Fiskalni savet: Troškovi EKSPO-a mogli bi doći do 3,4 milijardi evra
Objavljeno 09/06/2026
0
U analizi se navodi da strategija predviđa umeren fiskalni deficit od tri odsto BDP u 2026. i 2027. godini, odnosno 2,5 odsto BDP u periodu 2028–2029, što bi, uz očekivani privredni rast, dovelo do postepenog smanjenja javnog duga sa 44,7 odsto BDP na kraju 2025. na 43,9 odsto do kraja 2029. godine.
Fiskalni savet ocenjuje da su takvi nivoi deficita i duga održivi i da obezbeđuju fiskalni prostor za reagovanje u slučaju kriza, ali ističe da je strategija manje uverljiva kao dokument koji pokazuje kako će se rešavati razvojni i strukturni izazovi.
Upozorava se da javne finansije jesu stabilne, ali da su u strategiji prikazane povoljnije nego u stvarnosti, posebno zbog neuzimanja u obzir efekata državnih garancija za zaduživanje javnih energetskih preduzeća, pre svega EPS-a.
Kao rizik se navodi i neizvesno rešavanje sudbine Naftne industrije Srbije (NIS), uz podsećanje da je budžetom za 2026. rezervisano oko 1,4 milijarde evra za otkup vlasničkog udela, što bi moglo uticati na rast javnog duga.
Fiskalni savet ukazuje i da se Srbija zadužuje po kamatnim stopama gotovo dvostruko višim od proseka EU, zbog čega i pored nižeg javnog duga izdvaja sličan udeo BDP za kamate – 1,9 odsto prema 2,1 odsto u EU.
„Sve pomenuto ne dovodi u pitanje opštu ocenu stabilnosti javnih finansija Srbije, ali pokazuje da je manevarski prostor fiskalne politike u srednjem roku uži nego što se u strategiji sugeriše“, navodi se u analizi.
U delu koji se odnosi na energetiku i cene goriva, Fiskalni savet ocenjuje da je privremeno smanjenje akciza na naftne derivate načelno opravdano ako bude kratkog trajanja, kao odgovor na rast svetskih cena nafte.
Vlada Srbije je od sredine marta privremeno smanjila akcize za 20 do 25 odsto, nakon što je cena nafte na svetskom tržištu porasla sa oko 60 na više od 100 dolara po barelu.
Prema oceni Fiskalnog saveta, ta mera je ublažila udar na građane i privredu i prihvatljiva je ako se cene brzo stabilizuju, ali bi u slučaju produženja do kraja godine trošak mogao porasti sa oko 100 miliona evra na više od 300 miliona evra.
U analizi se navodi i da su plate u javnom sektoru i penzije i dalje u skladu sa fiskalnim pravilima, bez vanrednih povećanja koja bi ugrozila stabilnost budžeta.
Međutim, otvaraju se pitanja u sektoru odbrane i bezbednosti, posebno u vezi sa fiskalnim efektima uvođenja redovnog vojnog roka, kao i u oblasti održavanja putne mreže, gde se potrebe „Puteva Srbije“ ocenjuju kao potcenjene.
Fiskalni savet upozorava i na rizike povezane sa planiranom fleksibilizacijom pravila o zapošljavanju u javnom sektoru, koje bi moglo da zameni postojeće ograničenje od 70 odsto popune radnih mesta nakon odlaska u penziju.
U delu koji se odnosi na investicije navodi se da javne investicije ostaju visoke, ali da strategija ne prikazuje dovoljno jasno prioritete, dok se značajan deo investicionog ciklusa vezuje za EKSPO 2027 i program „Skok u budućnost“.
Fiskalni savet ponavlja procenu da bi ukupni troškovi EKSPO i pratećih projekata mogli dostići 3,4 milijarde evra, uz napomenu da se procene pojedinih projekata često menjaju bez jasnog obrazloženja.
U delu makroekonomskih projekcija navodi se da se očekuje ubrzanje privrednog rasta na 3,5 do 3,7 odsto u 2028. i 2029, uz privremeni rast od 4,5 odsto u 2027. godini zbog EKSPO-a.
Inflacija bi, prema strategiji, ubrzala u drugoj polovini 2026. i početkom 2027, a zatim se postepeno vratila ka cilju Narodne banke Srbije od tri odsto do 2029. godine.
Fiskalni savet ocenjuje da su te projekcije inflacije realistične, ali upozorava da povratak na ciljani nivo neće biti automatski.
U delu koji se odnosi na energetiku, analizira se i uticaj CBAM mehanizma EU, uz ocenu da je njegov efekat na elektroenergetski sektor potcenjen, jer se u strategiji procenjuje na oko 20 miliona evra godišnje, dok su nezavisne procene znatno više.
Navodi se i da je izvoz električne energije iz Srbije u prva četiri meseca 2026. gotovo prepolovljen, što se povezuje sa gubitkom konkurentnosti proizvodnje zasnovane na lignitu.
Fiskalni savet ponavlja da tekuća budžetska rezerva treba da bude strogo ograničena i namenjena samo za nepredviđene rashode, uz ocenu da se u praksi često koristi i za druge politike.
Zbog toga se preporučuje smanjenje dozvoljenog obima budžetske rezerve sa 4 odsto budžetskih prihoda, uz jaču kontrolu i transparentnost njenog korišćenja.


Dobrodošli na portal “IzPrveRuke”. Korišćenjem bilo kog dela portala i/ili aplikacije automatski prihvatate aktuelne Uslove korišćenja. Prihvatanjem Uslova korišćenja dajete svoj bezuslovni i neopozivi pristanak da ćete ih se pridržavati prilikom korišćenja portala.