Kako cena nafte utiče na poskupljenja robe?
Od polovine prošle godine inflacija se posle dužeg vremena našla u vrhu svetskih ekonomskih tema. Inflacija u evrozoni je dostigla najviši nivo od kada evro postoji, u SAD inflacija je najviša u poslednjih 40 godina, a u Srbiji zahvaljujući burnoj finansijskoj prošlosti tek od 2013. godine.
Najčešće objašnjenje i Narodne banke i ekonomista je da je ova inflacija najvećim delom uvozna inflacija, ali pravo je pitanje šta taj pojam podrazumeva.
Prema objašnjenju Milana Trajkovića, zamenika generalnog direktora za ekonomska istraživanja i statistiku, ako bismo podelili potrošačku korpu na razmenljiva dobra, ona koja se uvoze i izvoze, i nerazmenljiva videli bismo da je rast cena razmenljivih proizvoda 12 %, a nerazmenljivih 4 %.
Tri su načina kako uvozne cene povećavaju domaću inflaciju.
Prvi način je preko uvoza robe za široku potrošnju. Recimo kafa je poskupela 25,2 % (na godišnjem nivou), južno voće od 4 – 15 %, nameštaj 12,8 %, kozmetika 9,1 %, kućni aparati od 6,3 – 9 %.
Drugi način je poskupljenje berzanske robe gde prednajče energenti. Tako je recimo nafta na međugodišnjem nivou poskupela za 70 %, a gas tri do pet puta u zavisnosti na koji se tačno dan gleda cena.
Takođe, i cene poljoprivrednih proizvoda kao što su pšenica i kukuruz koje se formiraju na berzi utiču na naše cene iako ih mi proizvodimo. Na primer, stepen poklapanja cene pšenice na međunarodnim berzama i na Produktnoj berzi u Novom Sadu je 90 %, a u slučaju kukuruza 93 %.
Treći način na koji cene u inostranstvu utiču na naše cene možda i je i najznačajniji. To je indirektni uticaj preko ugradnje uvoznih sirovina u domaće proizvode.
Prema Trajkovićevim rečima, nafta je sirovina u velikom broju proizvoda, koje svakodnevno koristimo i koji se proizvode i u Srbiji.
Na primer, u ceni flašice vode od pola litra cena same vode je zanemarljiva, dok najveći deo cene otpada na ambalažu i transport. Plastična amabalaža se proizvodi od nafte (za četiri flašice potrebno je litar sirove nafte). Ambalaža svih prehramebnih proizvoda se velikim delom pravi od nafte, pored kartona i aluminijuma. Za proizvodnju automobilske gume potrebno je 25 do 30 litara sirove nafte.
Čak dve trećine odeće i obuće se pravi od nafte jer se preradom nafte dobijaju sintetički materijali ili guma za đonove.
Osim toga 95 % jedinjenja koja se koriste u proizvodnji kozmetike proizvode se od sirove nafte, a među njima parafin, mineralno ulje, zoluen, benzen, polietilen i drugi.
Dakle, ne samo nego što se vozimo na naftne derivate, nego i hrana, koju jedemo je upakovana u naftu, kozmetika koju koristimo je od nafte, kao i dobar deo garderobe koju nosimo. Otud i poskupljenje sirove nafte dovodi poskupljenja čitavog niza proizvoda, koji naizgled nemaju veze sa njom.
I. S.