Srpska pravoslavna crkva obeležava Silazak svetog Duha na apostole, praznik Trojice ili Duhove

Srpska pravoslavna crkva danas će obeležiti Silazak svetog Duha na apostole, pedesetnicu, praznik Svete trojice ili Duhove.
To je jedan od najvećih praznika u SPC i obeležava se 50. dan posle Vaskrsa i deseti dan posle Spasovdana.
Taj praznik nazvan je Sveta trojica, jer se, prema jevanđelima, pored Svetog Oca i Sina, na ovaj dan javilo fizički treće lice Svete trojice – Sveti Duh.
Duhovi predstavljaju i „rođendan“ hrišćanske crkve, a nazivaju se još i Trojice, Trojičin dan, Silazak svetog duha na apostole.
Po značaju to je treći praznik, posle Vaskrsa i Božića i kao i najveći i najradosniji hrišćanski praznik, takođe se slavi tri dana.
Kod Srba i još češće kod Rusa i Grka, taj praznik se zove i Pedesetnica.
Praznovanje se nastavlja cele sedmice i ne posti se, jer je to to tzv. trapava nedelja.
Prvi dan Duhova ili Pedesetnice posvećen je jevanđelskom događaju, silasku Svetog Duha na apostole, Hristove učenika.
Hramovi se ukrašavaju zelenilom, a crveni pod se prekriva travom.
Kako je napisao Sveti Grigorije Bogoslov, ranije se zelenilo unosilo i u kuće.
Svetom Duhu vernici upućuju svakodnevnu molitvu, priziva se pri krunisanju vladara, svim rukopolaganjima, na početku arhijerejskih sabora, na krštenju u crkvi…
Kao slava, Dan policije i Dan MUP-a Srbije, obeležava se u znak sećanja na 1862. godinu, kada je srpska žandarmerija, na ovaj praznik, odigrala presudnu ulogu u sukobima kod beogradske Čukur-česme, kao i u naredna dva dana, tokom turskog bombardovanja Beograda.
U mnogim mestima Šumadije i u drugim krajevima Srbije, kao i među Srbima u rasejanju, tog dana prolazila je povorka krstonoša.
U pojedinim mestima litija iz hrama ide i danas do polja i vinograda.
Duhovi su praznik nekoliko mesta u Srbiji, a u pojedinim porodicama i krsna slava.
Taj praznik je i esnafska slava trgovaca.