Connect with us

Magazin

Pomaže li muzika boljem obavljanju posla? Evo šta kaže nauka!

Pixabay

Svi znamo da glasna elektronska muzika u teretanama pomaže ljudima da više treniraju. Kao i da ambijentalna muzika opušta pri masaži. Ali šta je sa slušanjem muzike na poslu? Može li ona zaista pomoći?

Verojatno ste se na radnom mestu našli u situaciji gde jedna osoba želi da sluša muziku, a druga je moli da je ugasi jer joj odvlači pažnju. Zbog različitih ukusa teško je izabrati onu koja bi odgovarala svima i koja bi motivisala sve ljude da budu produktivniji, pa je bolje koristiti slušalice.

Određena istraživanja su pokazala da muzika u nekim situacijama može povećati efikasnost i preciznost na poslu.

Mocartov efekat

Iako je krajem 20. veka bilo puno govora o tome kako slušanje Mocartove muzike može da poveća opštu inteligenciju, te pretpostavke nikad nisu bile potvrđene. Potvrđeno je bilo da ljudi dok slušaju Mocarta bolje rešavaju testove prostornog snalaženja, kao i da pomaže u smanjivanju epileptičnih napada.

Ako radite nešto što vam je poznato, muzika će vam pomoći

Za manje zahtevne zadatke, kao što su odgovaranje na mejl, unošenje podataka u tabelu, slušanje muzike (a posebno one koja nam se sviđa) ubrzava naš rad, prema sciencedailyu.

Posebno je važan uticaj muzike na naše raspoloženje; ako je reč o pozitivnoj muzici (u duru) koja nam je još i draga od pre, delovaće podsticajno na kreativnost i produktivnost. Ako je slušate na poslu, muzika ne bi trebalo da bude glasna, ali ni pretiha.

Studija iz američkih lekarskih novina pokazala je da čak i hirurzi obavljaju operacije i laboratorijski posao efikasnije kad slušaju muziku (pogotovo onu koju znaju i vole).

Programerima je takođe pomogla, prema ovoj studiji.

Za učenje novih stvari slušanje muzike nije dobro

Istraživanje iz 2010. na ljudima između 18 i 30 godina je pokazalo da kad je reč o upijanju i zadržavanju novih informacija, bilo kakva distrakcija smeta.

Muzika nije izuzetak, jer zahteva puno pažnje čak i kad je suptilna. Pokušamo li da čitamo neki zahtevan tekst koji nije u vezi sa napom strukom, slušanje muzike će učiniti taj komplikovan zadatak još težim.

Muzika koja ima tekst nas posebno ometa pri zadacima koji uključuju korišćenje jezika, kao što su pisanje ili čitanje.

Koji žanr slušati u pojedinom trenutku?

Studija Mindlab International-a je na malom uzorku od 26 ljudi sprovela petodnevno testiranje koje je proveravalo razne sposobnosti – proveru pravopisa, rešavanje jednačina, matematički problemi s rečima, unos podataka i apstraktno rezonovanje. Testirali su četiri žanra muzike i dobili sledeće rezultate.

Klasična muzika

Dobra je za zadatke koje uključuju brojeve i traže usmerenost na detalje. Učesnici su rešavali matematičke zadatke 12% bolje kad su slušali klasiku, nego u tišini.

Pop muzika

Učesnici koji su trebali unositi podatke imali su 58% bolje rezultate nego kad nisu slušali ništa. Takođe su dobro proveravali pravopis i posao su obavljali (uz plesnu muziku) najbrže.

Ambijentalna muzika

Bili su najbolji u rešavanju jednačinu.

Plesna muzika

Ispala je najbolja za opštu preciznost u poslu i najbrži učinak. Učesnici su bili dobri u proveravanju pravopisa, u rešavanju jednačina i zadataka s rečima i brže su rešili zadatke apstraktnog mišljenja.

Ovu studiju Mindlab International-a naručila je kompanija MusicWorks koja se bavi licenciranjem muzike, pa rezultate treba uzeti „sa zrnom soli“.

Dakle, može li vam muzika pomoći u poslu?

Može, ali slušajte onu koju volite i znate, u situacijama kad su pred vama rutinski zadaci, i to sve sa slušalicama na ušima.

