Promocija knjige “DŽEZ SKICE SRBIJE” Vojislava Pantića u Domu omladine Beograda
Knjiga Džez skice Srbije (Književna radionica Rašić, 2025) Vojislava Pantića biće promovisana u sredu, 10. decembra od 19 časova, u sali Amerikana Doma omladine Beograda.
Ovo delo predstavlja pionirski izdavački poduhvat, kao prva domaća publikacija koja se bavi isključivo srpskim džezom posle Drugog svetskog rata. Čini je 135 odabranih tekstova Vojislava Pantića, objavljenih u različitim medijima od 1989. godine do danas. Među njima su eseji o srpskim džez velikanima, reportaže sa festivala i koncerata, intervjui, tekstovi u knjižicama CD izdanja, kao i recenzije odabranih albuma. Posebno poglavlje čine prikazi „Deset veličanstvenih“ ploča srpskog džeza objavljenih do 1991. godine. Na promociji govore novinar i voditelj Raša Petrović, profesor književnosti dr Nenad Nikolić, džez novinar i kritičar Nikola Marković, urednik knjige Ivan Radosavljević, kao i autor Vojislav Pantić. Ulaz je slobodan.
„Džez skice Srbije predstavljaju priče o džezu u Srbiji i srpskom džezu u svetu, nekad i sad“, kaže Vojislav Pantić. „One su neraskidivo povezane, zato što su srpski džez pečalbari svetu ponudili i ukuse muzike sa kojom su odrasli, a onim što su u svetu naučili izazivali novu mladost u zemlji u kojoj su rođeni. Takođe i zato što su današnji protagonisti džeza u Srbiji spremni da svoje ideje suoče sa svetom, razumevajući sve aspekte žanra u ovom veku i ne potcenjujući priliku da istražuju originalna rešenja natopljena mašću ovog tla.“
Među velikim junacima Džez skica Srbije su ikone srpskog džeza: Vojislav Bubiša Simić, Duško Gojković, Mića Marković, Lala Kovačev, Lazar Tošić, Stjepko Gut, Nada Knežević, Jovan Maljoković i Miloš Petrović. Uz njih su i džez impresario Aleksandar Živković, publicista Sveta Jakovljević i novinar Milan Vlajčić, koji su svojim radom „iz drugog plana“ bitno doprineli afirmaciji džeza u Srbiji. Značajan deo knjige čine i priče o Novom srpskom džez talasu, kao aktuelnom fenomenu u poslednje dve decenije: u formi intervjua, prikaza koncerata ili najupečatljivijih diskografskih ostvarenja.
„Nije bila namera da pišem istoriju srpskog džeza, jer nisam bio neposredni svedok sve do ranih osamdesetih“, ističe Pantić. „Ali, između koncerta Seksteta Marković–Gut sa Klarkom Terijem, kada sam ostao pred vratima krcatog Kolarca, i proslave 100. rođendana Vojislava Simića u (naravno – krcatom) Domu sindikata, kada sam imao čast da pišem filmsku naraciju, smestile su se brojne radosti koje mi je srpski džez podario – o čemu, nadam se, svedoči ova knjiga.“
Knjiga je bogato ilustrovana fotografijama srpskih džez stvaralaca i ansambala. Među preko 270 fotografija najveći broj potpisuju dva velemajstora domaćeg džez objektiva – Laslo Dorman i el gvojos. Poseban kuriozitet čine Dormanove fotografije sa koncerta i studijskog sešna Jugoslovenskog All Stars Banda 1972. godine, koje prate esej o jedinstvenom otkriću snimaka orkestra posle više od pola veka. Elegantan grafički dizajn osmislio je Ilija Milošević.
Vojislav Pantić (1965) je matematičar, džez kritičar i promoter. Članke o muzici/džezu objavljivao je u preko trideset štampanih medija. Od 2009. je autor kolumne Džez skice u „Kulturnom dodatku“ Politike, a aktivan je i na Radio Beogradu 2, kao autor emisije Džez scena i muzički kritičar. Takođe je umetnički direktor Beogradskog džez festivala. Ovo je treća Pantićeva knjiga – prethodno je objavio knjigu intervjua Jazz Face (Dallas Records, 2019) i monografiju Beogradski džez festival 1971–2020. (Dom omladine Beograda, 2020). Izdavač Džez skica Srbije je Književna radionica Rašić.
******************************
Rekli su o knjizi:
Raša Petrović: „Siguran sam da će svi kojima knjiga dopadne do ruku uživati u čitanju i da će se, ako već nisu zaljubljeni, zaljubiti u džez. Džez skice Srbije je knjiga za dušu i srce.“
Nenad Nikolić: „Lepota i radost džeza kao lepota i radost života ‒ to je srž Vojinog pisanja. Zato je uvek ličan, i to ove džez skice čini izuzetnim, i u smislu visoke vrednosti i u smislu unikatnosti. […] O ovoj muzici niko drugi ne bi mogao tako pisati, kao što ni Voja ne bi mogao pisati drugačije. E zato su ove skice čista poezija.“
Nikola Marković: „Pantić poštuje muzički obrazovanog čitaoca i čitateljku, ali iz svakog teksta izvire prijatna impresija da smo u ljubavi prema džezu svi ravnopravni. […] Mit o džezu kreiraju ne samo muzičari, već i oni koji ga maestralno ovekovečuju, ili iz senke stvaraju preduslove da se magija desi. I Voja Pantić je jedan od njih.“
Petar Janjatović: „Ukratko, skice su zarazne. Ovakve knjige se pišu decenijama.“











