Ukrajina pristala na Trampove uslove – Zelenski ide u Belu kuću da potpiše

Zvanični Kijev se nada da će sporazum o zajedničkom istraživanju resursa poboljšati odnose sa Trampovom administracijom, piše Fajnenšel tajms
Zvanični Kijev je dogovorio uslove sa Vašingtonom o sporazumu o mineralima za koji se ukrajinski zvaničnici nadaju da će poboljšati odnose sa Trampovom administracijom i utrti put za dugoročnu posvećenost SAD bezbednosti, piše FT.
Ukrajinski zvaničnici kažu da je Kijev sada spreman da potpiše sporazum o zajedničkom razvoju svojih mineralnih resursa, uključujući naftu i gas, nakon što su SAD odustale od zahteva za pravo na 500 milijardi dolara potencijalnog prihoda od eksploatacije resursa.
Iako u tekstu nedostaju eksplicitne bezbednosne garancije, zvaničnici su tvrdili da su pregovarali o daleko povoljnijim uslovima i opisali sporazum kao način proširenja odnosa sa SAD kako bi se ojačali izgledi Ukrajine nakon tri godine rata.
Sporazum o mineralima je samo deo slike. Više puta smo čuli od američke administracije da je to deo šire slike, rekla je Olha Stefanišina, zamenica premijera Ukrajine i ministarka pravde koja je vodila pregovore, za „Fajnenšel tajms“ u utorak.
Veoma teški uslovi prvobitnog nacrta, koje je predsednik Donald Tramp predstavio kao sredstvo da Ukrajina otplaćuje SAD za vojnu i finansijsku pomoć od ruske invazije punog obima 2022. — izazvali su negodovanje u Kijevu i drugim evropskim prestonicama.
Nakon što je predsednik Volodimir Zelenski odbacio taj prvobitni tekst prošle nedelje, Tramp ga je nazvao „diktatorom“ i činilo se da okrivljuje Ukrajinu za početak rata.
Konačna verzija sporazuma, od 24. februara i koju je FT video, uspostavila bi fond u koji bi Ukrajina uložila 50 odsto prihoda od „buduće monetizacije“ rudnih resursa u državnom vlasništvu, uključujući naftu i gas, i prateću logistiku. Fond bi investirao u projekte u Ukrajini.
Isključuje mineralne resurse koji već doprinose ukrajinskoj vladinoj kasi, što znači da ne pokriva postojeće aktivnosti Naftogasa ili Ukrnafte, najvećih ukrajinskih proizvođača gasa i nafte.
Međutim, u sporazumu se izostavlja bilo kakvo pozivanje na američke bezbednosne garancije na kojima je Kijev prvobitno insistirao u zamenu za pristanak na sporazum. Takođe ostavlja ključna pitanja kao što su veličina američkog udela u fondu i uslovi ugovora o „zajedničkom vlasništvu“ da budu ispisana u naknadnim sporazumima.
Posle tri godine u kojima su SAD bile glavni donator vojne pomoći Kijevu, Tramp je poništio politiku Vašingtona otvaranjem bilateralnih pregovora sa Rusijom, bez ikakvih evropskih saveznika ili Ukrajine za stolom.
Ukrajinski zvaničnici rekli su da su sporazum odobrili ministri pravde, ekonomije i spoljnih poslova i da su naveli mogućnost da Zelenski otputuje u Belu kuću u narednim nedeljama na ceremoniju potpisivanja sa Trampom.
Ovo će biti prilika da predsednik razgovara o široj slici. A onda ćemo posle toga moći da razmišljamo o sledećim koracima, rekao je jedan zvaničnik.
Prvobitni sveobuhvatni predlog Trampove administracije pozivao je na osnivanje investicionog fonda za rekonstrukciju u kojem SAD „održavaju 100 odsto finansijskih interesa“. Ukrajina bi doprinela 50 odsto prihoda fonda od vađenja mineralnih resursa, uključujući naftu i gas i prateću infrastrukturu, do maksimalno 500 milijardi dolara.
Ti uslovi, koje su ukrajinski zvaničnici opisali kao neprihvatljive, uklonjeni su iz konačnog nacrta.
Mandat fonda da investira u Ukrajinu je dalja promena koju je Kijev tražio. U dokumentu se navodi da će SAD podržati ekonomski razvoj Ukrajine u budućnosti.
Ukrajinski zvaničnici su dodali da je sporazum samo „okvirni sporazum“ i da se nikakvi prihodi neće promeniti dok fond ne bude uspostavljen, što im daje vremena da izglade sve potencijalne nesuglasice. Među otvorenim pitanjima je i dogovor o nadležnosti sporazuma.
Vlada Zelenskog će takođe morati da traži odobrenje od ukrajinskog parlamenta, gde su opozicioni poslanici nagovestili da će u najmanju ruku imati žestoku debatu pre nego što ratifikuju takav sporazum.
Karolin Livit, sekretar za štampu Bele kuće, rekla je novinarima u utorak da je „kritično da se ovaj sporazum potpiše“, iako nije dala najnovije informacije o razgovorima.