Connect with us

Aktuelno

Do 2025. godine cigarete bi trebalo da dostignu evropske cene

Pixabay

Sve pušače u Srbiji za mesec dana, tačnije 1. jula, očekuje novo, drugo poskupljenje u ovoj godini i to najverovatnije za standardnih 10 dinara po paklici. Razlog za to je akcizni kalendar, koji je usvojen krajem 2020. godine, po kome na početku svakog januara i jula, cigarete poskupljuju zbog uvećanja specifične akcize od 1,5 dinara i to sve do 2025. godine.

Uz nju se na cenu cigareta zaračunava i propocionalna komponenta ovog nameta od 33%, koja ostaje i u narednom periodu ista, a na sve to se dodaje i PDV. Zbog svih tih nameta proizvođaći povećavaju cenu za 10 dinara što znači da će ljubitelji duvanskog dima nakon julskog poskupljenja, u zavisnosti od marke, izdvajati od 320 do čak 610 dinara po paklici. Od tog novca u budžet bi trebalo umesto sadašnjih 82,75 da se slije 84,25 dinara po paklici.

Takva praksa biće nastavljena i u 2024. godini, što praktično znači da nas čekaju još dve korekcije cene naviše kako bi se Srbija uskladilila sa standardima EU, po kojima bi do 2025. godine država umesto sadašnjih 70, trebalo da prihoduje najmanje 90 EUR na 1000 komada cigareta, odnosno 1,8 EUR po paklici. Praktično cigarete ćemo kroz godinu i po dana plaćati po cenama kao u EU, recimo Nemačkoj.

I oni koji su klasične cigarete zamenili elektronskim, neće bolje proći jer i tečnost za njihovo punjenje imaće korekciju i to za dinar po milimetru. I ljubitelji nesagorevajućeg duvana, koji je sve popularniji, imaće udar po džepu jer će i oni zbog korekcije specifične akcize najverovatnije morati da izdvoje bar 10 dinara više po pakli.

Sve u svemu Srbija sve brže, bar što se cene cigareta tiče, se približava standardima EU. Ipak, za naše prilike u nekim državama, poput Irske, gde za paklicu cigareta treba izdvojiti i 9 EUR, je izuzetno skupo. Ako je za utehu, postoje i države gde je duvan jeftinijii i u proseku se kreće između 3,5 do 5,5 EUR pa je jasno da je akcizni kalendar Srbije uglavnom kreiran po njihovom modelu.

Sve je izvesnije da će u narednih godinu i po dana pušači sve skuplje plaćati svoj užitak, pa je realno očekvati da 2025. godine srpske cene duvanskih proizvoda dostignu evropske.

Inače, „duvandžije“ ne uvećavaju svakog januara i jula automatski cene, već Vlada Srbije mora da ih odobri i to na osnovu podnetog zahteva svakog proizvođača.

Continue Reading
Advertisement akcija ams


e arhiva
Click to comment

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Aktuelno

Potreba pravne regulacije veštačke inteligencije – Regulacija Evropske unije o veštačkoj inteligenciji

Foto: Pexels
U eri ubrzanog tehnološkog razvoja, veštačka inteligencija (AI) postaje neizostavan deo svakodnevnice, nezaustavljivo prodirući gotovo u sve oblasti naših života, preko biznisa,  obrazovanja, zabave, transporta, medicine i mnoge druge. Ova oblast računarske nauke, koja obuhvata mašinsko učenje, duboko učenje i druge tehnologije, donosi sa sobom inovacije i efikasnost, ali i kompleksne izazove. Rapidan napredak AI sistema zahteva da se postave mnoga pitanja u vezi etike, privatnosti i sigurnosti. Sa sveprisutnim rizicima, od potencijalno opasnih algoritamskih odluka, do pretnji privatnosti, zakonsko regulisanje ove oblasti postaje imperativno.
 
Predložena Regulacija Evropske unije o veštačkoj inteligenciji (EU AI Act), koju je prvi put predstavila Evropska komisija još 2021. godine, mogla bi da ima značajan uticaj na razvoj i upotrebu veštačke inteligencije unutar EU. Ovaj akt koji reguliše razvoj, upotrebu i korišćenje veštačke inteligencije biće obavezujuć pravni okvir za sve kompanije sa sedištem u zemljama članicama EU koje razvijaju i poseduju AI sisteme. Iste obaveze postojaće i za sve drudge entitete iz trećih zemalja koji uvode AI sisteme na tržište EU. Trostrani pregovori između Saveta EU, Evropskog parlamenta i Evropske komisije, s ciljem finalizacije teksta EU AI Act, sada su u odmakloj fazi, a namera je postizanje sporazuma pre kraja ove godine.

Foto: Pexels

 
Paralelno sa regulativnim napretkom EU, širok spektar inicijativa za donošenje međunarodnih regulativa je u fazi razvoja. Lideri zemalja G7 su u maju ove godine postigli sporazum da uspostave Hiroshima AI Process, pozivajući na stvaranje međunarodnih smernica koje će regulisati upotrebu generativne veštačke inteligencije do kraja 2023. godine. Istovremeno, Savet Evrope razmatra tekst  Konvencije o veštačkoj inteligenciji i ljudskim pravima, demokratiji i vladavini prava, za koji se očekuje da bude završen početkom 2024. godine.
 
Iako postoji globalni konsenzus o potrebi regulisanja veštačke inteligencije, još uvek nema saglasnosti o načinu na koji to treba postići. Kako različite regulative o veštačkoj inteligenciji ne bi ostale samo slovo na papiru, od ključne je važnosti da njihov pristup regulisanju ove oblasti bude usklađen.
 
Iza zatvorenih vrata, tehnološki divovi lobiraju kod nadležnih organa EU da napredni sistemi veštačke inteligencije ne budu obuhvaćeni pravnim regulativama. Većina naprednih sistema veštačke inteligencije, poznatih kao ‘foundation models’, poput ChatGPT, uglavnom se razvijaju od strane najvećih tehnoloških kompanija, kao što su Google i Microsoft. Ove kompanije koje imaju gotovo monopol u oblasti veštačke inteligencije, dodatno učvršćuju svoj primat kroz partnerske odnose sa ‘start-ap’ kompanijama, ulažući milijarde dolara u njih. Primer ovakvih simbioza su uspostavljena saradnja između Amazona i Anthropic ili Microsofta i OpenAI.

Foto: Pexels / Da li je AI pretnja ili ne?

 
Usvajanje regulativa poput EU AI Act predstavlja značajan korak ka stvaranju balansa između tehnoloških inovacija i očuvanja osnovnih vrednosti koje čine temelj ljudskog društva. Iako su postojali nesporazumi između najuticajnijih članica EU, Nemačke, Francuske i Italije, čini se da su ove zemlje postigle saglasnost vezi sa načinom regulisanja veštačke inteligencije. Postalo je očigledno da je neophodno usvojiti sveobuhvatnu regulativu koja će normirati brojne izazove i rizike koje veštačka inteligenija donosi. Pred EU je prilika da pokaže liderstvo na globalnom nivou i postane pionir u zakonskom uređenju dinamične oblasti razvoja veštačke inteligencije.
 
Autor: Nemanja Injac, advokat
Advokatska kancelarija Injac | Ilić

Continue Reading

Sponzorisano

Sponzorisano

Oznake

Istaknuto na YouTube

U trendu