DRI: Potrebno dalje unapređenje rodno odgovornog budžetiranja

Vršilac dužnosti predsednika Državne revizorske institucije (DRI) Srbije Marija Obrenović ukazala je da je potrebno dalje unapređenje primene rodno odgovornog budžetiranja, posebno na nivou lokalnih samouprava, dodajući da je rodna ravnopravnost i dalje globalni problem
Prema Izveštaju Svetskog ekonomskog foruma o globalnom jazu između polova za 2023. godinu, sadašnjim tempom biće potrebno 131 godina da se dostigne globalni paritet polova. Uprkos regionalnim razlikama, nijedna zemlja nije postigla paritet polova, što ovo čini pravnim globalnim problemom, rekla je Obrenović na međunarodnoj konferenciji „Za transparentnije, ravnopravnije i efikasnije budžete: upoređivanje lokalnih i međunarodnih iskustava i izazova u reviziji rodne ravnopravnosti“.
Po njenim rečima, Srbija predstavlja primer dobre evropske prakse u sprovođenju rodno odgovornog budžetiranja kao jednog aspekta politika urodnjavanja koje Evropska unija podstiče i podržava.
Srbija je jedna od tri zemlje van EU koja je uvela rodno odgovorno budžetiranje u Zakon o budžetskom sistemu. DRI daje doprinos ovom procesu od 2017. godine kroz izveštaje o reviziji završnog računa budžeta Srbije. DRI prati i izveštava o direktnim budžetskim korisnicima, koji u skladu s Planovima uvođenja rodno odgovornog budžetiranja, imaju obavezu da u svojim predlozima finansijskih planova, planiraju i elemente rodno odgovnornog budžetiranja, navela je Obrenović.
Dodala je da je DRI posvećena unapređenju ravnopravnosti i rodne osetljivosti u procesima revizije svrsishodnosti korišćenja javnih sredstava i podsetila je da je u prethodnom periodu sprovedena sveobuhvatna revizija svrsishodnosti poslovanja na temu uspostavljanja rodno odgovornog budžetiranja u Srbiji.
Na skupu je istaknuto da je Srbija 2023. godine bila koordinator sprovođenja paralelne revizije u vezi sa vrlo značajnim Ciljem održivog razvoja za društvo, odnosno Cilj 5 „Postići rodnu ravnopravnost i osnažiti sve žene i devojčice“.
Rodno odgovorno budžetiranje je pravedna raspodela resursa, koju svi zajedno stvaramo, a koju treba svi zajedno da koristimo. Nije samo tehnički alat planiranja ili zakonska obaveza, to je instrument za izgradnju pravednijeg i bogatijeg društva, društva u kom svi imaju priliku da učestvuju u ekonomskim aktivnostima, to je bogato društvo, rekla je savetnica ministarke bez portfelja zadužene za oblast rodne ravnopravnosti Ljupka Mihajlovska.
Ocenila je da se može reći da Srbija napreduje od kako je u Zakon o budžetskom sistemu uvedena perspektiva rodne ravnopravnosti.
Kabinet ministarke je tokom prošle godine sproveo konkurs za organizacije civilnog društva koji se bavio sprečavanjem nasilja nad ženama i vršnjačkog nasilja, koji je u svojim ciljevima sadržao perspektivu rodne ravnopravnosti i sprečavanje nasilja iz perspektive rodne ravnopravnosti. I ove godine ćemo raspisati novi konkurs koji će imati za cilj promociju politika rodne ravnopravnosti, kazala je ona.
Guvernerka Narodne banke Srbije (NBS) Jorgovanka Tabaković istakla je da NBS zauzima prema Indeksu rodne ravnopravnosti za 2025. godinu sedmo mesto po rodnoj ravnopravnosti među centralnim bankama.
Žene su danas u NBS i na poziciji guvernera i viceguvernera i čine većinu Izvršnog odbora. Što se tiče centralnih banaka, najbolji doprinos dajemo tako što obezbeđujemo stabilnost, onako kako je predviđeno zakonom, tako što na ključnim pozicijama NBS preovlađuju žena, odraz je njihove sposobnosti i učinka, rekla je Tabaković.