Magazin
Doktori su objasnili zašto muškarci teže podnose prehladu od žena

Da li su vam poznati vicevi o muškarcu koji sa temperaturom od 36,7, leži iscrpljen u krevetu i „rastaje se od života“? Doktori (i žene) su odavno primetili da muškarci imaju tendenciju da se više žale na prehladu od žena. Ovaj fenomen čak ima i ime: „muški grip“. Ili možda ovo ipak nije vic? Doktori su objasnili zašto muškarci teže podnose prehladu od žena i naveli tri moguća razloga.
Evolucija je „prištedela“ na muškom imunitetu
Muškarcima koji imaju prehladu sa blago povećanom temperaturom, je stvarno teže nego ženama, oni zaista više pate i teže podnose prehladu, kaže doktor Mark Gadžijan, za portal RBK. On ovo objašnjava „evolucionom štednjom“. Prema teoriji koju je iznela grupa naučnika sa Univerziteta u Kembridžu, evolucija je „štedela“, odnosno ograničila jačinu imunog sistema muškaraca, rekao je Gadžijan.
„Razlog za „štednju“ na imunitetu je težnja muškaraca ka riziku. Oni su hiljadama godina ginuli u lovu i ratu i nisu se posebno trudili da u miru dožive starost. Možda evolucija nije nagradila muškarce jakim imunitetom jer nema smisla štititi one koji stalno rizikuju svoje živote,“ smatra doktor.
Muškarci manje brinu o svom zdravlju
Takođe, prema rečima lekara, još jedan razlog za teže podnošenje prehlade može biti i činjenica da su muškarci mnogo manje vode računa sopstvenom zdravlju i higijeni. Pored evoluitivnih i fizioloških razloga, ovo može dodatno doprineti težem toku bolesti.
„Prema statistikama, muškarci pomoć traže kasnije. To može dovesti do komplikacija tokom bolesti. Muški imuni sistem daje jači imuni odgovor, odnosno angažuje više imunih ćelija da se bore protiv virusa. Zbog toga je bol kod muškaraca izraženiji.“
Biološke razlike
Za prethodnu teoriju, doktor Mark Gadžijan ne tvrdi da je apsolutna istina, međutim, tokom istraživanja se pokazalo da ćelije imunog sistema muškaraca i žena različito reaguju na viruse. Kada se radi o prehladi, ovde pol može imati uticaj na tok bolesti, smatra i doktor Kim Templeton, sa Univerzitske bolnice u Kanzasu, koja je sprovela opsežna istraživanja o uticaju polnih razlika na zdravlje.
„Ženski polni hormon estrogen usporava brzinu razmnožavanja virusa“, kaže Templton. Ovo može umanjiti simptome a virus gripa se možda neće tako brzo širiti kod žena upravo zbog estrogena i načina na koji žensko telo reaguje na njega. Dodatno, deo mozga koji kontroliše telesnu temperaturu kod muškaraca je veći zbog testosterona. To kod njih može dovesti do veće groznice u odnosu na žene.
You may like
Magazin
Konačno utvrđena visina Mont Everesta

