Srednjovekovna mapa Šapca izložena u Etnografskom muzeju

Replika srednjovekovne mape grada Šapca, inspirisana znamenitom Nirnberškom hronikom Hartmana Šedela iz 1493. godine izložena je danas u Etnografskom muzeju.
Izložba je otvorena za javnost do ponedeljka, 16. juna, a delo predstavlja novi umetnički izraz u očuvanju kulturnog nasleđa kroz tradicionalnu tehniku pustovanja.
Ova replika jednog od najranijih grafičkih prikaza Šapca kao turske tvrđave nastala je u okviru prve kolonije pustovanja u Šapcu, u organizaciji Etno mreže i NALED-a, uz podršku ambasada Velike Britanije i Izraela, kao i grada Šapca koji je bio domaćin.
Predsednik Skupštine grada Šapca, Nemanja Pajić, naglasio je značaj učešća lokalne zajednice u koloniji.
„Ponosni smo što je Šabac bio domaćin kolonije i što su naše žene iz udruženja „Kalinovac“ imale priliku da uče i razmenjuju iskustva. Replika mape, kao rezultat te saradnje, postaće poklon gradu i osnova za razvoj autentičnog suvenira“, istakao je Pajić.
Predsednica Etno mreže, Violeta Jovanović, istakla je značaj saradnje lokalnih čuvarki tradicije sa međunarodnim umetnicima.
„U okviru kolonije pustovanja u Šapcu, izrađena je replika mape Šapca iz Šedelove hronike iz 1493. godine. Ovo delo nastalo je zajedničkim radom članica Etno mreže i stručnjaka iz oblasti tekstilnog dizajna i konzervacije, pod umetničkim vođstvom Sali Kristal. Ovim projektom pravimo novi korak u stvaranju savremene umetnosti inspirisane nasleđem“, rekla je Jovanović.
Izraelska umetnica Sali Kristal Kramberg, koja je vodila master klas u okviru kolonije, podelila je svoje utiske navodeći da joj je bila čast što je sarađivala sa Etno mrežom i NALED-om,
„Čast mi je što sam bila deo srpske zajednice koja me je srdačno primila. Inspirisana starim mapama, želela sam da kroz rad sa lokalnim ženama stvorim rekonstrukciju istorijske mape u kojoj su utkani ljubav, saosećanje i zajedničko stvaralaštvo. Umetnost ima moć da spaja ljude i kulture“, poručila je Kramberg.
Mapa je nastala u saradnji sa majstoricama pustovanja iz udruženja iz Sremske Mitrovice i Loznice Anicom Jelenković, Olgicom Savić, Ljubicom Tomašević, Ljiljanom Žderić, Jelenom Protić i Jadrankom Baranac, uz stručnu podršku dizajnera i konzervatora tekstila Davida Đorđevića i Jelene Bojović.