Connect with us

Aktuelno

Letujete u Ulcinju? – Velike šanse su da vas neko prevari ili pokrade, evo iskustva

Pixabay

Postoje ljudi koji turiste u svojoj zemlji vide kao „šetajuće novčanike“, koje bi na sve načine pokušavali da isprazne, a dokaz tome je i ispovest jednog turiste koji se trenutno nalazi na odmoru u Crnoj Gori i koji se požalio na ono što svakodnevno viđa u marketima, pekarama, pijacama…

Na društvenoj mreži Redit, anonimni turista koji letuje u Ulicnju, podelio je sa ostalim korisnicima ove mreže svoje iskustvo u Crnoj Gori, rekavši da ga meštani u lokalnim marketima i pijacama konstantno „pljačkaju“. Kako je objasnio, dolazi iz jedne od slovenskih zemalja i nikada nije ništa slično doživeo.

„Šta radim pogrešno.

Došao sam na odmor u Crnu Goru. U Ulcinju sam šest dana i svaki dan do sada me je neko prevario/opljačkao. Mislim u normalnim prodavnicama – pekarama, marketima ali i pijacama.

U marketu mi je prodavačica naplaćivala dodatne stvari koje nisam kupio. Trebalo je da platim recimo šest evra ali sam na kraju platio skoro 10 evra (verovatno ne bih primetio takvu razliku da je bila velika kupovina).

Nije mi dala račun, morao sam da ga tražim. Kada sam shvatio da me je prevarila i kada sam je pitao zašto na računu postoje stvari koje nisam kupio, izvinila se. Međutim, nije mi vratila sav novac, samo polovinu i odbila da mi da račun. Dalje nisam hteo da se raspravljam sa njom i izašao sam.

Zatim, u pekari sam kupio dva peciva, ukupno 2,20 evra. Tražili su mi 3,50 evra. Na računu je pisalo da sam kupio pet peciva. Uglavnom hleb. Pitao sam zašto je račun skuplji, navodno su mi rekli da su peciva pogrešno označena cenama. Međutim, rekla je takve cene za peciva da i tada nisu odgovarale onome što ja plaćam. Opet nisam imao želju da se dalje raspravljam sa njom.

Što se tiče pijaca, i tu su mi više puta davali drugu cenu po kilogramu.

Štaviše, u normalnim prodavnicama, daju mi lažan novac. I u supermarketu i u pekarama, obično za 10-50 centi. Neprijatno mi je da tražim svoj novac, ali nemam želju da nikome dam napojnicu ako ne želim.

Da napomenem, nisam obučen u skupu i brendiranu odeću. Nemam nakit niti skup telefon. Ja sam iz slovenske zemlje, nisam bogat turista i ljubazan sam prema ljudima (zdravo, hvala i izvini).

Da li radim nešto pogrešno ili je to uobičajeno u vašoj zemlji za turiste?“ stoji u njegovoj objavi na Reditu.

Nisam imao problema sa restoranima i kafićima, samo sa normalnim prodavnicama.

Continue Reading
Advertisement akcija ams


e arhiva
Click to comment

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Aktuelno

Potreba pravne regulacije veštačke inteligencije – Regulacija Evropske unije o veštačkoj inteligenciji

Foto: Pexels
U eri ubrzanog tehnološkog razvoja, veštačka inteligencija (AI) postaje neizostavan deo svakodnevnice, nezaustavljivo prodirući gotovo u sve oblasti naših života, preko biznisa,  obrazovanja, zabave, transporta, medicine i mnoge druge. Ova oblast računarske nauke, koja obuhvata mašinsko učenje, duboko učenje i druge tehnologije, donosi sa sobom inovacije i efikasnost, ali i kompleksne izazove. Rapidan napredak AI sistema zahteva da se postave mnoga pitanja u vezi etike, privatnosti i sigurnosti. Sa sveprisutnim rizicima, od potencijalno opasnih algoritamskih odluka, do pretnji privatnosti, zakonsko regulisanje ove oblasti postaje imperativno.
 
Predložena Regulacija Evropske unije o veštačkoj inteligenciji (EU AI Act), koju je prvi put predstavila Evropska komisija još 2021. godine, mogla bi da ima značajan uticaj na razvoj i upotrebu veštačke inteligencije unutar EU. Ovaj akt koji reguliše razvoj, upotrebu i korišćenje veštačke inteligencije biće obavezujuć pravni okvir za sve kompanije sa sedištem u zemljama članicama EU koje razvijaju i poseduju AI sisteme. Iste obaveze postojaće i za sve drudge entitete iz trećih zemalja koji uvode AI sisteme na tržište EU. Trostrani pregovori između Saveta EU, Evropskog parlamenta i Evropske komisije, s ciljem finalizacije teksta EU AI Act, sada su u odmakloj fazi, a namera je postizanje sporazuma pre kraja ove godine.

Foto: Pexels

 
Paralelno sa regulativnim napretkom EU, širok spektar inicijativa za donošenje međunarodnih regulativa je u fazi razvoja. Lideri zemalja G7 su u maju ove godine postigli sporazum da uspostave Hiroshima AI Process, pozivajući na stvaranje međunarodnih smernica koje će regulisati upotrebu generativne veštačke inteligencije do kraja 2023. godine. Istovremeno, Savet Evrope razmatra tekst  Konvencije o veštačkoj inteligenciji i ljudskim pravima, demokratiji i vladavini prava, za koji se očekuje da bude završen početkom 2024. godine.
 
Iako postoji globalni konsenzus o potrebi regulisanja veštačke inteligencije, još uvek nema saglasnosti o načinu na koji to treba postići. Kako različite regulative o veštačkoj inteligenciji ne bi ostale samo slovo na papiru, od ključne je važnosti da njihov pristup regulisanju ove oblasti bude usklađen.
 
Iza zatvorenih vrata, tehnološki divovi lobiraju kod nadležnih organa EU da napredni sistemi veštačke inteligencije ne budu obuhvaćeni pravnim regulativama. Većina naprednih sistema veštačke inteligencije, poznatih kao ‘foundation models’, poput ChatGPT, uglavnom se razvijaju od strane najvećih tehnoloških kompanija, kao što su Google i Microsoft. Ove kompanije koje imaju gotovo monopol u oblasti veštačke inteligencije, dodatno učvršćuju svoj primat kroz partnerske odnose sa ‘start-ap’ kompanijama, ulažući milijarde dolara u njih. Primer ovakvih simbioza su uspostavljena saradnja između Amazona i Anthropic ili Microsofta i OpenAI.

Foto: Pexels / Da li je AI pretnja ili ne?

 
Usvajanje regulativa poput EU AI Act predstavlja značajan korak ka stvaranju balansa između tehnoloških inovacija i očuvanja osnovnih vrednosti koje čine temelj ljudskog društva. Iako su postojali nesporazumi između najuticajnijih članica EU, Nemačke, Francuske i Italije, čini se da su ove zemlje postigle saglasnost vezi sa načinom regulisanja veštačke inteligencije. Postalo je očigledno da je neophodno usvojiti sveobuhvatnu regulativu koja će normirati brojne izazove i rizike koje veštačka inteligenija donosi. Pred EU je prilika da pokaže liderstvo na globalnom nivou i postane pionir u zakonskom uređenju dinamične oblasti razvoja veštačke inteligencije.
 
Autor: Nemanja Injac, advokat
Advokatska kancelarija Injac | Ilić

Continue Reading

Sponzorisano

Sponzorisano

Oznake

Istaknuto na YouTube

U trendu