Mont Everest je nešto viši nego što se ranije smatralo, sudeći prema zajedničkom kinesko-nepalskom merenju, koje je rešio dugogodišnji spor oko visine najvišeg vrha na svetu, koji se prostire duž zajedničke granice ovih zemalja.
Planinski vrh Everest dobio je ime po britanskom geodetu iz kolonijalnog doba Džordžu Everestu, koji ga nikada nije ni video. Vrh je planinskog lanca Himalaja u Aziji nalazi se na granici između zone Sagarmata u Nepalu, i autonomne regije Tibet u Kini.
Na Mont Everest prvi su se popeli novozelandski alpinista i istraživač Edmund Hilari i nepalski šerpas Tenzing Norgaj 1953. godine. Danas je penjanje na Everest masovna pojava. Ovu najvišu tačku na planeti samo u toku 2017. godine popelo se 678 ljudi, dok je šestoro preminulo pre cilja. Masovna poseta penjača ovu planinu učinila je i najvišom deponijom na svetu.
Zvanični Katmandu i Peking su se dugo sporili oko tačne visine Mont Everesta, ali nakon što su i jedni i drugi poslali ekspediciju geodeta na vrh, složili su se da je zvanična visina Mont Everesta 8.848,86 metara (29.032 stopa) iznad nivoa mora. To je nešto više od njihovih prethodnih merenja.
Visina Everesta bila je predmet merenja još 1808. godine kada su Britanci, dok su vršili kolonijalnu upravu nad Indijom, započeli veliko trigonometrijsko premeravanje Indije, kako bi utvrdili lokacije i nazive najviših svetskih planina. Počeli su od južne Indije i napredovali prema severu noseći velike teodolite od kojih je svaki bio težak po 500 kg i nosilo ga je po 12 ljudi. Međutim, Nepal nije dozvolio Britancima ulazak u zemlju zbog sumnje o mogućoj agresiji i špijunaži, u strahu od aneksije.
Ipak, 1847. godine Britanci su započeli detaljna posmatranja himalajskih vrhova sa osmatračkih stanica na udaljenosti do 240 km. Sledeće godine, glavni britanski geodetski nadzornik Indije, Endru Voa, izvršio je posmatranja iz stanice Savajpor, locirane na istočnom kraju Himalaja. Naredne godine Voa je poslao Džejmesa Nikolsona, koji je obavio dva uspešna posmatranja iz Džirola sa udaljenosti od 190 km, potom i drugih 30 posmatranja sa pet lokacija od kojih je najbliža bila 174 km.
Ne uzimajući u obzir lom svetla koji ne daje tačne podatke, utvrđeno je da je približna visina Mont Everesta 9.200 metara nadmorske visine.
Godine 1852, Radhanat Sikdar, indijski matematičar i merač iz Bengala, stacioniran u glavnom sedištu premeravanja u Dehradunu, prvi je, trigonometrijskim proračunima baziranim na Nikolsonovim podacima, identifikovao Everest, kao najvišu planinu na svetu sa 8.840 m (29.002 ft). Merenja su vršena u stopama i utvrđeno je da je Vrh XV (Everest) visok tačno 29.000 ft (8.839,2 m), ali javno je objavljena visina od 29.002 ft (8.839,8 m). Kako bi se izbegao utisak da je visina Everesta samo procena, na utvrđenu visinu dodate su dve stope (61 cm), to je bilo 1856. godine.
Nepal je ranije za svoje merenje koristio na procenu od 8.848 metara koje je izvršeno za istraživanje Indije 1954. godine, koje je uključivalo sneg koji leži u piramidi na vrhu stene. Ovo se dugo vremena smatralo „zvaničnom“ visinom.
Kinesko merenje 2005. godine utvrdilo je da je visina stene vrha – poznata kao Čomolungmu i Sagarmarta na lokalnim jezicima – bila 8.844,43 metra (29.017 stopa), oko 3,7 metara (11 stopa) manje od procene iz 1954. godine.
Nepal, koji je dom još sedam od 14 najviših vrhova sveta, poslao je svoj prvi tim geodeta u maju prošle godine da izmeri Everest. Vladini zvaničnici rekli su za Bi-Bi-Si pre deset godina da se osećaju pod pritiskom Kine, da treba da prihvate kinesku visinu i zato su odlučili da odu na novo merenje kako bi „jednom zauvek izmerili visinu“.
Kineski geodeti su se potom popeli na vrh u proleće 2020. godine, kada su obe zemlje zatvorile planinu za druge penjače zbog pandemije korona virusa.
Damodar Dhakal, portparol nepalskog odeljenja za istraživanje, rekao je da su nepalski geodeti koristili globalni navigacioni satelitski sistem da bi dobili „preciznu visinu“ ovog džinovskog vrha.
Obe zemlje su poslale timove da se popnu na planinu koristeći GPS i trigonometriju kako bi napravili konačne proračune.
„Kada je geodetski reflektor postavljen na vrh, geodeti na stanicama oko vrha merili su rastojanje od šest tačaka do reflektora, što je značilo da se najmanje šest trouglova može izračunati da bi se odredila visina planine“, rekao je Jiang Tao, saradnik istraživač na kineskoj akademiji geodetskih i kartografskih podataka za China Daily.
Everest je „večni simbol… prijateljstva između Nepala i Kine“, rekao je nepalski ministar spoljnih poslova Pradip Kumar Gjavali, saopštavajući rezultate njihovih istraživanja u video pozivu sa svojim kineskim kolegom Vang Jijem. Tom prilikom su kineski ministar spoljnih poslova Vang Ji i njegov nepalski kolega istovremeno pritisnuli dugme tokom virtuelne konferencije, a nova visina Evresta zasijala je na ekranu.
„Ovo je prekretnica u istoriji planinarenja koja će konačno okončati debatu o visini, a sada će svet imati jedan broj“, rekao je Santa Bir Lama, predsednik Nepalskog planinarskog saveza.
Da li je visina Mont Everesta konačna?
Razlog zašto bi novodogovorena visina mogla biti privremena je zato što se 2.900 km dugačak himalajski lanac nalazi na međi indijske i evroazijske tekstonske ploče, čijim je izdizanjem izazvanim njhovim sudarom Mont Everest i nastao, a njihovim stalnim guranjem Himalaji se uzdižu prosečno oko 1 cm svake godine.
Ranije su planinari sugerisali da je zemljotres jačine 7,8 stepeni Rihterove skale, koji je u Nepalu 2015. godine usmrtio skoro 9.000 ljudi, mogao da promeni visinu Mont Everesta. Tom prilikom je oštećeno preko milion objekata i na Everestu je pokrenuta lavina, koja je ubila 19 ljudi.
I. S.
Sponzorisano

