Stručni saveti kako da pobedite umor koji vas prati ovih dana
Objavljeno 17/03/2026
0
U borbi protiv ovakvog stanja može da pomogne izbalansirana ishrana, prema savetima Instituta za javno zdravlje Srbije Batut.
Posle hladne zime, čestog boravka u zatvorenim prostorijama, sve nas raduje dolazak proleća, perioda buđenja prirode. U mnogim kulturama proleće simbolizuje nov početak, rast i razvoj, obnovu. Duži, sunčani dani donose nam bolje raspoloženje i povećanu želju za šetnjom u prirodi, biljke rastu brže nego u drugim godišnjim dobima usled više sunčeve svetlosti i povećane vlage u zemljištu, tako da nam se često čini kako drveće ozeleni za samo nekoliko dana.
Međutim, proleće nam, pored lepih, sunčanih dana, zelene prirode, donosi i osećaj umora, manjak energije, slabiju koncentraciju i potrebu za spavanjem. Čoveku je potrebno izvesno vreme da se prilagodi na duže dane i više sunčeve svetlosti i u ovom periodu često sebi postavljamo pitanje kako da pobedimo prolećni umor.
Lekari Savetovališta za ishranu Instituta za javno zdravlje Srbije ističu da, pored fizičke aktivnosti, odmora u toku dana, kvalitetnog sna, dovoljnog unosa vode, i raznovrsna ishrana bogata hranljivim materijama ima važnu ulogu u sprečavanju pojave prolećnog umora. Energiju, koja je našem telu potrebna, dobićemo iz hrane, koja je bogata vitaminima i dijetnim vlaknima.
Riba, posebno skuša, losos, zatim jaja, orašasti plodovi izvor su vitamina D, voće i povrće kao što su paprika, jagode, trešnje, višnje, limun izvor su vitamina C. Da bi apsorpcija vitamina C bila bolja, potrebno je kombinovati ovo voće sa povrćem bogatim gvožđem, pa tako možemo da napravimo salatu sa limunom uz sočivo, salatu od cvekle i paprike ili salatu od spanaća sa maslinovim uljem. Pored spanaća i sočiva, tu su i pasulj i leblebije kao izvori gvožđa. Osećaj umora smanjuje i unos integralnih žitarica, ovsa, kombinacija proteina i vlakana kao što su jogurt i orašasti plodovi. U borbi sa prolećnim umorom ključnu ulogu ima hidriranje.
Doručak – dan možemo da započnemo sa integralnim tostom sa avokadom i jajetom ili čija pudingom, koji možemo da pripremimo u večernjim časovima tako što bademovom ili običnom mleku dodamo čija semenke, malo cimeta i ujutru dodamo orašaste plodove i bobičasto voće. Možemo da napravimo i slani doručak sa integralnom tortiljom, humusom i paprikom.
Ručak – Grilovana piletina, pečeni batat, mešana salata ili pečeni losos, kinoa, brokoli i salata mogu da čine ručak, koji nam daje energiju.
Večera – treba da bude lagana, ali hranljiva, pa nju može da čini npr. omlet sa spanaćem i integralni tost. U toku dana ne smemo zaboraviti na užine koje treba da budu bogate vitaminima, posebno vitaminom C, kako bi se smanjio osećaj umora i poboljšala koncentracija. Pored jagoda ili malina sa grčkim jogurtom, užinu mogu da čine i humus sa šargarepom ili krastavcem.
Sa ovakvom dnevnom rutinom u pogledu ishrane, sa već pomenutom fizičkom aktivnošću, hidriranjem i dovoljno sna, požemo umanjiti osećaj umora, koji je karakterističan za ovo godišnje doba, piše na sajtu Instituta Batut.

Dobrodošli na portal “IzPrveRuke”. Korišćenjem bilo kog dela portala i/ili aplikacije automatski prihvatate aktuelne Uslove korišćenja. Prihvatanjem Uslova korišćenja dajete svoj bezuslovni i neopozivi pristanak da ćete ih se pridržavati prilikom korišćenja portala.
