki, upozorio je da bi rezultati mogli imati implikacije na predstojeće izbore sa obe strane Atlantika s obzirom na sve veću javnu upotrebu platforme OpenAI.

– Svaka pristrasnost na ovakvoj platformi je zabrinjavajuća. Ako je pristrasnost bila desničarska, trebali bismo biti jednako zabrinuti. Ponekad ljudi zaborave da su ovi modeli AI samo mašine. Oni pružaju veoma uverljive, svarljive sažetke onoga što tražite, čak i ako su potpuno pogrešni. A ako ga pitate „da li ste neutralni“, on će reći „oh, jesam.“ Baš kao što mediji, internet i društveni mediji mogu uticati na javnost, ovo bi takođe moglo biti veoma štetno – objasnio je Motoki.

Kako se ChatGPT testira na pristrasnost?

Od chat bota, koji generiše odgovore na upite koje je uneo korisnik, zatraženo je da se lažno predstavlja za ljude iz celog političkog spektra dok odgovara na desetine ideoloških pitanja.

Ovi stavovi i pitanja kretali su se od radikalnih do neutralnih, pri čemu je svakom „pojedincu“ data mogućnost da izabere četiri odgovora na svaku izjavu: slažem se, potpuno se slažem, ne slažem se ili se potpuno ne slažem.

Njegovi odgovori su upoređeni sa „normalnim“ odgovorima koje je dao na ista pitanja, što je omogućilo istraživačima da uporede koliko su oni povezani sa određenim političkim stavom.

Svako od 60 pitanja postavljeno je 100 puta da bi se objasnila potencijalna nasumična pojava veštačke inteligencije, a ovi višestruki odgovori su dalje analizirani na znake pristrasnosti.

Motoki je to opisao kao pokušaj da se simulira istraživanje stvarne ljudske populacije, čiji odgovori takođe mogu varirati u zavisnosti od toga kada ih pitaju.

Šta uzrokuje da ChatGPT daje pristrasne odgovore?

ChatGPT dobija ogromnu količinu tekstualnih podataka sa celog interneta i šire. Istraživači su rekli da ovaj skup podataka može imati pristrasnosti u sebi, što utiče na odgovore chatbot-a.

Drugi potencijalni izvor može biti algoritam ili način na koji je obučen da reaguje. Istraživači kažu da bi ovo moglo da pojača sve postojeće predrasude u podacima kojima se hrani.

Metod analize će biti objavljen kao besplatan alat za ljude da provere pristrasnost u odgovorima na ChatGPT.

– Nadamo se da će naš metod pomoći u testiranju i regulisanju ovih tehnologija koje se brzo razvijaju – rekao je za Sky News drugi koautor Pinho Neto.

Nalazi su objavljeni u časopisu Public Choice.

Continue Reading
Advertisement akcija ams


e arhiva
Click to comment

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Aktuelno

Potreba pravne regulacije veštačke inteligencije – Regulacija Evropske unije o veštačkoj inteligenciji

Foto: Pexels
U eri ubrzanog tehnološkog razvoja, veštačka inteligencija (AI) postaje neizostavan deo svakodnevnice, nezaustavljivo prodirući gotovo u sve oblasti naših života, preko biznisa,  obrazovanja, zabave, transporta, medicine i mnoge druge. Ova oblast računarske nauke, koja obuhvata mašinsko učenje, duboko učenje i druge tehnologije, donosi sa sobom inovacije i efikasnost, ali i kompleksne izazove. Rapidan napredak AI sistema zahteva da se postave mnoga pitanja u vezi etike, privatnosti i sigurnosti. Sa sveprisutnim rizicima, od potencijalno opasnih algoritamskih odluka, do pretnji privatnosti, zakonsko regulisanje ove oblasti postaje imperativno.
 
Predložena Regulacija Evropske unije o veštačkoj inteligenciji (EU AI Act), koju je prvi put predstavila Evropska komisija još 2021. godine, mogla bi da ima značajan uticaj na razvoj i upotrebu veštačke inteligencije unutar EU. Ovaj akt koji reguliše razvoj, upotrebu i korišćenje veštačke inteligencije biće obavezujuć pravni okvir za sve kompanije sa sedištem u zemljama članicama EU koje razvijaju i poseduju AI sisteme. Iste obaveze postojaće i za sve drudge entitete iz trećih zemalja koji uvode AI sisteme na tržište EU. Trostrani pregovori između Saveta EU, Evropskog parlamenta i Evropske komisije, s ciljem finalizacije teksta EU AI Act, sada su u odmakloj fazi, a namera je postizanje sporazuma pre kraja ove godine.

Foto: Pexels

 
Paralelno sa regulativnim napretkom EU, širok spektar inicijativa za donošenje međunarodnih regulativa je u fazi razvoja. Lideri zemalja G7 su u maju ove godine postigli sporazum da uspostave Hiroshima AI Process, pozivajući na stvaranje međunarodnih smernica koje će regulisati upotrebu generativne veštačke inteligencije do kraja 2023. godine. Istovremeno, Savet Evrope razmatra tekst  Konvencije o veštačkoj inteligenciji i ljudskim pravima, demokratiji i vladavini prava, za koji se očekuje da bude završen početkom 2024. godine.
 
Iako postoji globalni konsenzus o potrebi regulisanja veštačke inteligencije, još uvek nema saglasnosti o načinu na koji to treba postići. Kako različite regulative o veštačkoj inteligenciji ne bi ostale samo slovo na papiru, od ključne je važnosti da njihov pristup regulisanju ove oblasti bude usklađen.
 
Iza zatvorenih vrata, tehnološki divovi lobiraju kod nadležnih organa EU da napredni sistemi veštačke inteligencije ne budu obuhvaćeni pravnim regulativama. Većina naprednih sistema veštačke inteligencije, poznatih kao ‘foundation models’, poput ChatGPT, uglavnom se razvijaju od strane najvećih tehnoloških kompanija, kao što su Google i Microsoft. Ove kompanije koje imaju gotovo monopol u oblasti veštačke inteligencije, dodatno učvršćuju svoj primat kroz partnerske odnose sa ‘start-ap’ kompanijama, ulažući milijarde dolara u njih. Primer ovakvih simbioza su uspostavljena saradnja između Amazona i Anthropic ili Microsofta i OpenAI.

Foto: Pexels / Da li je AI pretnja ili ne?

 
Usvajanje regulativa poput EU AI Act predstavlja značajan korak ka stvaranju balansa između tehnoloških inovacija i očuvanja osnovnih vrednosti koje čine temelj ljudskog društva. Iako su postojali nesporazumi između najuticajnijih članica EU, Nemačke, Francuske i Italije, čini se da su ove zemlje postigle saglasnost vezi sa načinom regulisanja veštačke inteligencije. Postalo je očigledno da je neophodno usvojiti sveobuhvatnu regulativu koja će normirati brojne izazove i rizike koje veštačka inteligenija donosi. Pred EU je prilika da pokaže liderstvo na globalnom nivou i postane pionir u zakonskom uređenju dinamične oblasti razvoja veštačke inteligencije.
 
Autor: Nemanja Injac, advokat
Advokatska kancelarija Injac | Ilić

Continue Reading

Sponzorisano

Sponzorisano

Oznake

Istaknuto na YouTube

U trendu