Prva tri dana letnjeg računanja vremena su kritična: Povećan broj infarkta i moždanih udara
Objavljeno 25/03/2026
0
Prolećni umor već muči mnoge građane, a kada se na njega bude dodao i sat manje sna, to najteže može da bude po ranoranioce i osobe koje već imaju dijagnostikovana kardiovaskularna oboljenja.
Prema rečima dr Radmile Šehić, koja je penziju dočekala u Hitnoj pomoći, statistika pokazuje da je u prva tri dana nakon pomeranja sata zbog letnjeg računanja vremena povećan broj infarkta i moždanih udara.
Ona za Blic zdravlje navodi da je zdravom organizmu potrebno 4 do 7 dana da se adaptira na ovu promenu, da su prva tri ključna, a da posledice mogu da se ublaže nizom mera s kojima treba početi nedelju ili bar 3 do 4 dana pre pomeranja kazaljki.
Doktorka Radmila Šehić kaže da je zimsko vreme prirodno i da bi najbolje bilo da se ne prelazi na letnje računanje vremena.
Na letnje računanje vremena se prelazi da se napravi duži dan, odnosno da se iskoristi za radnu aktivnost, a da se smanji spavanje. A najnormalnije vreme je ovo sad, zimsko. To je ono prirodno, normalno. Sa druge strane, letnje računanje vremena produži dan, ali skrati san, i to direktno, ali stvarno direktno utiče na zdravlje, na naš biološki sat. Ako se nešto spolja desi kao atak, kao što je pomeranje sata, onda se remeti i naš biološki sat i bioritam, objašnjava dr Radmila Šehić.
To pokreće mnoge tegobe koje su, na svu sreću, kratkoročne prirode.
Kod ljudi koji su već zdravstveno ugroženi može da izazove pogoršanje njihovog trenutnog stanja. Raste krvni pritisak i povećava se stres, jer kada se manje spava, makar bili to i penzioneri, to izaziva stres, pošto su i mozak i čitav organizam već navikli na nešto.
Tako da se, unutar tog perioda, a to važi i za klimatske promene, beleži povećan broj srčanog i moždanog infarkta. To se najčešće dešava u prva tri dana unutar tog prilagođavanja, navodi dr Radmila Šehić.
U najvećem riziku su osobe koje imaju visok krvni pritisak i koje su već registrovane kao srčani bolesnici.
Srčani koronarni bolesnici koji su preležali šlog, recimo, koji imaju problem sa vratnom i moždanom cirkulacijom, pa osobe koje imaju psihičke probleme. Dakle, ugroženost je moguća prva tri dana, a to su ključni dani za adaptiranje organizma na novonastalo merenje vremena, kaže lekarka.
Promenu vremena najlakše podnose deca, mada i kod njih, kako kaže, „može da se primeti njanjavost“.
Ona navodi da gubitak jednog sata sna dovodi do sijaset simptoma, kao što su:
Čak i gubitak apetita. Jer čoveku, dok je takav, nije ni do čega, ni do jela, ni do sprovođenja zdravog načina života, a sve to dovodi i do smanjenog kvaliteta radne sposobnosti. Time su naročito ugroženi oni koji su za volanom, znači vozači pre svega, i svi oni koji su ranoranioci, objašnjava dr Radmila Šehić.
Dodaje da je u tim danima stres vrlo bitan. Pod stresom raste hormon kortizol, koji ubrzava srčani ritam, izaziva nekada i preskakanje srca, a i osobe se trzaju za sve i svašta:
To je jedna, zaista, vanredna situacija nauštrb hormona radosti. Sve to dođe, kasnije, u red, ali treba prevazići prva tri dana.
Prelazak na letnje računanje vremena i sat manje sna može se prevazići uz prethodnu pripremu, koju treba početi nedelju dana ranije, ili bar tri do četiri dana pre pomeranja kazaljki.
Pre očekivanog pomeranja sata, nekih 3 do 4 dana, a ko može i nedelju dana, treba ranije odlaziti u krevet u odnosu na vreme u koje se inače spava. Treba leći bar sat vremena ranije nego što se uobičajeno odlazi.
Istovremeno, treba boraviti na dnevnom svetlu što je duže moguće a ne sedeti u zatvorenom prostoru, u kući. Ako je moguće, na pauzi izaći gde ima sunca, svetla, jer ovo sunce nije ono ubodno letnje, nego prija, podiže raspoloženje, deluje kao antidepresiv. Svetlo preko očiju povećava i vitalnost, i smanjuje sve ovo što izaziva prvi atak tog poremećenog bioritma, kaže dr Radmila Šehić.
Treba izbegavati iritantna sredstva kao što su kafa, gazirana i energetska pića – sve ono što iritira i smanjuje unos vitamina.
Nasuprot tome, treba povećati unos zdravog, svežeg voća i povrća, jer je tako očuvan svaki vitamin i mineral. Kada smo kod hrane, još je važnije preskočiti večernji obrok, da bi san bio lakši, zdraviji, relaksiran. Težak obrok i tokom spavanja angažuje organe varenja i opterećuje metabolizam, savetuje lekarka.
Svi vitamini su bitni, ali je najvažniji vitamin C, jer je on taj koji podiže imunitet.
On je taj koji podiže odbranu organizma protiv delovanja i infekcije, a u takvom stresu do kakvog dovodi pomeranje sata i organizmu pada imunitet, pa je podložan infekcijama. Pad imuniteta podrazumeva slabu odbranu organizma i samim tim je meta za novu virusnu i neke druge infekcije.
Virusi su uvek tu prisutni, ne napadaju organizam koji je sa zdravom odbranom, takvu teritoriju oni ne diraju. C vitamin je najsnažniji antioksidans i vrlo važan za podizanje imuniteta, ali ne kao tablete, nego kroz voće, recimo jabuku i povrće, kaže doktorka.
Prema njenim rečima, u ovom periodu dobro je došla i popodnevna dremka od pola sata do sat, nikako duža.
Popodnevna dremka pomaže ljudima da se opuste, relaksiraju, ali samo u početku svih ovih zbivanja, čisto da se vrati energija i da se nadoknadi izgubljeno vreme spavanja, ali vremenom i sam organizam potpuno reguliše bioritam. Osim ako ne doživi komplikacije koje smo već napomenuli, da bi se zdrav organizam, pa čak i starije osobe, adaptirao, potrebno je 4 do 7 dana, kaže dr Radmila Šehić za „Blic zdravlje“.


Dobrodošli na portal “IzPrveRuke”. Korišćenjem bilo kog dela portala i/ili aplikacije automatski prihvatate aktuelne Uslove korišćenja. Prihvatanjem Uslova korišćenja dajete svoj bezuslovni i neopozivi pristanak da ćete ih se pridržavati prilikom korišćenja portala.