 

Continue Reading
Advertisement akcija ams


e arhiva
Click to comment

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Magazin

Ovo je razlog zašto ne bi trebalo da čupamo sede dlake

© Freepik/freepik

Mnogima je poznata sledeća scena: Uočili smo sedu dlaku, želimo da je iščupamo, ali se onda setimo čuvene rečenice: „Ako iščupaš sedu dlaku, izrašće ti nekoliko novih na istom mestu“, pa odustanemo od nasilnog uklanjanja vlasi. Sledeće o čemu razmišljamo je farbanje i prikrivanje „znakova starenja“. Stručnjaci objašnjavaju pravi razlog zašto ne bi trebalo da čupamo sede, kao i da dva put razmislimo pre nego što odlučimo da ih sakrijemo.

Postoji verovanje da, ako primetimo jednu sedu dlaku, nikako ne smemo da je iščupamo, jer će na njenom mestu da izraste još nekoliko novih. Ipak, stručnjaci poručuju: Da je to stvarno tako, onda bi opadanje kose moglo da se zaustavi, jer bi bilo dovoljno da povremeno iščupamo nekoliko dlaka i sačekamo da nam oko njih rastu nove, tako da imamo bujnu kosu ceo život.

Dakle, naravno da je ovo verovanje zapravo mit, ne postoje nikakvi naučni dokazi koji potvrđuju da će na ovaj način početi da nam raste više sedih dlaka. U isto vreme, to ne znači da je preporučljivo da ih čupamo, ali ipak iz malo drugačijih razloga.

Zašto je loše dačupamo svoju kosu, bez obzira da li je seda ili ne

Stručnjaci su za „Hafington post“ objasnili da, čak iako počupamo cele pramenove kose koji nam smetaju, oni će izrasti i biće potpuno isti kao i pre nego što smo ih uklonili, tako da bol i čekanje na sledeću fazu rasta neće doneti željeni efekat. Važnije je da znamo da, ako čupamo bilo koju dlaku sa glave, možemo da oštetimo ili čak uklonimo folikul.

„Folikul dlake je u osnovi „kuća“ vlasi, ispunjena karakteristikama kose koju ste uklonili“, objašnjava plastični hirurg dr Patrik Dejvis. „Jednostavno rečeno, ponovo će izrasti sa istim svojstvima, čupanjem i nanošenjem bola ništa nismo postigli.“

Osim što će nasilno uklanjanje dlaka oštetiti folikul, može da utiče i na one koji se nalaze oko njega, tako da možemo čak i trajno da zaustavimo rast dlaka u tom području. Čupanje dlake je mali šok za sistem a rizik od prestanka rasta kose u tom području veći kada smo stariji, kada dlake prirodno postaju proređene i tanje.

Stručnjaci objašnjavaju da su ljudi sa sedom kosom obično stariji, tako da, ako uklanjaju sede dlake na ovaj način, manje su šanse da iz oštećenog folikula izraste nova kosa. Pored toga, može doći do i urastanja dlake, jer kada god izvučemo folikul, on se sve više „usadi“ pod kožu i vremenom može doći do začepljenja pora ili čak infekcije.

„Čupam sede, ali se one još uvek pojavljuju“

Rast novih sedih dlaka nema veze sa čupanjem, već sa godinama i genetikom. Ako smo primetili jednu ili nekoliko sedih, postoji velika šansa da je to samo prirodni proces koji dolazi sa starenjem. Veliku ulogu ima i genetika: ako su članovi naše porodice počeli da sede dok su bili relativno mladi, velika je verovatnoća da će se isto dogoditi i nama.

Dakle, naša kosa nije „odlučila“ da nam se „osveti“ za čupanje tako što će nam rasti ove sede, već su u pitanju neizbežni procesi u organizmu. Ako želimo da se ovaj proces uspori, pojedine studije su pokazale da uzimanje vitamina B12 i D3 može pomoći, ali nije siguran način za sprečavanje sedenja. Za sada, ostaje opcija farbanja u prvobitnu boju ili dopuštanja prirodi da „radi svoje“.

Pojedini frizeri i stručnjaci za farbanje predlažu traženje načina da u potpunosti prihvatimo sede vlasi i ukombinujemo ih sa sopstvenim stilom, tako da postanu jedna vrsta modnog pečata. Mnogi frizeri ohrabruju klijente da, kada primete da su počeli da sede, celu kosu prefarbaju u ovu „novu“ boju i otvore sledeće poglavlje u svom ličnom stilu. U poslednjih nekoliko godina, brojne slavne ličnosti su prihvatile svoje srebrne pramenove, postepeno menjajući tipičan standard lepote, koji diktira da žene moraju da prikrivaju svoju sivu boju kose.

Continue Reading

Sponzorisano

Sponzorisano

Oznake

Istaknuto na YouTube

U trendu