Konačno utvrđena visina Mont Everesta

Ali Ameti: „Dogovor Vučića i Kurtija značajna i dugo očekivana vest za region“

Pavle Grbović (PSG): „Dobro što je Evropski sporazum postao deo pregovora sa EU“

Izložba „Krhkost trenutka“ u Likovnoj galeriji Kolarca

Vjosa Osmani: „Očekujem nova priznanja za Kosovo, promeniti popustljiv pristup prema Srbiji“

Boško Obradović: „Jedini izlaz je Vučićeva ostavka, ponovo se okupljamo 24. marta“

Predsednik Severne Makedonije pozdravio dogovor Aleksandra Vučića i Aljbina Kurtija

Svetski dan(i) poezije 2023: Poezija kao rad, rad u poeziji

Ana Brnabić: „Izgradnja deonice pruge Beograd – Novi Sad prekretnica u razvoju Srbije“

Predrag Daničić objavio video za „Oath Of Silence“

Dušan Petrović ima novi video – pogledajte „De Bop“!

Muzička industrija 10 – Direktor ZIS Vladimir Marić

Muzička industrija 9 – Rodoljub Stojanović

Muzička industrija 8 – Ana Stanić

Dušan Petrović objavio spot za pesmu „Costa Blues“

Muzička industrija 7 – Dragan Brajović

Muzička industrija – Novinar i autor Aleksandar Žikić

Iggy Pop ima novi spot – pogledajte video za „Strung Out Johnny“
Oznake
Istaknuto na YouTube
U trendu
- Kultura3 dana ago
Žena, majka, kraljica i boginja – modna revija Vršcu u čast osnaživanja i jednakosti žena
- Kultura4 dana ago
Da li smo…? The Bite objavio novi EP „Are We Mad?!“
- Politika region4 dana ago
Borko Stefanović: „Ako Balkan ostane van evropskih tokova nestabilnost regiona će uticati i na Evropu“
- Kultura5 dana ago
Poznata imena izvođača festivala „Beogradsko proleće“
- Kultura4 dana ago
Austrijska kabaretistkinja srpskog porekla nastupa uTeatru Vuk
- Kultura5 dana ago
Get EXITed festival u septembru u Severnoj Makedoniji
- Filmovi5 dana ago
70. Martovski festival od 28. marta